Da bi pregovori bili završeni kako je predviđeno, u proljeće sljedeće godine, ostaje još jedan veliki posao – rješenje sudbine hrvatskih brodogradilišta. Iako je do sada mnogo učinjeno, Europska komisija traži od Hrvatske da se dopune i dorade planovi za privatizaciju koji su u tijeku.
Procedura bi bila sljedeća: kada se ti planovi dorade trebali bi prvo biti usvojeni u Hrvatskoj, a zatim predstavljeni Europskoj komisiji, koja bi ih prezentirala i svim članicama Europske unije. Cilj je da privatizacija hrvatskih brodogradilišta bude provedena po standardima koji vrijede u Europi i na način kako su to napravile i druge zemlje, koje su imale sličan problem. Jedna od njih je i Poljska, koja je dugo godina tražila najbolji recept da se brodogradilišta privatiziraju, a da pri tome ne dođe do tektonskih poremećaja koji bi ugrozili proizvodnju i radnike.
Iz Bruxellesa, u ovoj završnoj fazi pregovora, stižu uvjeravanja da se i oko ove teme Hrvatskoj ne može ništa popuštati i da se mora provesti postupak koji je okvirno dogovoren. Svima je jasno da je vremena malo i da se do rješenja treba doći izuzetno brzo, ali ni pomanjkanje vremena neće donijeti «poštedu» za Hrvatsku da ovo osjetljivo područje ostane neriješeno do kraja zaključenja poglavlja Tržišno natjecanje. Realno, za očekivati je da bi ovo poglavlje moglo biti zatvoreno u ožujku ili travnju sljedeće godine.
Postupak privatizacije dolazi u loše vrijeme za brodogradnju, jer poslovi stagniraju u cijelome svijetu. S druge strane u hrvatskim škverovima tvrde, da usprkos gubicima i problemima je to još uvijek jedna od najjačih grana koje pune proračun i povećavaju hrvatski izvoz. Hrvatska brodogradilišta su i sada jedanaesta na svijetu kada je riječ o narudžbama.