Summit NATO-a u Lisabonu bio je veliki uspjeh, istaknuli su i glavni tajnik Rasmussen i američki predsjednik Obama, kao što je to učinila i njemačka kancelarka Merkel i hrvatski predsjednik Josipović. »Smanjit ćemo zapovjedne strukture za trećinu. Sve što ćemo uštedjeti bit će uloženo za obrambene sposobnosti. U vezi s Afganistanom, prihvatili smo strategiju izlaska naših snaga i intenziviranja obuke afganistanskih snaga i policije«, rekao je Rasmussen.
U vezi s načinom na koji će Rusija surađivati s NATO-om u pogledu raketnoga štita, Rasmussen je objasnio da je na summitu odlučeno da će NATO i Rusija poduzeti »zajedničku analizu«, koja će dati odgovore na konkretna pitanja. »Očekujemo izvješće o napretku na idućem sastanku ministara Vijeća NATO-Rusija u lipnju 2011. godine«, rekao je Rasmussen.
Nikada u šest desetljeća uspjeh NATO-a nije bio zajamčen. Ističući da je počela nova faza borbe protiv terorizma, Obama je izdvojio četiri najvažnija područja i odluke lisabonskog summita: Prvo, tranzicija odgovornosti o sigurnosti od 2011. do 2014. Pri tome je Obama posebno zahvalio pripadnicima 48 zemalja u Afganistanu koje su dale brojne instruktore za afganistanske snage sigurnosti, a to se posebno tiče Hrvatske. Drugo, Obama je istaknuo novu strategiju za NATO, koja uzima u obzir sposobnosti i izazove za 21. stoljeće. Potvrđena je središnja svrha, članak 5, u kojem je napad na jednu članicu napad na sve. Treće, NATO je dogovorio raketni štit za prostor svojih članica. »Radimo na smanjenju atomskog oružja, ali sve dok postoji nuklearno oružje, NATO će ostati nuklearna organizacija«, rečeno je. I četvrto, suradnja s međunarodnim organizacijama EU-a, UN-a i posebice Rusijom, prije svega u vezi s raketnim štitom i borbom protiv narkotika u Afganistanu.
Obama je najavio da će idući NATO-ov summit 2012. u SAD-u omogućiti Savezu da nastavi s onim što je započeto na summitu u Lisabonu, posebice u vezi s reformama NATO-a i procesom transformacije u Afganistanu.
Ruski predsjednik Medvedev potvrdio je da Rusija želi surađivati u vezi s antiraketnim štitom NATO-a, kao i u Afganistanu. Dogovoren je civilni tranzit za NATO kroz Rusiju u pravcu Afganistana. No Medvedev je ukazao i na razlike koje su ostale na razini NATO-a i Rusije, posebice u vezi s dvije nove države na Kavkazu koje su nastale 2008. godine, a to su Južna Osetija i Abhazija. Medvedev se nada da će američki Senat prihvatiti novi sporazum START. »Rusija će odgovoriti prema onome što će se odlučiti u SAD-u, ali nadamo se da će pobijediti razum«, kazao je Medvedev. U vezi s Iranom i mogućom prijetnjom sigurnosti iz te zemlje, ruski je predsjednik rekao da je Iran suverena zemlja koja ima pravo koristiti nuklearnu energiju u miroljubive svrhe, a antiraketni štit i ugroza u pravcu NATO-a pitanje su Sjevernoatlantskog saveza u koje se predsjednik Medvedev ne želi uplitati.