Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković održao je u Karlovcu predavanje o aktualnom stanju pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom za županijske vijećnike, gradonačelnike i načelnike, ravnatelje srednjih škola, ravnatelje županijskih javnih ustanova i pročelnike Karlovačke županije. Predavanje je održano u okviru provođenja Komunikacijske strategije Vlade RH za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, a u cilju informiranja građana o prednostima članstva u Uniji. Susret je organiziran u suradnji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Županijskog savjeta za europske integracije Karlovačke županije.

Irska je dobila prvu tranšu zajma iz kriznog fonda eurozone u iznosu od 3,6 milijardi eura, što je nešto više od prvotno dogovorenog iznosa. U sklopu zajedničkog paketa pomoći EU-a i MMF-a za Irsku, fond je prebacio Irskoj iznos od 3,6 milijardi eura. Zahvaljujući uspješnom izdanju obveznica, iznos prebačen Irskoj veći je od prvotno dogovorene najmanje 3,3 milijarde eura. Efektivna kamatna stopa za Irsku iznosi 5,9 posto, kazao je taj izvor. Europski fond za financijsku stabilnost prošli je mjesec prvom ponudom petogodišnjih obveznica prikupio pet milijardi eura. Ta sredstva bit će iskorištena za potrebe financiranja 85 milijardi eura 'teškog' spašavanja Irske, koja je lani krenula stopama Grčke, tražeći pomoć kako bi lakše riješila probleme golemih gubitaka u bankovnom sektoru.

Univerzalni punjači za različite marke mobilnih telefona uskoro će se pojaviti na tržištu Europske unije, objavila je Europska komisija kojoj je predstavljen prvi primjerak takvog punjača. Očekuje se da će prva generacija novih univerzalnih punjača dospjeti na europskog tržište u prvoj polovici ove godine. Univerzalni punjač služit će samo za mobitele koji se mogu spajati na internet jer će oni u sljedeće dvije godine biti najzastupljeniji na tržištu. Nekompatibilnost punjača za mobilne telefone veliki je problem za korisnike, ali je i veliki ekološki problem. Svaki korisnik koji želi promijeniti mobitel s novim aparatom dobiva i punjač iako je stari još u dobrom stanju. Komisija je zato pozvala proizvođače da se dogovore o tehničkom rješenju koje će omogućiti uporabu univerzalnog punjača za različite marke mobitela. U lipnju 2009. godine 14 proizvođača potpisalo je sporazum kojim su se obvezali da će osigurati kompatibilnost tzv. "smart mobitela

Hrvatska je ušla u završnu i odlučnu fazu pregovora o članstvu u EU koje očekuje završiti do kraja lipnja, poručio je danas potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, predstavljajući u Hrvatskom saboru Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU za 2011. Jandroković je naglasio da Vlada na 2011. gleda kao na godinu dovršetka pregovora i potpisivanja ugovora o pristupanju EU, istaknuvši da je u ovom trenutku od 35 poglavlja otvoreno njih 34, a ostalo je još samo poglavlje "Ostalo" koje se otvara i zatvara automatizmom, na završetku pregovora. Privremeno je zatvoreno 28 poglavlja, a preostalih 7, kazao je, Hrvatska očekuje da će zatvoriti do kraja lipnja, pri čemu 3 poglavlja ("Poljoprivreda", "Ribarstvo" i "Regionalna politika i koordinacija strukturnih elemenata") već na narednoj međuvladinoj konferenciji sredinom travnja. Jandroković je istaknuo kako je Hrvatska zadovoljna što je Mađarska, koja predsjedava EU, završetak hrvatskih pregovora označila kao jedan od svojih prioriteta, o čemu, kaže, svjedoči i posjet mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovo očekivanje da će Hrvatska u travnju dobiti datum završetka pregovora.

Europski parlament izglasovao je veća prava za putnike u autobusnom prometu u Europskoj uniji. Nakon dvije godine pregovora, Parlament i zemlje članice dogovorili su se o pravilima koja pokrivaju sve usluge na udaljenostima većim od 250 kilometara, bilo unutar jedne zemlje ili u međunarodnom prometu (unutar EU-a), i to od proljeća 2013. godine. Glasovanje EP-a posljednji je korak u uvođenju prava za sve putnike, nakon što europska pravila već pokrivaju putnička prava u zračnom, željezničkom i brodskom prometu. Nova pravila pokrivaju pitanja otkaza putovanja, prevelikog broja putnika i kašnjenja od više od dva sata na putovanjima dužim od 250 kilometara. Osim ako loše vrijeme ili prirodne katastrofe nisu uzrok problema u autobusnom prometu, kompanije će morati putnicima u slučaju kašnjenja duljeg od dva sata ponuditi izbor između povrata novca za karte i besplatnog preusmjeravanja puta. Ako je povrat novca jedina moguća opcija, kompanije će morati dodati 50 posto vrijednosti karte kao kompenzaciju.

Mađarsko predsjedništvo EU-a odlučno je zaštititi europske granice i ima ključnu ulogu u aktivnostima agencije za zaštitu vanjskih granica EU-a (Frontex). Intenziviranje uloge Frontexa, agencije utemeljene 2004. koja danas ima sjedište u Varšavi, jedan je od prioriteta mađarskog predsjedništva koje se zalaže da se u šest mjeseci predsjedanja proširi mandat Frontexa. Frontex se pokazao kao važna agencija i dokazao da suradnja zemalja članica ima smisla. Osim toga Frontex ima reputaciju i unutar EU-a i izvan bloka, te je jasno demonstrirao da je zaštita granica bilo koje zemlje članice EU-a ujedno i doprinos zaštiti čitave Unije. Frontexov tim za brze intervencije smanjio je primjerice ilegalne prelaske granica u Grčkoj za 40 posto, što jasno dokazuje učinkovitost tog odjela.

Europa može biti snažnija nakon mađarskog predsjedanja EU-om budu li europske institucije uspješno surađivale i osigura li stabilne financijske temelje, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martony. Govoreći na sastanku Konferencije odbora za europske poslove nacionalnih parlamenata država članica EU-a (COSAC), koja je održana u mađarskom parlamentu, Martony je kazao da je "gospodarska situacija i dalje najveći izazov premda Europa nije u krizi". Politike na području energetike, gospodarenja vodom te hrane bit će prioriteti budućnosti, rekao je, dodajući da integrirano europsko energetsko tržište, poljoprivredna situacija i zalihe hrane postaju sve važnije teme. U pogledu Dunavske strategije, Martony je rekao da činjenica što strategija uključuje i države izvan EU-a šalje poruku da EU nije "neprobojna tvrđava." COSAC je utemeljen u svibnju 1989. na sastanku u Madridu na kojem su predsjednici parlamenata država članica EU-a dogovorili da će ojačati ulogu nacionalnih parlamenata u odnosu na Europsku zajednicu okupljanjem svojih Odbora za europske poslove.

Europska komisija odobrila je zahtjeve za pomoć radnicima zatvorene češke tvornice Unilever i poljskim radnicima u proizvodnji strojeva. Komisija je odobrila molbu Češke za pomoć iz Fonda za prilagodbu globalizaciji. Zatraženih 323.820 eura trebalo bi pomoći 460 otpuštenih radnika u povratku na tržište rada. Zahtjev je predan nakon zatvaranja tvornice Unilever u češkom gradu Nelahozevesu i otpuštanja radnika. Tvornica Unilever u Nelahozevesu opskrbljivala je hranom čitavo tržište EU-a, ali se zbog pada potražnje za proizvodima njezino poslovanje u tom mjestu postalo neodrživim. Unilever je odlučio zatvoriti tvornicu te opskrbljivati lokalno i europsko tržište iz drugih proizvodnih pogona. Komisija je također odobrila zahtjev Poljske za pomoć od 453.570 eura za 200 otpuštenih radnika u trima pogonima za proizvodnju strojeva i opreme u poljskoj Podkarpatskoj regiji. Poljska strojarska industrija snažno je rasla do 2007. zahvaljujući brzu razvoju poljskog gospodarstva i dobrim izvoznim mogućnostima. Tijekom 2008. razvoj te djelatnosti se usporio, a 2009. je prvi put u više godina proizvodnja pala.

Europska komisija predstavila je prijedlog koji ima za cilj povećanje prava djece u EU-u, zauzimajući se ponajprije za pravosudni sustav "bolje prilagođen" djeci. "Prava djece temeljna su prava", rekla je europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, predstavljajući program Europskom parlamentu."Potrebno je da pravosuđe bolje prilagođeno djeci jamči da njihova prava budu uzeta u obzir svaki put kada se susretnu s pravosudnim sustavom, bilo kao žrtve ili sumnjivci, ili kada se njihovi roditelji rastaju i ne slažu se oko skrbništva", objasnila je. Jedan od ciljeva tog programa je da, primjerice, odluke donesene u slučajevima dodjele skrbništva s međunarodnom dimenzijom budu provedene što je moguće prije. Projekt ima za cilj i borbu protiv zlostavljanja djece na internetu, kao i spolnog iskorištavanja djece u turizmu. Program EU-a navodi jedanaest akcija koje će Komisija poduzeti tijekom idućih godina.

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta izglasao je prijedlog rezolucije o Crnoj Gori u kojem je izražena nada da će Podgorica moći započeti pristupne pregovore krajem ove godine te istodobno ukazano na problem korupcije, organiziranog kriminala, diskriminacije i medijskih sloboda. U prijedlogu rezolucije, koji je prihvaćen velikom većinom glasova, 62 glasa za, tri protiv i tri suzdržana, pozdravlja se "opći konsenzus i visoki prioritet koji je vlada dala europskim integracijama". Prihvaćeni tekst upućuje se na raspravu i glasovanje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji će to na dnevni rad staviti najvjerojatnije sljedeći mjesec. Crna Gora je u prosincu prošle godine dobila status kandidatske zemlje, ali bez datuma za početak pregovora. Članovi vanjskopolitičkog odbora izrazili su nadu da će pregovori moći započeti krajem ove godine, nakon što Europska komisija najesen objavi redovito godišnje izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

Europska pučka stranka podržala je izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana koju je dao tijekom posjeta Zagrebu, prema kojoj će Hrvatska u travnju dobiti datum završetka pregovora s EU-om. EPP je time reagirao na izjavu izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode koji je rekao kako je potrebno zadržati dovoljno jak pritisak na Hrvatsku da završi preostali posao u pristupnim pregovorima kako bi mogla ući bez verifikacijskog mehanizma i da je neodgovorno slati joj signale da je posao već gotov, što je po Swobodi, učinio mađarski premijer Orban.

Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn objavio je koje će zemlje i regije koordinirati rad u određenim prioritetnim područjima u okviru provedbe Dunavske strategije. Kako bi se što bolje iskoristio veliki gospodarski potencijal područja uz rijeku Dunav, Europska komisija je potkraj prošle godine predložila sveobuhvatnu Dunavsku strategiju u kojoj sudjeluje osam zemalja članica EU-a i šest izvan EU-a, među njima i Hrvatska. Radi provedbe Dunavske strategije određeno je da po dvije zemlje ili regije koordiniraju rad u 11 prioritetnih područja. Hrvatska će koordinirati rad u dva područja - zajedno s njemačkom saveznom državom Bavarskom bit će zadužena u području zaštite bioraznolikosti, krajobraza i zaštite tla i vode, a sa Baden-Wuertembergom koordinirat će potpore za jačanje konkurentnosti poduzeća. Koordinatori će dogovarati radne programe i tražiti izvore financiranja zajedno s drugim članicama i partnerima. U provedbi strategije računa se na snažnu suradnju među državama kako bi se učinkovitije koristila sredstva iz europskih fondova.

Hrvatska će u travnju dobiti datum završetka pristupnih pregovora s EU-om, izjavio je tijekom svog posjeta Zagrebu mađarski premijer Viktor Orban, ističući da će iduća dva mjeseca biti ključna za dovršetak tog dugogodišnjeg procesa. "Ožujak bi trebao biti mjesec uspjeha, a u travnju bi trebali dobiti datum završetka pregovora. Ako to ne učinimo sad, pristupanje će se prolongirati", rekao je Orban na konferenciji za novinare nakon sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor. Upitan na koliko bi se pregovori, koji su počeli u listopadu 2005., u tome slučaju mogli prolongirati, Orban je odgovorio: "Nema potrebe prognozirati, pošto ćemo imati datum u travnju". Premijerka Kosor je rekla da je ohrabrena sastankom s Orbanom, premijerom zemlje koja predsjeda EU-om do kraja lipnja, te je izrazila uvjerenje da će sav posao završiti na vrijeme, osobito onaj vezan uz poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje. "Cilj je završiti pregovore do kraja mađarskog predsjedanja. To je povijesni, strateški i simboličan cilj koji želimo ostvariti u godini obilježavanja 20. obljetnice neovisnosti", istaknula je Kosor.

Svjetska banka odobrila je zajam Hrvatskoj od 20,8 milijuna eura namijenjen pripremama za integraciju u Europsku uniju u sektoru zaštite prirode, priopćeno je iz Washingtona. Projekt "Integracija u Naturu 2000" pomoći će nizu institucija u tom sektoru, kao što su Ministarstvo kulture, Državni institut za zaštitu prirode, nacionalni parkovi i parkovi prirode, županijske institucije za zaštitu prirode, poljoprivrednici i zemljoposjednici, u uspostavi integrirane ekološke mreže koja će biti u skladu s europskim zakonima za zaštitu prirode i direktivama o pticama i staništima, kaže se u priopćenju Svjetske banke. Novac je namijenjen financiranju malih centara za posjetitelje, poučnih staza i druge infrastrukture koja promiče ciljeve europske ekološke mreže Natura 2000. Institucije u sektoru naučit će kako pripremiti i provesti projekte očuvanja prirode slične onima za dobivanje novca iz europskih strukturnih fondova, što će ojačati njihove apsorpcijske kapacitete.

Ministri financija eurozone na sastanku u Bruxellesu poduprli su prijedlog da se udvostruče zajmodavni kapaciteti budućeg kriznog fonda eurozone. Od 2013. Europski stabilizacijski fond (ESM), mehanizam trajne financijske kontrole koji će zamijeniti postojeći Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), imat će učinkovite zajmodavne kapacitete u visini 500 milijardi eura, izjavio je premijer Luksemburga i čelnik Eurogrupe ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker. U razgovoru s novinarima Juncker je kazao kako je uvjeren da će to biti dovoljno da umiri tržišta. Aktualni privremeni fond ima ciljanu vrijednost od 440 milijardi eura, no tek 250 milijardi eura učinkovitih zajmodavnih kapaciteta, budući da je ostatak vezan jamstvima i čuva se kao kolateral. O tome kako će se financirati tako uvećan ESM odlučivat će se u idućim tjednima, no ministri su već dogovorili da će se njegov kapacitet revidirati svake dvije godine. Čelnici EU-a kao rok za dogovor o pojedinostima odredili su 25. ožujka, drugi dan proljetnog summita čelnika država i vlada zemalja članica.

Hrvatskoj je u stalnom kontaktu s Europskom komisijom i pojedinim državama članicama po pitanje ribarstva i ribarske politike i u svim je razgovorima dodatno potvrđeno da će se postojeći režim pristupa teritorijalnim vodama zadržati i ostati na snazi bez promjena. Istaknuto je to u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ureda glavnog pregovarača u pojašnjenjima o mogućim promjenama u pogledu prava na ribarenje brodova drugih država u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske zbog pristupanja EU. Osnovna pitanja režima pristupa moru pojedine države članice EU radi ribarenja uređuje Uredba Vijeća prema kojoj u vodama do 12 nautičkih milja države članice zadržavaju svoje suvereno pravo ograničavanja pristupa drugim državama. Obzirom da se, sukladno ustaljenoj praksi Europske Unije, politika u ribarstvu revidira svakih deset godina, ta uredba odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2012. godine, nakon čega se donosi nova temeljna uredba.

Hrvatska je najbolji primjer koliko se može napredovati kada se donese strateška odluka o ulasku u Europsku uniju, rekao je zamjenik pomoćnika američke državne tajnice zadužen za jugoistočnu Europu Thomas Countryman. "Koordinacija između Sjedinjenih Država i Europske unije u pitanjima vezanim za jugoistočnu Europu važnija je nego ikad. Mi smo jasno rekli da se demokratizacija svih zemalja regije postiže kroz integracije u Europsku uniju koja je imala snažnu privlačnu moć za socijalni i gospodarski napredak u srednjoj i istočnoj Europi i vjerujemo da isto vrijedi i za jugoistočnu Europu. Mislim da nema boljeg primjera za to od nevjerojatnog napretka koji je Hrvatska napravila u posljednji šest ili sedam godina, od kada je donijela odluku da odlučno krene prema članstvu u Europskoj uniji", rekao je Countryman skupini novinara u Bruxellesu.

Kina, dugogodišnji rekordni izvoznik u Europu, postaje sve važniji kupac roba eurozone i zamijenila je Švicarsku na mjestu trećeg najvažnijeg uvoznika proizvoda zone jedinstvene valute. Najveći uvoznici roba iz eurozone u prošloj su godini bili Velika Britanija i SAD, pokazuje najnovije istraživanje banke Unicredit i njemačkog ekonomskog instituta Ifo. Kina, koja je od 2007. ključni izvoznik u eurozonu, istodobno je i važno tržište čija će uloga u ovoj godini dodatno narasti, tvrde autori izvješća. Novi podaci dodatno naglašavaju rastuću ulogu Kine u obnovi gospodarstva eurozone, i to u vrijeme kada vlada u Pekingu ulaže i u državne obveznice nekolicine rubnih zemalja zone jedinstvene valute. Prema nekim izvješćima, Kina je u posljednjih nekoliko mjeseci ulagala u grčke, španjolske i portugalske obveznice, pridonijevši ublažavanju pritisaka na ta dugovima pritisnuta gospodarstva.

Europski parlament dat će zeleno svjetlo pojačanoj suradnji 23 država članica na području europskog patenta. Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta trebao bi odobriti neuobičajenu proceduru pojačane suradnje, koja do sada nije bila predložena za pitanja koja se odnose na unutarnje tržište, a aktivirana je samo jednom. Nacrt izvješća ističe da pojačana suradnja neće potkopati unutarnje tržište niti gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te da neće naštetiti tržišnom natjecanju. Europski parlament glasovat će o izvješću na plenarnoj sjednici sredinom veljače, samo dva mjeseca nakon što je prijedlog zakona iznesen, što je rekord s obzirom na uobičajenu duljinu procesa donošenja zakona u EU-u. Pojačana suradnja aktivirana je do sada samo jednom i to za međunarodne razvode. Procedura usvajanja trajala je nekoliko mjeseci.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso potpisao je s Azerbajdžanom sporazum koji obvezuje Baku da na dugi rok isporučuje plin Europskoj uniji, što je bitan korak prema ostvarenju cilja, a to je diverzifikacija energetske opskrbe 27-orice i smanjenje njihove ovisnosti o Rusiji. Zajedničku izjavu o isporuci plina Europi u Bakuu su potpisali predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i njegov domaćin azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev. Azerbajdžan se obvezao isporučivati odgovarajuće količine plina na dugi rok Europskoj uniji. Sporazum potvrđuje izravni pristup Europe plinu iz kaspijskog područja, omogućujući također realizaciju Južnog koridora. Nova ruta opskrbe zajamčit će energetsku sigurnost potrošačima i europskim tvrtkama, a Europa će zauzvrat otvoriti pristup azerbejdžanskih roba svojem tržištu.

Do 2050. alternativna goriva mogu zamijeniti fosilna goriva u prometnom sektoru, kaže se u izvješću stručnjaka koje je u utorak predstavljeno Europskoj komisiji. Očekivana potražnja svih vrsta prijevoza može se zadovoljiti kombinacijom električne energije (baterije i vodikove gorive ćelije) i biogorivom kao glavnim opcijama, priopćila je Komisija procjenu iz stručnog izvješća. Kao prijelazna rješenja mogu se koristiti sintetička goriva, koja se sve više dobivaju iz obnovljivih izvora. Komisija trenutačno radi na izradi dugoročne i konzistentne strategije kako bi se do 2050. godine osiguralo dovoljno energije iz alternativnih i održivih izvora za prometni sektor. Ističe se pritom kako nema jedinstvene zamjene za fosilna goriva, nego će se morati koristiti više izvora.

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje dobila je na natječaju delegacije Europske unije u Zagrebu 650.000 kuna bespovratnih sredstava za provedbu projekta "Hermes", čiji je cilj intenzivnije informiranje građana o europskim integracijama i tome što Hrvatsku čeka po ulasku u EU. Projekt, uz ostalo, predviđa organiziranje konferencija i seminara iz pet najvažnijih područja: poljoprivrede i ruralnoga razvoja, malog i srednjeg poduzetništva, socijalne politike i zapošljavanja, regionalnog razvoja te zaštite okoliša. Projekt će obuhvatiti izradu različitog promotivnog materijala o ovim temama te emitiranje dokumentarnog filma "Upoznajmo bolje Europsku uniju", a sve aktivnosti provode se s ciljem bolje pripreme građana za referendum o ulasku Hrvatske u EU.

Europski proizvođač zrakoplova Airbus očekuje da će konačna presuda Svjetske trgovinske organizacije o tužbi Europske unije protiv Washingtona zbog subvencija američkom rivalu Boeingu donijeti Europi 45 milijardi dolara naknade. WTO bi uskoro trebao predati završno izvješće stranama u sporu, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Tužba EU-a pri WTO-u dio je dugogodišnje transatlantske svađe oko subvencija zrakoplovnom sektoru. Presuda će biti objavljena više od godinu dana nakon što je WTO kaznio EU zbog ilegalnih subvencija proizvođaču zrakoplova Airbusu, odjelu europskog zrakoplovnog koncerna EADS. Konačna presuda ostat će povjerljiva sve dok se ne prevede na tri službena jezika WTO-a.

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger pozvao je Švicarsku da se priključi europskom tržištu električne energije. Govoreći na 5. švicarskoj konferenciji o električnoj energiji u Bernu prošlog tjedna, Oettinger se zauzeo za bržu liberalizaciju švicarskog elektroenergetskog tržišta. On smatra da bi Švicarska mogla postati jednim od najvažnijih centara za pohranjivanje električne energije u Europi zbog svojeg povoljnog geografskog položaja, dobre infrastrukture i fleksibilnih hidroenergetskih kapaciteta. EU planira uspostaviti zajedničko tržište električne energije u kojem bi sudjelovale i Švicarska i Norveška. Oettinger želi također da se Švicarska priključi Europskoj mreži operatera sustava za prijenos električne energije (ENTSO) kako bi se uključila u daljnje planiranje budućih mreža.

Delegacija Europske unije u Hrvatskoj odabrala je 14 projekata iz cijele Hrvatske, a Europska komisija odobrila je 1,2 milijuna eura potpora za te projekte. Na poziv za podnošenje prijedloga koji je Delegacija EU-a objavila 2010. stiglo je 49 prijava za projekte. Glavni je cilj programa financiranje inicijativa koje podupiru aktivnosti i izgradnju kapaciteta novih ili nedovoljno snažnih organizacija civilnog društva. Riječ je o skupinama čiji su interesi podzastupljeni kao što su manjine, osobe s invaliditetom, radnice i djeca. Od 14 odabranih projekata, šest se odnosi na osobe s invaliditetom, a tri na žene. Ostalih pet bave se pitanjima spolnih i nacionalnih manjina i drugih podzastupljenih skupina u društvu. Svaki je projekt maksimalno mogao dobiti stotinu tisuća eura.

Europski fond za financijsku stabilnost prodao je petogodišnje državne obveznice ukupne vrijednosti pet milijardi eura, u nastojanju da se prikupe sredstva za pomoć Irskoj i pomogne umiriti financijska tržišta. Potražnja za prvim izdanjem obveznica toga fonda, uspostavljenog u lipnju kako bi se pomoglo prezaduženim članicama eurozone, nadmašila je gotovo deveterostruko ponuđenih pet milijardi eura državnih obveznica. Golemi interes ulagača potvrda je povjerenja u strategiju usvojenu s ciljem vraćanja povjerenja financijske stabilnosti u eurozonu. Postupak prikupljanja ponuda za upis i kupnju obveznica završen je u svega 15 minuta. Na obveznice ocijenjene najvišim rejtingom AAA plaćat će se prinos, odnosno kamatna stopa od 2,89 posto, a Irska će pozajmiti 3,3 milijarde eura od ukupno prikupljenog iznosa po višoj kamatnoj stopi nakon što budu uračunate provizije i ostali pripadajući troškovi.

Europska komisija do kraja godine pokrenut će europski program nadzora smrtnosti pčela u Uniji, kako bi objasnila taj fenomen i pokušala naći objašnjenje. Tu je vijest na sastanku europskih ministara poljoprivrede objavio povjerenik za zdravstvo John Dalli, koji tvrdi da je potrebno dublje analizirati situaciju, jer još nije identificiran izvor toga problema. Da bi se problem kvalitetnije analizirao, Bruxelles kani osnovati i referentni EU-ov laboratorij za zdravlje pčela koji bi morao početi s radom od travnja. Mjere borbe protiv smrtnosti pčela mogle bi biti uključene i u zakon o zdravlju životinja koji je planiran za početak 2012. Od otprilike sedamsto tisuća pčelara u Uniji, njih 97 posto nisu profesionalci, što znači da nemaju više od 150 košnica. Komisija procjenjuje da je proizvodnja meda gotovo dvjesto tisuća tona na godinu.

Trenutačno stanje hrvatskih pregovora o pristupanju Europskoj uniji, komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo te ruralni razvoj bile su glavne teme 8. sastanka Zajedničkog savjetodavnog odbora Europske unije i Hrvatske, održanog ovog tjedna u Zagrebu. Svi sudionici sastanka istaknuli su da je realno moguće postići da Hrvatska do šestog mjeseca zatvori sva poglavlja u pregovorima s EU-om. Na sastanku je bilo riječi i o komunikacijskoj strategiji za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo te ruralnom razvoju i provedbi programa LEADER u Hrvatskoj s obzirom na to da 92 posto zemlje čine ruralna područja (manje od 150 stanovnika po četvornom kilometru). LEADER je način provedbe politike ruralnog razvoja u EU razvijen početkom devedesetih godina, a temelji se na poticanju lokalnog stanovništva na samoorganiziranje putem lokalnih akcijskih grupa (LAG). U Hrvatskoj je do sada registrirano desetak LAG-ova.

Rast novih industrijskih narudžbi u eurozoni i Europskoj uniji ubrzao je u studenome u odnosu na prethodni mjesec, pokazale su u procjene europskog ureda za statistiku Eurostata. Tako je u 16-članoj eurozoni broj novih narudžbi u studenome porastao za 2,1 posto, a u 27-članoj Uniji za 1,6 posto. U listopadu je uvećan za 1,4 odnosno za 0,4 posto, objavio je statistički ured. Po raspoloživim podacima toga ureda, nove su industrijske narudžbe na mjesečnoj razini porasle u 17 zemalja, a smanjene u njih četiri, dok su ostale nepromijenjene u Danskoj. Pritom je najveći rast na mjesečnoj razini zabilježen u Mađarskoj, od 17,1 posto. Industrijske narudžbe na godišnjoj su razini porasle u svim zemljama članicama.Najizrazitiji rast zabilježen je u Estoniji, od 59,2 posto, a u stopu je slijedi Litva, s rastom narudžbi od 56,9 posto, i Portugal, s rastom od 51,4 posto.

Bijela knjiga o zajedničkoj prometnoj politici EU-a koja bi uskoro trebala biti objavljena mogla bi postaviti cilj o smanjivanju emisija CO2 u prometnom sektoru za 50 do 70 posto do 2050. U dokumentu koji bi Europska komisija trebala predstaviti tijekom sljedećih mjeseci mogao bi se naći i prijelazni cilj za 2030. Naglasio je to povjerenik za promet Europske komisije Siim Kallas u pismu upućenom predsjedniku Odbora za promet Europskog parlamenta Brianu Simpsonu. Pismo također najavljuje ciljeve smanjivanja ovisnosti prometnog sektora o nafti: Komisija ocjenjuje da ta ovisnost ne smije prelaziti 40 do 50 posto do 2050., u usporedbi s današnjih 96 posto. Kako bi se to postiglo, Bruxelles želi da javni gradski promet u cijelosti bude potpuno bez ispuštanja CO2 do 2050., da se većina tereta na udaljenostima većim od 300 kilometara prevozi željeznicom i riječnim prometom kao i većina putničkog prometa na udaljenostima između 300 i 1.000 kilometara. Ti bi ciljevi mogli doživjeti neke manje promjene prije objavljivanja Bijele knjige jer se unutar Komisije još radi na studijama utjecaja.

Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković održao je sastanak s koordinatorima pristupnih pregovora s Europskom unijom iz tijela državne uprave Republike Hrvatske, vezano uz treći krug uobičajenog nadzora ispunjavanja obveza RH u privremeno zatvorenim poglavljima pristupnih pregovora. Hrvatska redovito od veljače 2010. izvještava institucije Europske unije o svim aktivnostima koje poduzima i nakon privremenog zatvaranja pojedinih poglavlja, a u svrhu ispunjavanja obveza koje proizlaze iz Pregovaračkih stajališta Republike Hrvatske i Zajedničkih stajališta Europske unije. Državni tajnik upoznao je nazočne s aktualnim stanjem i planiranom dinamikom pristupnih pregovora te aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem njihova završetka do kraja mađarskog predsjedanja Unijom u prvoj polovici 2011. godine. U tom kontekstu naglasio je važnost trećeg kruga nadzora ispunjavanja obveza te dobivanja pozitivne ocjene Europske komisije i država članica Europske unije o dosljednom i kontinuiranom ispunjavanju obveza i nakon privremenog zatvaranja poglavlja.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble signalizirao je da bi u idućih nekoliko tjedana vlada u Berlinu trebala kompletirati paket gospodarskih reformi čiji je cilj jačanje europskog kriznog fonda, koordinacija europske financijske politike, te pomoć drugim zemljama članicama da smanje dug. Rasprava o izmjeni europskog privremenog fonda za financijsku stabilnost, 440 milijardi eura vrijednog Europskog stabilizacijskog fonda, u ovom se mjesecu zaoštrila, budući da su realni zajmodavni kapaciteti fonda zbog kredita i jamstava srezane na oko 250 milijardi eura, što mnogi analitičari smatraju nedostatnim u slučaju da pomoć bude potrebna nekoj od većih zemalja kao što je Španjolska. Iako to u Berlinu, Bruxellesu i drugim središtima nacionalnih vlada uporno niječu, raspravlja se i o mogućnosti radikalnije reforme EFSF-a kako bi se omogućio otkup državnih obveznica eurozone korištenjem sredstava toga fonda.

Obnovljivi izvori energije mogli bi do 2050. osigurati 99,5 posto potreba Europske unije za električnom energijom, objavio je Greenpeace. Greenpeace ističe da se farme vjetroelektrana "često zaustavlja u razdobljima najveće proizvodnje kako bi se prednost dala" električnoj energiji proizvedenoj u nuklearnim reaktorima i termoelektranama na ugljen. Znanstvenici Greenpeacea ističu da bi solarna energija na jugu Europe i energija vjetra na sjeveru mogle pokriti 68 posto potreba za električnom energijom 27 država članica EU-a 2030. i 99,5 posto do sredine stoljeća. Ipak, da bi se to ostvarilo, vlade bi trebale promijeniti politiku i poticati ulaganja u ekološke izvore energije u iznosu od 70 milijarda eura do 2030. i još 28 milijarda u idućem desetljeću.

Projekt "CABBS - Izgradnja kapaciteta stručnjaka za područje obavljanja poslovnih usluga i ustanova zaduženih za pružanje potpore poslovanju" predstavljen u Rijeci za područje Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije. Projekt se financira u sklopu Operativnog plana za regionalnu konkurentnost 2007-2011. godine iz sredstava predpristupnih fondova EU-a. Vrijednost projekta je 1,35 milijuna eura a provodi ga međunarodni konzorcij Euromed. Projekt, pokrenut u rujnu 2010., trajat će 18 mjeseci. Cilj je povećati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva pružanjem visoko kvalitetne podrške poslovnog savjetovanja, poboljšati kvalitetu i raspoloživost usluga pružanja podrške u poslovanju malim i srednjim poduzetnicima te ih pripremiti za nadolazeće strukturne fondove. Ključni partneri i korisnici ovog projekta u Hrvatskoj su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, mreža institucija za potporu poduzetništvu i predstavnici malog i srednjeg gospodarstva.

Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj veleposlanik Paul Vandoren sastao se s hrvatskim ministrom turizma Damira Bajsa. Veleposlanik i ministar razmijenili su mišljenja o više pitanja uključujući o aktivnostima vezanim uz razvoj turizma u Hrvatskoj u smislu uklanjanja prepreka za investiranje vezanim uz prava vlasništva i građevinske dozvole, kao i o aktivnostima Ministarstva usmjerenim na produženje turističke sezone izvan ljetnih mjeseci i unapređenje kvalitete ponuđenih usluga općenito. U pogledu velikih investicijskih projekata, koje je hrvatska Vlada nedavno najavila, među kojima je i pet u području turizma, veleposlanik je izrazio podršku projektima kao koraku naprijed za hrvatsko gospodarstvo i dodao da unatoč značajnim potencijalima Hrvatske u pogledu prirodnih resursa, uvijek može biti prostora za poboljšanje. Veleposlanik Vandoren i ministar Bajs suglasni su oko činjenice da će jedna od prednosti očekivanog skorog pristupanja Europskoj uniji biti dostupnost strukturnih fondova Hrvatskoj za povećanje konkurentnosti turizma.

Kabinet grčke vlade usvojio je prijedlog zakona o liberalizaciji oko 140 strogo reguliranih profesija, uključujući farmaceute i odvjetnike, kako bi potaknuo pad cijena njihovih usluga i potaknuo potražnju u recesijom pogođenoj zemlji. U Grčkoj je strogo regulirano nekih 140 profesija, za koje se izdaje vrlo malo licenci i cijene čijih su usluga točno utvrđene. Njihova je potpuna liberalizacija jedan od uvjeta kriznog paketa pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kojim je Grčka spašena od bankrota. Prema procjenama analitičara, reforma koja obuhvaća između ostalog i arhitekte i računovođe mogla bi uvećati grčki bruto domaći proizvod za 10 posto u roku pet godina. To ima za cilj otvoriti put konkurenciji i dugoročno unaprijediti konkurentnost. Dužnosnici EU-a, MMF-a i Europske središnje banke u veljači će otputovati u Atenu radi procjene grčkog napretka u provedbi reformi, te donošenja odluke o tome može li ta dugovima pritisnuta zemlja dobiti četvrtu, 15 milijardi eura vrijednu tranšu ukupno 110 milijardi eura vrijednog kriznog zajma.

Nacionalni odbor za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU, prihvatio je dodatke na hrvatska pregovaračka stajališta u poglavljima Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak istaknuo je da su hrvatski pregovarači zadovoljni rezultatima pregovora u tim poglavljima, koja uz poglavlje Okoliš nose najviše financijskih sredstava, napomenuvši da je izboreno 39 različitih ustupaka, a kao jedan od važnijih izdvojio je posebnu financijsku omotnicu za minirana područja. Govoreći o poglavlju 11 Poljoprivreda i ruralni razvitak, u kojem je Hrvatska imala najviše zahtjeva, predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić osobito je istaknula povećanje sredstava za direktne poticaje poljoprivrednicima u prve tri godine članstva zahvaljujući preusmjeravanju dijela novca namijenjenog ruralnom razvoju, što će omogućiti brži razvoj konkurentne hrvatske poljoprivrede.

Hrvatska se i ove godine, peti put zaredom, uključuje u europski izbor za najbolju nacionalnu odnosno europsku destinaciju izvrsnosti EDEN, a u sklopu ovogodišnje teme tog izbora "Turizam i prenamjena obnovljenih fizičkih lokaliteta“ povjerenstvo Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice odabralo je deset hrvatskih područja u uži izbor za nacionalnog pobjednika. Na natječaj za taj izbor, objavljenom u listopadu prošle godine, ukupno su pristigle 23 kandidature, od kojih je povjerenstvo odabralo deset koja ulaze u daljnji krug za odabir najboljeg. To su područje Parenzana u Istri (put zdravlja i prijateljstva ili stara željeznička pruga Savudrija–Buje–Grožnjan–Oprtalj–Motovun–Vižinada–Višnjan-Poreč), Muzej Žitnica u Sv. Križu Začretju, Muzej "Staro selo Kumrovec" u Kumrovcu, Turistički memorijalni kompleks Cimper u Murskom Središću, Batina - kota 169 u Batini u Baranji (spomenik vojnicima Crvene armije poginulim u II. svjetskom ratu u oslobađanju Batine), Hartera festival u bivšoj tvornici papira u Rijeci, Muzej Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu, Pustara Višnjica u Višnjici kod Virovitice, Vukovarski nokturno (Bolnica, Vojarna, Ovčara, hangar) u Vukovaru te Rudnik Zrinski u Parku prirode Medvednica.

Litva je objavila da će od Bruxellesa zatražiti da joj do 2014. produlji zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima kako bi spriječila špekulacije. Vlada je odlučila zatražiti od ministarstva poljoprivrede da s Europskom komisijom pregovara o trogodišnjem produljenju prijelaznog razdoblja za prodaju zemljišta stranim državljanima, priopćila je litavska vlada. Litva je u EU ušla 2004., a sadašnja zabrana prodaje zemljišta strancima istječe u svibnju ove godine. Produljenje zabrane smanjilo bi opasnost da će se poljoprivredno zemljište kupovati radi špekulacija, smatraju u litavskom ministarstvu poljoprivrede. Rok od sedam godina zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima dobile su sve nove zemlje u Uniji (EU-12). Europska komisija može, ako postoje opravdani razlozi, ta prijelazna razdoblja produljiti na još maksimalno tri godine. Europska komisija odlučila je u prosincu prošle godine za još tri godine produljiti Mađarskoj prijelazno razdoblje u tijeku kojega stranci u toj državi ne mogu kupovati poljoprivrednu zemlju.

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta izglasao je velikom većinom glasova prijedlog rezolucije o napretku Hrvatske u kojem se ističe da je moguće završiti pristupne pregovore u prvoj polovici 2011. ako se nastavi s odlučnom provedbom reformi u preostalim poglavljima. Za prijedlog rezolucije glasovalo je 62, protiv je bilo 2, a suzdržanih troje zastupnika. Prijedlog rezolucije upućuje se na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji će o njemu raspravljati i glasovati sljedeći mjesec."Pristupni pregovori s Hrvatskom mogu biti zaključeni u prvoj polovici 2011. godine pod uvjetom da se odlučno nastavi s potrebnim reformama, posebice u jačanju javne uprave i pravosuđa, nastavku borbe protiv korupcije, osiguranju održivog povratka izbjeglica, pune suradnje s ICTY-jem i nastavka privatizacijskog procesa i prihvaćanja planova za restrukturiranje za brodogradilišta u poteškoćama", kaže se u prijedlogu rezolucije.

Guverneri europskih središnjih banaka održali su prvi sastanak novog europskog nadzornog tijela čija je zadaća pravodobno uočavanje financijskih rizika i objavljivanje upozorenja i preporuka da bi europske države suzbile rizike već u začetku. Guverner britanske središnje banke Mervyn King kazao je da je uvodni sastanak poslužio za utvrđivanje elemenata procesa čija je namjena utvrđivanje i sprječavanje potencijalnih rizika po financijsku stabilnost. I on i predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet Trichet odbili su definirati koji su to sistemski rizici, naglasivši kako je na sastanku došlo do iskrene i ohrabrujuće razmjene stajališta između europskih stručnjaka. Zadaća novog nadzornog tijela je uočavanje problema, kao što su prenapuhanost cijena u financijskom ili sektoru nekretnina, disfunkcionalna tržišna infrastruktura ili proračunska neravnoteža, te izdavanje upozorenja i preporuka bankama, tržišnim operaterima, vladama i EU institucijama radi pravodobne reakcije i suzbijanja rizika već u samom začetku.

Gotovo dvije trećine Islanđana zalaže se za nastavak pristupnih pregovora njihove zemlje s EU-om, pokazalo je najnovije istraživanje javnog mišljenja. Po tom istraživanju koje je objavio list Frettabladid, 65,4 posto ispitanih osoba želi nastavak pregovora s Bruxellesom, dok 34,6 posto smatra da bi trebalo povući kandidaturu Reykjavika. Brojke su slične onima iz rujna prošle godine, kada je za pregovore bilo 64,2 posto ispitanika, a protiv 32,8 posto. Istraživanje ipak ne pokazuje koliko bi Islanđana glasovalo "da" na eventualnom referendumu jer je dio građana za pregovore ali protiv pristupanja EU-u. Europska unija započela je pregovore s Islandom prošle godine, a najosjetljivije pitanje je pitanje ribarstva. Island je podnio kandidaturu za EU nakon financijske krize koja je teško pogodila njegove banke i okrenula javnost prema Europskoj uniji.

Europska pučka stranka drži velikom pogreškom spominjanje 2014. kao moguće godine ulaska Hrvatske u EU i inzistira na 2012. ili 2013. godini, izjavio u Bruxellesu zastupnik pučana, njemački demokršćanin Bernd Posselt. Posselt ističe da se nikad ne može isključiti mogućnost problema u nekim zemljama članicama pri ratifikaciji pristupnog ugovora i "stoga bi bila golema pogreška govoriti sada o 2014. ili kraju 2013. godine, jer bismo onda mogli imati 2016., 2017. ili nikad. Za nas je važno spomenuti 2012. godinu i u tom bi slučaju ulazak bio najkasnije početkom 2013.", rekao je Posselt. Posselt je rekao da će se njegov zastupnički klub u Europskom parlamentu, koji je najbrojniji, zauzimati za to da parlament što prije izglasa pristanak na završetak hrvatskih pregovora, što je pravno obvezujuća odluka jer nakon toga zemlje članice mogu potpisati pristupni ugovor.

Oporavak gospodarstava zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji općenito je ubrzao u trećem tromjesečju, pri čemu u Hrvatskoj jačanje osobne potrošnje ukazuje i na moguće širenje baze oporavka, objavila je Europska komisija u svom redovnom izvješću. U Hrvatskoj je u trećem tromjesečju počeo blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,2 posto, a preliminarne brojke ukazuju i na početak oporavka u Crnoj Gori, uz stopu rasta od dva posto. Island je pak zabilježio osjetno nižu negativnu stopu rasta BDP-a u trećem tromjesečju od 1,6 posto, u odnosu na prethodno tromjesečje kada su se aktivnosti smanjile za čak 7,5 posto. Neto izvoz je ponovno bio glavni pokretač rasta u jugoistopnoj Europi, pri čemu jačanje domaće potražnje, i to uglavnom osobne potrošnje, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ukazuje i na moguće širenje baze oporavka.

Europski parlament usvojio je tekst Direktive o prekograničnim zdravstvenim uslugama, na temelju kompromisa koji je krajem 2010. dogovoren s Vijećem, što će utrti put povećanju prava pacijenata, posebno onih s rijetkim bolestima i onih koji žive uz granice. Zdravstveni sustavi prije svega su u ovlasti zemalja članica EU-a, ali u nekim slučajevima, kao što je potvrdilo nekoliko presuda Europskog suda pravde, građani mogu potražiti liječničku pomoć u drugoj zemlji članici, s tim da troškove pokrije zdravstveni sustav njihove matične zemlje. To se može dogoditi primjerice u slučaju rijetkih bolesti ili nekih specijaliziranih tretmana, kao i u slučaju da pacijenti žive u pograničnim područjima gdje su najbliže primjerene zdravstvene ustanove smještene u drugoj zemlji članici EU-a. Prekogranično liječenje može biti vrlo korisni instrument u tretmanu pacijenata jer im daje izbor i smanjuje pritisak na nacionalne zdravstvene sustave u područjima gdje postoje nedostaci.

Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je prošlog tjedna šefa Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paula Vandorena i mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj Gabora Ivana koji su mu predstavili ciljeve mađarskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2011. godine. Pod motom "Snažna Europa s ljudskim licem", ciljevi mađarskog predsjedanja uključuju dodatno gospodarsko, političko, socijalno i strukturalno jačanje Europske unije. Vandoren i veleposlanik Ivan posebno su naglasili kako dovršetak pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, ali i općenito politika daljnjeg proširenja Unije i politika dobrosusjedstva, zauzimaju vrlo važno mjesto na dnevnom redu mađarskog predsjedanja. Ministar Jandroković podržao je predstavljene ciljeve te zahvalio Mađarskoj na uvrštavanju završetka hrvatskih pristupnih pregovora među prioritete mađarskog predsjedanja, kao i na spremnosti za organiziranjem dviju međuvladinih konferencija o pristupanju u tom razdoblju.

Premijerka Jadranka Kosor izrazila je zadovoljstvo izjavom Hannesa Swobode da Hrvatska može dovršiti pristupne pregovore u lipnju ove godine, a punopravnom članicom EU-a postati najranije 2013. a najkasnije 2014. Upitan kada bi Hrvatska mogla postati punopravnom članicom, Swoboda je rekao da će Europski parlament, u slučaju da se pregovori dovrše u lipnju, moći najranije dati svoj pristanak na potpisivanje pregovora u listopadu. Nakon što Europski parlament dade svoj pristanak, zemlje članice mogu potpisati pristupni ugovor, onda slijedi referendum u Hrvatskoj i puno zemalja članica neće započeti s ratifikacijom dok Hrvatska ne ratificira pristupni ugovor, objašnjava Swoboda. "Ako to bude, jako dobro, ako ne opet dobro. Ključno je od onoga što je Swoboda jučer govorio da Hrvatska ima šanse završiti pregovore do sredine ove godine, dakle do kraja lipnja ove godine. To je sjajna vijest, ja to pozdravljam i zahvaljujem Swobodi i na odličnom izvješću", naglasila je predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Ocijenila je pritom kako su i amandmani na izvješće kojih je, kako je rekla, bilo dosta, bili zaista afirmativni.

Zastupnici Europskog parlamenta podnijeli su 93 amandmana na izvješće izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannesa Swobode, u kojima se, između ostaloga, čestita Hrvatskoj za hrabrost da se obračuna s korupcijom među političkom elitom. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta raspravljao je 25. siječnja u drugom čitanju o Swobodinu izvješću i podnesenim amandmanima, a dan poslije, 26. siječnja, odbor je izglasao prijedlog rezolucije koji se onda upućuje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati u veljači 2011. Najveći dio amandmana odnosi se na borbu protiv korupcije. Zastupnici Europske pučke stranke Bernd Posselt (Njemačka), Cristian Dan Preda (Rumunjska) predložili su da se izbaci dio o širokoj rasprostranjenosti korupcije te da se pozdrave napori hrvatske vlade u "zauzimanju čvrstog stajališta protiv svih oblika korupcije".

Iako su Šveđani na referendumu 2003. odbacili euro kao sredstvo plaćanja u svojoj zemlji, to nije spriječilo mali švedski grad Hoganas da uvede jedinstvenu europsku valutu kao paralelno sredstvo plaćanja već godinu dana. Međutim, to nije prvo mjesto u Švedskoj koje je odlučilo prihvatiti euro, Haparanda, koja se nalazi oko 1000 kilometara sjeverno od švedske prijestolnice Stockholma na švedsko-finskoj granici, već nekoliko godina ima iskustva s eurom. Euro je prihvaćen kao sredstvo plaćanja u Ikeinoj prodavaonici u Haparandi koja je otvorena 2006. godine.

Svaki potrošač u Europskoj uniji mogao bi pojedinačno uštedjeti godišnje oko sto eura kada bi koristio prednosti liberalizacije energetskog tržišta. Pokazala je to studija Europske komisije prema kojoj bi potrošači mogli ostvariti uštedu prelaskom na jeftinije tarife i na najjeftinijeg dobavljača. U 62 posto slučajeva postojala je jeftinija tarifa od one koju su potrošači plaćali, a njih 41 posto nije znalo da postoje jeftinije tarife. Europska unija već je donijela mjere koje postavljaju visoke standarde zaštite potrošača a koje se još moraju provesti u praksi. Među njima su liberalizacija plinskog i električnog tržišta čime je stvoren potencijal za izbor i tržišnu utakmicu u koju se mogu uključiti potrošači.

Europska komisija želi spriječiti dramatične posljedice prirodnih katastrofa kojih bi moglo biti sve više a njihov intenzitet sve veći, te je stoga priprema od ključne važnosti. U tom cilju usvojena su i dva dokumenta od kojih se jedan odnosi na smanjivanje posljedica katastrofa u Europskoj uniji, a drugi na zemlje u razvoju. Predložene akcije na razini Europske unije fokusiraju se na područja gdje je zajednički pristup učinkovitiji od pojedinačnog pristupa na nacionalnim razinama. To su primjerice izrada smjernica o opasnostima, poboljšani pristup sustavima za rano uzbunjivanje, ciljano trošenje sredstava Unije, bolja obuka i kampanje za podizanje svijesti.

Potpredsjednik kineske vlade Li Keqiang potvrdio je tijekom prošlotjednog boravka u Madridu svoje povjerenje u španjolsko i općenito europsko gospodarstvo. Li Keqiang obećao je da će Kina povećati kupnju španjolskih državnih obveznica, te potvrdio sklapanje trgovinskih sporazuma sa Španjolskom u vrijednosti 5,6 milijarda eura. Li Keqiang je istaknuo da njegova zemlja neće smanjiti svoj portfelj španjolskih obveznica nego upravo suprotno. "Kupit ćemo ih još, ovisno o uvjetima na tržištu", istaknuo je. Li je, prema pisanju španjolskih novina, španjolskom premijeru Joseu Luisu Zapateru kazao da je Kina spremna kupiti španjolskih obveznica onoliko koliko posjeduje grčkih i portugalskih zajedno, što je oko šest milijarda eura. Li je također kazao da su dvije zemlje potpisale petnaestak ugovora i trgovinskih sporazuma u javnom i privatnom sektoru vrijednih 5,6 milijarda eura.

Većina europskih građana najviše vjeruje regionalnim i mjesnim vlastima i smatra da one najbolje mogu objasniti utjecaj europskih politika na njihov svakodnevni život, pokazalo je istraživanje Eurobramotera. Najviše povjerenja u mjesne i regionalne vlasti imaju građani Austrije, Švedske, Danske i Finske (67 do 72 posto), a slijede Francuska, Belgija, Nizozemska i Njemačka (62 do 65 posto). Osvrnuvši se na podatke istraživanja Europska komisija podsjetila je kako gotovo dvije trećine europskih zakona provode mjesne i regionalne vlasti u državama članicama. Osim toga, 1994. utemeljen je Odbor regija kako bi predstavnici mjesnih vlasti mogli izreći svoje mišljenje o tim zakonima.

Plaćanja putem mobitela ili magnetskih kartica za provlačenje mogla bi u idućem razdoblju doživjeti procvat diljem Europe zahvaljujući novim europskim propisima i nizu inicijativa iz kartičnih kompanija, operatera mobilne telefonije i velikih maloprodajnih lanaca. Riječ je o beskontaktnim plaćanjima već nazočnima u nizu zemalja diljem svijeta, pri čemu Japan i Južna Koreja prednjače u odnosu na ostatak svijeta. U Europi se beskontakne kartice već izdaju, a neke trgovine imaju terminale za njihovo očitavanje. Direktiva Europske unije o plaćanjima predstavlja europski zakonski okvir za masovnu primjenu nove tehnologije, a pretočena je u zakone zemalja članica tijekom zadnje dvije godine.

Finski grad Turku i Tallinn u Estoniji, europske prijestolnice kulture 2011., odlučili su surađivati kako bi privukli pozornost europske javnosti na loše ekološko stanje Baltičkog mora, pišu ovaj tjedan europski mediji. Turku i Tallinn pripremili su desetak zajedničkih projekata, a osobito žele europsku javnost upozoriti na stanje Baltičkog mora. Baltičko je more već desetljećima izvrgnuto velikom onečišćenju neprerađenim otpadnim vodama i raznim kemikalijama, što uzrokuje bujanje alga koje guše život u moru. Među planiranim zajedničkim projektima dvaju gradova nalazi se projekt "Noć drevnih lomača" u kolovozu. Njime se želi okupiti ljude oko lanca lomača uz obećanje konkretnih mjera za očuvanje i zaštitu Baltičkog mora. Osim u ekološkim projektima dva će grada surađivat i u razvoju turizma, a neke turističke agencije pripremile su pakete s kulturnim programima u oba grada.

Europska unija zatražila je od Bugarske da osigura pristup novom plinovodu Južni tok i za neovisne tvrtke koje nisu obuhvaćene odgovarajućim sporazumom. Unija time želi pooštriti konkurenciju na tržištu energentima i smanjiti ovisnost o prirodnom plinu iz Rusije. Da bi bio u skladu s europskim zakonima morat će se promijeniti i Sporazum o tranzitu plina koji su Bugarska i Rusija potpisale 2008. Projekt Južni tok osmišljen je kako bi se ruski plin preko Crnog mora transportirao do Europe, pri čemu bi se zaobišla tradicionalna tranzitna ruta preko Ukrajine. EU zakonima određeno je da cjevovod mora načelno biti otvoren za sve tvrtke koje ih žele koristiti. Ipak, tvrtke koje grade novi plinovod mogu određeni dio kapaciteta rezervirati za vlastitu uporabu.

Europska komisija pozvala je države članice da poduzmu konkretne korake kako bi ostvarile cilj i povećale energetsku učinkovitost za 20 posto do 2020. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso podsjetio je da su države članice pristale povećati energetsku učinkovitost za 20 posto do 2020., no to još nisu ostvarile. Po njegovu mišljenju, Europska unija ima goleme mogućnosti za uštedu energije u prometnom sektoru i na grijanju zgrada, no još nije ostvarila dovoljan napredak. EU do 2020. za 20 posto mora smanjiti emisiju stakleničkih plinova, povećati udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto, povećati udjel biogoriva na 10 posto te energetsku učinkovitost za 20 posto, sve u odnosu prema razini iz 1990. Cilj koji se odnosi na energetsku učinkovitost jedini ne obvezuje. Europski parlament zatražio je 15. prosinca da i on bude obvezujući.

Gospodarska klima u eurozoni i Europskoj uniji poboljšala se u prosincu, pokazalo je ključno istraživanje Europske komisije, zaokružujući tako u optimističnom tonu prošlu, inače prilično sumornu godinu za gospodarstvo. Tako je pokazatelj gospodarske klime u eurozoni ponovno porastao u prosincu, dosegnuvši 106,2 boda. U studenome iznosio je 105,1 bod, pokazuje istraživanje Europske komisije. Značajno je porastao i u Europskoj uniji, sa 105,1 na 106,1 bod. Vodeća gospodarstva Francuska i Njemačka pritom su bilježila rast snažniji i jači od očekivanog, ali su uteg bile južne članice, pogođene visokim dugovima i javnim deficitima. Među pojedinim sektorima, raspoloženje u industriji snažno se popravilo u prosincu, uz skok odgovarajućeg indeksa u prosincu u eurozoni na 4,0 boda, s 0,4 boda u studenom. Poskočio je i indeks koji mjeri raspoloženje u industriji EU27, također na 4,0 boda, s 0,7 bodova u studenom.

Njemački grad Hamburg dobitnik je nagrade Zelena prijestolnica Europe u 2011. godini. Radi se o drugoj godini nagrade koju dodjeljuje Europska komisija kako bi potaknula vlasti u gradovima da rade na poboljšanju kvalitete života vodeći računa o okolišu. Stockholm je nosio titulu Zelene prijestolnice u 2010. U Stockholmu, u kojem živi oko 800 tisuća ljudi, postavljeni su ambiciozni ciljevi da se do 2050. godine izbace iz uporabe fosilna goriva, a uveden je i sustav naknade za zagađivanje što je znatno smanjilo uporabu osobnih automobila i natjeralo ljude da više koriste javni prijevoz. Oko 95 posto stanovnika Stockholma živi na manje od 300 metara od zelenih površina. Hamburg je također zacrtao ambiciozne ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova za 20 posto do 2020. i za 80 posto do 2050. godine.

Visoki grčki sud odlučio je ovaj tjedan da svi europski građani imaju pravo raditi kao kapetani i prvi časnici na trgovačkim brodovima koji plove pod grčkom zastavom nakon što je Bruxelles ukorio Atenu zbog tog pitanja. Grčko Državno vijeće odobrilo je nov predsjednički ukaz koji uklanja ograničenja za kapetane i prve časnike koji nisu Grci, pod uvjetom da su kandidati europski građani s "odgovarajućim" znanjem grčkog jezika. Odluka se odnosi i na državljane članica Europskog gospodarskog područja Islanda i Norveške, ali ne i Švicarske, objavila je Atenska novinska agencija. Europski sud pravde donio je dvije presude protiv Atene zbog tih ograničenja, uvedenih 1993. i 1995. Europski sud odbacio je argumente Atene da kapetani i prvi časnici moraju biti grčki državljani jer njihov položaj podrazumijeva policijske, sudske i bilježničke dužnosti. Po grčkim zakonima, kapetani brodova mogu također biti pozvani da pomognu u obrani zemlje.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso potvrdio je u Budimpešti da će dati svu moguću potporu da bi se ostvario cilj mađarskog predsjedništva o završetku pristupnih pregovora s Hrvatskom. "Htio bih potvrditi našu privrženost izgledima da Hrvatska postane članicom Europske unije. Dat ćemo svaku moguću potporu da bi se postigao cilj ulaska Hrvatske... Odlučni smo raditi ruku pod ruku s mađarskim predsjedništvom kako bi ono bilo uspješno", rekao je Barroso nakon sastanka s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Europska komisija je u petak doputovala u Budimpeštu na sastanak s mađarskom vladom, koja je 1. siječnja preuzela izmjenično predsjedanje EU-om. Mađarski premijer je na konferenciji za novinare još jednom ponovio da je među ključnim zadaćama mađarskog predsjedništva, koje traje do 30. lipnja, završetak pregovora s Hrvatskom.

Mađarska je ostvarila ciljani javni deficit za 2010. od 3,8 posto BDP-a, ispunivši time uvjet postavljen međunarodnim programom pomoći, objavio je mađarski premijer Viktor Orban. "Po zadnjim podacima, ostvarili smo svoj cilj: javni deficit za 2010. bio je 3,8 posto BDP-a", rekao je Orban novinarima u Budimpešti. "To je odlična polazna točka za ostvarenje našeg cilja za 2011., a to je smanjenje javnog deficita ispod tri posto BDP-a", dodao je. Podaci su u skladu s mađarskim obećanjem Europskoj uniji, MMF-u i Svjetskoj banci, danim u zamjenu za 20 milijardi eura vrijedan paket pomoći u listopadu 2008. kada je Mađarska bila teško pogođena svjetskom financijskom krizom. Po uvjetima tog programa, Budimpešta je obećala smanjiti deficit na 3,8 posto BDP-a 2010., te ispod tri posto 2011.

Estonski parlament prihvatio je zakon koji na izborima 2011. predviđa mogućnost glasovanja mobitelom, čime će Estonija postati prva zemlja na svijetu u kojoj će birači svoje zastupnike birati mobilnim putem. Na prošlim parlamentarnim izborima Estonci su mogli glasovati putem interneta.Uz uobičajene oblike izjašnjavanja, novi zakon predviđa i glasovanje posebnim sustavom mobilnog glasovanja, koji je već testiran u praksi. Taj sustav predviđa posebne autorizirane čipove koje će dobiti birači, a njime će se verificirati identitet birača i autorizirati njegovo sudjelovanje u glasačkom sustavu.

Grad Godollo, u kojem će se održavati summiti i ostali svečani događaji tijekom mađarskog predsjedanja Europskom unijom, u idućih će šest mjeseci ponuditi brojne kulturne programe. U baroknom dvorcu Grassalkovichu u idućih nekoliko dana otvorit će se izložba o Habsburškoj dinastiji, u vrijeme održavanja prvog sastanka predsjedništva Unijom. U VIP salonima i sobama izložit će se radovi lokalnih umjetnika iz zbirke muzeja u Godollu. Njegovi "bratski" gradovi bit će predstavljeni u medijskom centru u Umjetničkoj galeriji koja će također služiti za potrebe mađarskog predsjedništva. Tamo će se moći razgledati slike posuđene iz Giessena u Njemačkoj, Forssa u Finskoj, Dunavske Strede u Slovačkoj, Turnhouta u Belgiji, Labem-Stare Boleslav u Češkoj i Bogora u Indoneziji.

Irska vlada ubrizgat će 3,7 milijardi eura u banku Allied Irish Banks (i preuzeti gotovo 93-postotnu kontrolu nad tom nekada najvećom irskom bankom čije su dionice bile uvrštene u burzovne kotacije. Prema uvjetima sporazuma o paketu pomoći kojeg je irska vlada prošli mjesec potpisala s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom, AIB će prije kraja veljače morati prikupiti dodatnih 6,1 milijardi eura kapitala da bi podigla stopu adekvatnosti kapitala na osam posto. Taj je kapital nužan kako bi se AIB-u omogućilo ispunjenje uloge potpornja irskog gospodarstva. Vlada će za povećanje stope adekvatnosti kapitala iskoristiti sredstva iz Državnog fonda za mirovinske rezerve, koji će zauzvrat dobiti redovne dionice AIB-a i povećati udio u toj banci sa sadašnjih 19 na gotovo 50 posto. Fond će također dobiti konvertibilne dionice bez prava glasa, koje će kasnije biti pretvorene u redovne dionice, čime će njegov udio poskočiti nadomak 93 posto.

Europska komisija pokrenula je o uvođenju jedinstvenog telefonskog broja za europska poduzeća koji bi im omogućio lakši pristup prekograničnim klijentima. U ovom trenutku poduzeća moraju imati različite telefonske brojeve u svakoj zemlji članici, u kojima ih njihovi klijenti moraju kontaktirati. Novom inicijativom uvođenja jedinstvenog broja otvorile bi se mogućnosti razvoja usluga na europskoj razini. Predložena su dva moguća pristupa za usklađivanje telefonskih brojeva. Jedan je uvođenje kratkog broja na europskoj razini, primjerice 115, koji bi bio namijenjen poduzećima. Drugi bi bio uvođenje europskog predbroja, nakon kojeg bi slijedio broj poduzeća, a bio bi isti u svim državama članicama.

Aktivnosti u sektoru proizvodnje eurozone prošlu su godinu zaključile na snažnim temeljima, poglavito zahvaljujući snažnoj proizvodnji i novim narudžbama koji se rezultirali najvećim rastom novootvorenih radnih mjesta u posljednjih deset godina, pokazalo je najnovije izvješće istraživačke tvrtke Markit. Konačni indeks menadžera nabave za sektor proizvodnje 16-člane eurozone u prosincu je tako uvećan na 57,1 bod, nasuprot prvotno procijenjenih 56,8 bodova, nakon 55,3 boda u studenome. Vrijednosti iznad 50 bodova ukazuju na rast aktivnosti u tome sektoru. Time je dosegnuo novu najvišu razinu, nakon što je u travnju 2010. zabilježio najvišu razinu u 46 mjeseci. Na nacionalnim razinama vrijednosti indeksa PMI uglavnom su porasle, predvođene gotovo rekordnom razinama odgovarajućeg indeksa za Njemačku. Jedine iznimke bile su Francuska i Grčka, navodi se dalje u Markitovom izvješću.

Hrvatska turistička zajednica do 10. veljače ove godine provodi natječaj za dodjelu financijskih potpora različitim manifestacijama koje pridonose unapređivanju i obogaćivanju turističkog proizvoda te ponude pojedine destinacije i Hrvatske u cjelini, za što je u Programu rada za 2011. godinu predvidjela 1,5 milijuna kuna. Za čak 93 posto, na 13,5 milijuna kuna povećan je iznos za sufinanciranje i potpore u nerazvijenim turističkim područjima. U sklopu toga 3,5 milijuna kuna planirano je za potpore turističkim inicijativama i proizvodima (među kojima mogu biti i određene manifestacije u tim krajevima), a 10 milijuna kuna za sufinanciranje sustava turističkih zajednica koje također mogu biti nositelji tih inicijativa i proizvoda.

Europska unija usvojila je 2008. zakon o malim poduzećima koji je trebao omogućiti lakše poslovanje, a dvije godine kasnije pokretanje tvrtke je brže i jeftinije. Inicijalna ideja zakona o malim poduzećima bila je staviti mala i srednja poduzeća u središte pozornosti i skrenuti fokus politike stvaranja radnih mjesta s velikih kompanija na male te pažnju nacionalnih vlada na potencijal rasta i inovacija malih i srednjih poduzeća. Mala i srednja poduzeća stvaraju oko 70 posto radnih mjesta i BDP-a u Europi, a njihova fleksibilnost je najveći pokretač budućih inovacija i otvaranja novih radnih mjesta. Isto tako, mala i srednja poduzeća stvaraju 80 posto novih radnih mjesta u Europi što znači da će poduzetnici u malim i srednjim poduzećima odigrati ključnu ulogu kako se Europa bude oporavljala od ekonomske i financijske krize.

Glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Olivier Blanchard ocijenio je da bi i drugim europskim državama osim Grčke moglo biti u interesu da im u smanjenju javnog duga pomognu MMF i Europska unija. Blanchard pritom nije izravno spomenuo niti jednu državu. Proteklu godinu obilježili su zajednički planovi pomoći Europske unije i MMF-a dvjema članicama eurozone - Grčkoj u svibnju, koja će kroz tri godine dobiti 110 milijarda eura, i Irskoj u studenome, koja će dobiti 85 milijarda eura također kroz tri godine. Portugal, kojeg se često spominje među državama koje imaju najviše problema, poručio je kako vjeruje da će moći i bez te pomoći. Portugalska vlada vjeruje, naime, u sposobnost portugalskog gospodarstva da se suoči s aktualnom situacijom.

Rumunjski proračunski manjak u 2010. bio je niži no što se očekivalo i iznosio je 6,6 posto bruto domaćeg proizvoda, prenijela je novinska agencija Mediafax. U pismu Međunarodnom monetarnom fondu rumunjska je vlada objavila da je smanjila deficit ispod zacrtanih 6,8 posto BDP-a, te da je ispunila i ostale uvjete međunarodnih zajmodavaca za nove tranše kredita, objavljuje Mediafax. Broj državnih službenika u Ruminjskoj smanjen je za više od 100 tisuća na ukupno 1,27 milijuna, a dugovi državnih tvrtki smanjeni su u skladu s preporukama MMF-a. Rumunjska je čak obećala da će u ovoj godini spustiti proračunski deficit na 4,4 posto BDP-a. Nakon dvije godine recesije ta se balkanska zemlja nada da će se vratiti gospodarskom rastu u ovoj godini, uz očekivani rast BDP-a za 1,5 posto. U studenom su MMF i Europska unija dali uvjetno zeleno svjetlo za isplatu novih tranši iz ukupno 20 milijardi eura vrijednog paketa pomoći, upozoravajući da Rumunjska mora održati obećanje o smanjenju javne potrošnje.

Europska komisija traži nove načine za rješavanje problema neželjenih popratnih pojava uzgoja biogoriva. U prosincu 2008., europski su vođe postigli dogovor o novoj direktivi o obnovljivoj energiji koja traži da svaka zemlja članica Unije do 2020. zadovolji 10 posto svojih potreba za gorivom u prometu iz obnovljivih izvora. Direktiva je također uspostavila održive kriterije za biogoriva. Ona traži da se korištenjem biogoriva uštedi barem 35 posto emisije CO2 u usporedbi s fosilnim gorivima. Brojka se diže na 50 posto od 2017. i 60 posto od 2018. Europska komisija bi do lipnja ili srpnja sljedeće godine trebala proučiti neželjene popratne učinke proizvodnje biogoriva, te u ljeto 2011. predstaviti novu strategiju za održivost biogoriva.

Hrvatska bi uz najveće moguće napore mogla završiti pristupne pregovore s Europskom unijom polovicom sljedeće godine, a članicom postati potkraj 2012. ili u početku 2013., rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger u intervjuu austrijskom poslovnom listu Wirtschaftsblattu. Spindelegger je rekao kako smatra realnim da Hrvatska pristupne pregovore završi za mađarskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2011. "Mislim da se pristupni pregovori uz maksimalne napore hrvatske vlade mogu dovršiti polovicom sljedeće godine. Tada je na potezu Europski parlament. Postupak ratifikacije može početi najkasnije 2012., a Hrvatska bi u najboljem slučaju mogla postati članicom EU-a potkraj 2012. ili u početku 2013.", rekao je Spindelegger.

Europska unija izrazila je zadovoljstvo početkom rada novih europskih tijela za nadzor financijskog sektora u prvim danima nove godine, koja bi u postkriznom razdoblju trebala postrožiti propise za tu industriju. Regulatorna tijela uključuju Europski odbor za sistemske rizike sa sjedištem u Frankfurtu i tri agencije za nadzor banaka, osiguravajućih tvrtki i tržišta dionica sa sjedištima u Londonu, Frankfurtu i Parizu. Uloga regulatora sa sjedištem u Frankfurtu, kojeg će u početnoj fazi voditi Europska središnja banka, jest upozoravanje i izdavanje preporuka zemljama-članicama EU-a odnosno njihovim nadzornim tijelima u vezi sa eventualno otkrivenim prijetnjama za njihovu financijsku stabilnost, poput stvaranja balona na tržištima nekretnina odnosno dionica. Preostala tri tijela predlagat će tehničke standarde koji bi trebali vrijediti u cijeloj Europi, te posredovati između tijela država članica, privremeno zabranjivati ili ograničavati trgovinu financijskim proizvodima i po potrebi pozivati državna tijela da poduzmu odgovarajuće mjere.

Europski regulatori odobrili su zajednički projekt naftnog diva Shella i brazilskog vodećeg proizvođača etanola Cosana. Europska komisija objavila je da je udruživanje Shellove brazilske podružnice Shell Brazil Holding BV i brazilskog Cosan SA Industria e Comercio za potrebe proizvodnje, distribucije i prodaje šećera, etanola i srodnih proizvoda u skladu s europskim propisima. Nakon provjere Komisija je zaključila da transakcija neće bitno otežati tržišnu utakmicu u Europskom ekonomskom području ni u bilo kojem njezinom značajnijem dijelu. U veljači prošle godine Shell je objavio da je s prvakom industrije biogoriva Cosanom potpisao neobvezujući memorandum o razumijevanju za potrebe zajedničkog ulaganja u vrijednosti 12,0 milijardi dolara. Brazil je drugi proizvođač etanola u svijetu, nakon Sjedinjenih Država. To se gorivo koristi kao jeftinija alternativa za benzin.

Poljska vjeruje da će u vrijeme svojega predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici godine biti potpisan pristupni sporazum s Hrvatskom, a da će se u skladu s prioritetom predsjedanja nastaviti proširenje Unije, odnosno početi i pristupni pregovori s nekom od zemalja zapadnog Balkana. "Pristupni sporazum s Hrvatskom sigurno će biti potpisan. Završit će pregovori s Islandom, a možda početi s nekim balkanskim zemljama. Ako bude potpisan sporazom o pridruživanju s Ukrajinom, bit će to nov znak da je Unija otvorena", rekao je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova odgovoran za poljsko predsjedanje Unijom Mikolaj Dowgielewicz u intervjuu za Gazetu Wyborczu. On je kazao da su proširenje Unije i Istočno partnerstvo podjednako važni za Varšavu u tijeku predsjedanja kao i gospodarske teme. Poljska je objavila da će njezino predsjedanje EU-om biti posvećeno gospodarstvu, proširenju i politici približavanja istočnoeuropskih susjeda.

S početkom 2011. na snagu u Hrvatskoj stupio je niz novih zakona pa tako primjerice hrvatski građani od sada mogu slobodno otvarati račune u inozemstvu, dizati kredite i obavljati platni promet. Kod izmjena Zakona o deviznom poslovanju najznačajnije se novine odnose na liberalizaciju depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu. Tako hrvatski građani mogu slobodno otvarati račune u inozemstvu i preko njih obavljati platni promet, a za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo bit će potrebno da u inozemstvu otvore račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos. To, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, ne bi trebalo voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, kažu bankari, nude atraktivne kamate na štednju.

Srednja Europa različitim ritmom napreduje prema euru. Uvođenje eura u Estoniji potaknulo je, međutim, njezine baltičke susjede. "Svaki ulagač koji će odlučivati o ulaganju svojeg novca u neku baltičku zemlju izabrat će mjesto u kojem već postoji euro", rekao je guverner latvijske središnje banke Ilmars Rimsevics. To za Latviju pojednostavnjuje stvari: ući što je moguće prije. Litva također ne želi kasniti. "Godina 2014. naš je strateški cilj", rekao je glasnogovornik premijera Andriusa Kubiliusa, Virgis Valentinavicius. Bugarska je također odlučna uvesti euro što je moguće brže, rekao je bugarski ministar financija Simeon Džankov. Priznao je ipak da ulazak Bugarske u Europski tečajni mehanizam II, čekaonicu za euro, ne očekuje prije kraja 2011., što bi odgodilo nadnevak ulaska i nakon 2013.

Europska unija nakon krizne godine, očekuje u 2011. moguću prekretnicu. Čelnici zemalja članica EU-a na svom posljednjem ovogodišnjem summitu sredinom prosinca prošle godine u posebnoj izjavi istaknuli su da su "spremni učiniti sve što je potrebno kako bi sačuvali stabilnost euro zone u cjelini". U ovoj godini Njemačka i Francuska, koje ponovno nastoje biti motor EU-a, radit će na što većem približavanju ekonomskih i fiskalnih politika. Tijekom 2010., uz dogovor o Europskom stabilizacijskom mehanizmu, koji je do jučer bio nezamisliv, pooštrena su i pravila u euro zoni s većom mogućnošću kažnjavanja prijestupnika. Jedna od novina je da će počevši od ove godine, zemlje članice upoznavati Europsku komisiju s osnovnim obrisima nacionalnih proračuna prije nego što se o njima očituju nacionalni parlamenti, što se također smatra mini-revolucijom.

Ako Europska unija smatra i jasno kaže da su novome mađarskom zakonu o medijima potrebne izmjene, vlada će to prihvatiti i provesti u djelo, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban. "Dio smo EU-a i poznata su nam pravila igre", rekao je mađarski premijer. "Bilo koji proces što ga pokrene EU, Mađarska će prihvatiti", dodao je Orban, čija je zemlja od početka godine nova predsjedateljica Unije, a dužnost je preuzela od Belgije. Mađarski je premijer istaknuo kako smatra da su mađarski zakoni o medijima u skladu sa sličnim zakonima u drugim zemljama članicama Unije poput Francuske, Njemačke i Nizozemske. Zakon o medijima, koji je u Mađarskoj na snagu stupio 1. siječnja, potaknuo je oštre kritike nekih europskih zemalja članica, među kojima su Njemačka i Francuska, a kritiziran je i u europskim listovima.

Europska komisija priprema strože propise za europsko tržište ugljika. Od 2005. 10.000 velikih tvornica u Europskoj uniji obvezno je kupovati i prodavati dopusnice za emisiju ugljičnog dioksida. Tzv. "shema za trgovinu emisijama" (ETS) omogućuje tvrtkama koje nadmaše svoje kvote da kupuju dopusnice od onih "zelenijih". No nekoliko zemalja u početnoj je fazi provedbe ETS izdalo prevelik broj dopusnica, srušivši cijene ugljika, zbog čega EU razmatra uvođenje strožih propisa. Vrijednost tržišta ugljika 2007. procjenjivala se na 28 milijarda eura. Europska komisija pokrenut će u početku 2011. javne rasprave na internetu i temeljito istraživanje tog problema, a nove zakonske mjere moguće su do kraja 2011.

Nove industrijske narudžbe u eurozoni porasle su u listopadu za 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije a u 27-članom EU za 0,6 posto, nakon pada u prethodnom mjesecu, pokazale su procjene Eurostata. To je značajan zaokret u odnosu na rujan kada su nove narudžbe na mjesečnoj razini smanjene u obje zone, i to 4,2 posto u eurozoni i 2,5 posto u EU. Po raspoloživim podacima Eurostata, u odnosu na rujan nove industrijske narudžbe porasle su u 15 zemalja a smanjene u njih 11. Pritom je najveći rast na mjesečnoj razini zabilježen u Litvi, od 16 posto. Slijede Latvija i Grčka, s rastom od 9,8 odnosno 9,5 posto. Najveći pad bilježila je pak Mađarska, od 6,8 posto. Slijedi Luksemburg s padom narudžbi na mjesečnoj razini od 3,6 posto, te Belgija, s padom od 2,7 posto. Industrijske narudžbe na godišnjoj su razini porasle u 25 zemalja čijim podacima trenutno raspolaže statistički ured, a smanjene samo u Danskoj, i to za dva posto.

Europska unija zagovara zaštitu ključnih sektora od stranih preuzimanja. Povjerenik Europske komisije za industriju Antonio Tajani pozvao je na zaštitu strateških sektora od stranih preuzimanja, posebice od tvrtki iz Kine. Europa bi trebala uspostaviti tijelo zaduženo za provjeru stranih ulaganja u Europi, po uzoru na Odbor za strana ulaganja u Sjedinjenim Državama, rekao je Tajani. „Kineske tvrtke raspolažu sredstvima za kupovinu sve većeg broja europskih tvrtki s ključnim tehnologijama u važnim sektorima. To je pitanje ulaganja, ali iza toga postoji i strateška politika, na koju bi Europa trebala odgovoriti politički", dodao je povjerenik. Europske vlasti utvrđivale bi stoga predstavlja li akvizicija neke kompanije s europskom tehnologijom, od strane javnih ili privatnih stranih tvrtki, opasnost ili ne.

Europska komisija objavila je da su europska tijela za normizaciju izradila usklađene standarde za proizvodnju univerzalnih punjača za različite marke mobitela, što će omogućiti da se takvi punjači pojave na tržištu već u prvim mjesecima sljedeće godine. Univerzalni punjač potrošačima će olakšati život, smanjiti količinu otpada i biti od koristi poslovnom sektoru. Univerzalni punjač služit će samo za mobitele koji se mogu spajati na internet jer će oni u sljedeće dvije godine biti najzastupljeniji na tržištu. Nekompatibilnost punjača za mobilne telefone veliki je problem za korisnike, ali je i veliki ekološki problem. Svaki korisnik koji želi promijeniti mobitel s novim aparatom dobiva i punjač iako je stari još u dobrom stanju. Komisija je zato pozvala proizvođače da se dogovore o tehničkom rješenju koje će omogućiti uporabu univerzalnog punjača za različite marke mobitela.

Slovački ministar vanjskih poslova Mikulaš Dzurinda kazao je za Slovačku tiskovnu agenciju kako očekuje da će Hrvatska uspješno završiti pristupne pregovore tijekom mađarskog ili poljskog predsjedanja Europskom unijom u ovoj godini i pritom se zauzeo za daljnje širenje Unije. "Nemamo pravo kazati da je Unija umorna od proširenja", kazao je Dzurinda istaknuvši da Uniji još nedostaju zemlje zapadnog Balkana te zemlje tzv. istočnog partnerstva poput Armenije, Bjelorusije ili Ukrajine. Dzurinda je kazao i kako se nada da će uskoro početi pregovori sa Srbijom, koja čeka kandidatski status. Što se Turske tiče, Dzurinda drži kako je važno da se u tom procesu postupa oprezno. Tursku treba podupirati u reformama, no u obzir treba uzeti i velike kulturne razlike.

Potražnja za prvim izdanjem obveznica eurozone kojim će se financirati pomoć Irskoj bila je gotovo četiri puta veća od vrijednosti ponude i dosegnula je 19 milijardi eura, priopćeno je iz britanske banke HSBC. Prinosi na obveznice ukupne vrijednosti pet milijardi eura koje dospijevaju na naplatu 15. prosinca 2011. iznosili su 2,5 posto, što je na donjoj granici očekivanja, napominju u HSBC-u. Europska je unija osnovala 440 milijardi eura vrijedan Europski fond za financijsku stabilnost prošle godine, kada je grčka dužnička kriza dosegnula vrhunac. Riječ je o novom mehanizmu za financiranje pomoći zaduženim članicama eurozone kroz izdavanje obveznica koje jamče solventne članice eurozone. Novo je izdanje ujedno i prvo za ovaj fond i sastavni je dio pomoći Irskoj ukupne vrijednosti 67,5 milijardi eura, koju Europska unija financira u suradnji s Međunarodnim monetarnim fondom.

Španjolski pušači više ne mogu pušiti u barovima i u restoranima, pošto je stupio na snagu novi zakon protiv pušenja, jedan od strožih u Europi. Nakon 24-satne odgode zbog proslave Nove godine, zakon koji je stupio na snagu 2. siječnja, zabranjuje pušenje u barovima, restoranima, na dječjim igralištima i u krugu škola i bolnica. Španjolski zakon se počinje provoditi sedam godina nakon donošenja sličnog zakona u Irskoj, prvoj europskoj zemlji koja je zabranila pušenje na javnim mjestima i nakon koje je takav zakon donijelo više europskih zemalja. Zakon koji je dosad vrijedio u Španjolskoj, a donesen je 2006., bio je pak među blažima na kontinentu, pa se u praksi u većini barova i restorana i dalje pušilo. On je ipak zabranjivao pušenje na radnom mjestu, u javnom prijevozu i u trgovinama.

Mađarska namjerava završiti pristupne pregovore s Hrvatskom za vrijeme svoga predsjedanja, a nakon Hrvatske treba primiti i ostale zemlje u regiji kako bi se dovršio posao na ujedinjenju europskog kontinenta, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban. „Ako pogledate zemljovid, onda između Grčke i Mađarske vidite sivu zonu i uvijek imate osjećaj nedovršenog posla. Europska unija neće dovršiti svoj okvir dok to područje ne nestane. Treba započeti s Hrvatskom, zatim će slijediti Srbija i ostale zemlje", rekao je Orban skupini bruxelleskih dopisnika pozvanih u Budimpeštu na predstavljanje šestomjesečnog mađarskog predsjedanja. Završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom među ključnim je prioritetima mađarskog predsjedništva u prvoj polovici ove godine. Mađarska je među prioritete uvrstila poticanja gospodarskog rasta i zapošljavanja, energetsku sigurnost, europsku strategiju za integraciju Roma, Dunavsku strategiju.

Europska komisija istaknula je kako nije za uvođenje verifikacijskog mehanizma za Hrvatsku, kakav je uveden za Bugarsku i Rumunjsku, što je zatražio rumunjski ministar vanjskih poslova. "Proces proširenja zasniva se na vlastitim zaslugama, sa svakom zemljom zasebno. Što se Hrvatske tiče, sada nismo još u fazi da o tome razgovaramo. Jako se nadamo da nećemo morati uvesti isti mehanizam i za Hrvatsku i smatramo da sadašnji mehanizam za Bugarsku i Rumunjsku ne bi trebao biti presedan za neku drugu zemlju", rekla je Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fuelea. Na upit može li Rumunjska omesti ulazak Hrvatske u Uniju, glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly je rekao: "Pozicija Komisije jest da se taj mehanizam ne bi trebao uvoditi za neku drugu članicu. Svaku zemlju treba ocjenjivati zasebno. Pregovori s Hrvatskom još nisu gotovi i sada nema potrebe razgovarati o hipotetičkom scenariju."

Njemačkoj trebaju Europa i euro koji je temelj našeg uspjeha, rekla je kancelarka Angela Merkel u svojoj novogodišnjoj čestitki. "Europa se ovih mjeseci našla na velikoj kušnji. Moramo ojačati euro. Nije riječ samo o našem novcu. Euro je više od valute", rekla je Merkel u televizijskoj poruci čiji je tekst objavljen unaprijed. "Mi, Europejci, ujedinili smo se za svoje dobro. Ujedinjena Europa je jamstvo našeg mira i naše slobode. Euro je temelj našeg uspjeha", rekla je kancelarka. "Njemačkoj trebaju Europa i zajednička valuta. Za našu dobrobit i kako bismo izvršili naše zadaće na svjetskoj razini", zaključila je kancelarka Merkel.

Belgija je ovog tjedna Mađarskoj svečano predala šestomjesečno presjedanje Europskom unijom. "Mađarska je već u povijesti dokazala svoju privrženost slobodi i zato joj Belgija s nadom predaje smjenu. Iako je belgijsko predsjedništvo postiglo rezultate mađarskom je ostalo mnogo za učiniti", rekao je belgijski premijer Yves Leterme u svom govoru u mađarskom parlamentu. Pozdravio je program mađarskog predsjedanja i istaknuo da je "gospodarskim rastom i otvaranjem novih radnih mjesta moguće izgraditi snažnu Europu", referirajući se na slogan mađarskog predsjedanja. Mađarski premijer Viktor Orban je sa svoje strane čestitao belgijskom predsjedništvo na ostvarenom i najavio 2011. godinu kao godinu preporoda.

Estonija je 1. siječnja 2011. uvela euro, što bi, kako tvrdi vlada u Tallinnu, trebalo dati nov zamah njezinu gospodarstvu i potaknuti zapošljavanje. Ta mala baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, koja je u EU ušla 2004., sedamnaesta je članica eurozone i treća od bivših komunističkih zemalja koje su uvele zajedničku europsku valutu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009. Poznata po svojoj proračunskoj disciplini prije svjetske krize, estonska vlada desnog centra ističe da će uvođenje eura biti korisno i da je razumljiv korak za maleno estonsko gospodarstvo otvoreno svijetu. Međunarodni monetarni fond smatra da bi uvođenje eura trebalo ubrzati gospodarski rast između 0,15 i 1 posto na godinu u idućih dvadeset godina.

Litva je preuzela jednogodišnje predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju. Prošle godine OESS-om je predsjedao Kazahstan. Litva je najavila da će se u svom mandatu zalagati za jačanje demokracije, zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebice slobode medija, promovirati energetsku sigurnost u Europi i nadograđivati sinergiju između regionalnih organizacija. "Radit ćemo u cilju izgradnje stvarno sigurne zajednice, bez izazivanja podjela, gdje se obaveze izvršavaju, gdje je uporaba sile nezamislivo, i gdje se ljudska prava i temeljne slobode potpuno poštuju", poručio je novi predsjedavajući, litavski ministar vanjskih poslova Audronius Ažubalis. Ažubalis je posebno istaknuo kako su sloboda medija i sigurnost novinara od ključne važnosti za funkcioniranje demokratskog društva.

Finski grad Turku i estonski glavni grad Tallinn bit će europske prijestolnice kulture u sljedećoj godini. Time bi trebali privući više turista i bolje se pozicionirati na europskoj i svjetskoj kulturnoj karti. Program službeno počinje u Tallinnu 1. siječnja, a u Turkuu 15 siječnja, a u oba će se grada tijekom cijele godine održavati razna kulturna događanja. Europska kulturna prijestolnica jedna je od najprestižnijih europskih inicijativa vezanih uz kulturu. Pokazala je svoj potencijal u smislu otvaranja radnih mjesta, urbanog oživljavanja i kreativnosti, te privlačnosti na europskoj razini. To je ujedno i iznimna prilika za gradove da promijene svoj imidž, privuku više turista i razmisle o razvoju kroz kulturu. Titula ima dugoročni utjecaj i u socijalnom i ekonomskoj smislu, i za izabrani grad i za regiju.

Europski i američki pregovarači postigli su dogovor o reformi mehanizama prodaje zrakoplova putem izvoznih kredita. Europski proizvođači zrakoplova Airbus i američki Boeing žele da se produlji postojeći sustav izvoznih kredita, tvrdeći kako on pomaže brojnim stranim zrakoplovnim kompanijama pri financiranju kupnje zrakoplova. Kompromisno će rješenje omogućiti i zrakoplovnim kompanijama iz zemalja-izvoznica zrakoplova, poput Francuske, Njemačke, Španjolske i SAD-a, da izvuku korist iz tog oblika potpore. Mehanizam izvoznih kredita također će se u budućnosti primjenjivati i na prodaju zrakoplova serije C kanadskog proizvođača Bombardier, koji nije uvršten u dosadašnji sporazum.

Europska komisija iznijela je nekoliko prijedloga o tome kako otkriti uzroke povećane smrtnosti pčela. Predložen je niz mjera koje bi se mogle primijeniti, poput uspostave referentnog laboratorija Europske unije za zdravlje pčela ili promjene propisa u području nadzora zdravlja pčela. U zadnjih nekoliko godina u više zemalja diljem svijeta povećava se smrtnost pčela, što može negativno utjecati na ekosustav. Stoga je zaštita zdravlja pčela bitna za Europsku uniju, posebice imajući u vidu njihovu važnost za proizvodnju meda i oprašivanje biljaka. Pčelarstvo u Europskoj uniji također je vrlo rašireno. Procjenjuje se da od oko 700.000 pčelara većina njih nisu profesionalci, nego se pčelarstvom bave iz hobija.

Europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn smatra kako financijska tržišta podcjenjuju sposobnost Portugala i Španjolske da se nose s dugom i da potaknu gospodarski rast. U intervjuu za finski dnevni list Helsingin Sanomat naglasio je kako eurozona ima sredstava da ograniči širenje dužničke krize. Nakon što je Europska unija prošli mjesec dogovorila 85 milijardi eura vrijedan paket pomoći za Irsku, pozornost ulagača preusmjerila se na Portugal i Španjolsku, koje se zbog rastuće zaduženosti doživljavaju kao nove slabe karike eurozone. Rehn je također otklonio i sve špekulacije o mogućem cijepanju eurozone ili povlačenju nekih zemalja iz zone jedinstvene europske valute.

Vukovar, Lovas, Ilok, Pleternica, Nova Gradiška i Vodice postali su korisnici gotovo 4 milijuna eura iz europskog pretpristupnog programa pomoći IPA. Sredstva su namijenjena projektima regionalne konkurentnosti i izgradnje poslovne infrastrukture, a ponajprije će biti namijenjena jačanju malog i srednjeg poduzetništva te otvaranju novih radnih mjesta na tim područjima. Projekt grada Vukovara odnosi se na razvoj novoga turističkog proizvoda "Eko-etno centar Adica", u općini Lovas u planu je izgradnja regionalnog centra za promicanje poslovnih aktivnosti, dok je grad Ilok dobio novac za izgradnju Centra posjetitelja Srijem. Novoj Gradišci dodijeljena su sredstva za promicanje razvoja poduzetništva, Vodicama za dovršenje Memorijalnog centra Fausta Vrančića, a Pleternica će dobivenim novcem izgraditi tehnološko-inovacijski centar s inkubatorom za razvoj ruralnog gospodarstva i poduzetništva.

U europskoj digitalnoj knjižnici Europeani trenutno se može vidjeti preko 14 milijuna djela. Europeana, čiji je cilj prikazati u cijelosti europsku kulturu on-line, omogućava korisnicima interneta da preko portala www.europeana.eu imaju uvid u digitalizirane verzije knjiga, karata, fotografija, slika, novina, filmova i glazbenih djela iz čitave Europe. Knjižnica je pokrenuta u studenom 2008., a trenutni fundus odlično je polazište za sve korisnike interneta koji žele imati pristup kulturnim djelima iz europskih knjižnica, muzeja i arhiva. Digitalizirane fotografije, karte i slike čine najveći dio, odnosno gotovo dvije trećine kolekcije Europeane.

Ključni trenutak za završetak hrvatskih pristupnih pregovora bit će sredinom ožujka sljedeće godine. Tada bi Europska komisija trebala objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava. Već sada postoji suglasnost i hrvatske i europske strane da je pregovore moguće završiti do kraja mađarskog predsjedništva, koje završava 30. lipnja. To bi omogućilo potpisivanje ugovora o pristupanju dva do tri mjeseca kasnije, po svemu sudeći u ranu jesen sljedeće godine. Na primjeru Hrvatske, Europska unija želi uputiti poruku zemljama iz njezina susjedstva da je pristupanje moguće kada se ispune uvjeti. S druge strane, javnosti u zemljama članicama želi se poslati poruka da je moguće kvalitetno proširenje, stoga se inzistira da Hrvatska bude "sto posto spremna".

Europska komisija odlučila je produžiti Mađarskoj prijelazno razdoblje za prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima za još tri godine. Zabrana se odnosi na fizičke osobe bez prebivališta u Mađarskoj ili koje nemaju mađarsko državljanstvo te na sve pravne osobe. Mađarska je zatražila produljenje prijelaznog razdoblja u rujnu ove godine, odluka o produljenu prijelaznog razdoblja utemeljena je na pomnoj analizi svih argumenata. Na taj način Mađarska će moći nastaviti pripreme za djelovanje prema punoj liberalizaciji tržišta. To će istovremeno pomoći mađarskoj poljoprivredi da ima punu korist od europskoga jedinstvenog tržišta. Komisija je pozvala Mađarsku da ubrza reformu poljoprivrednog sektora te da unaprijedi područje kreditiranja i osiguranja za poljoprivrednike.

Europski dužnosnici koji prate grčke javne financije nakon što je toj zemlji odobrena financijska pomoć pohvalili su planirano rezanje potrošnje u proračunu za 2011. Europska unija izrazila također je zadovoljstvo što Grčka na taj način ispunjava i svoje međunarodne obveze. Mjere odobrene u parlamentu prošlog tjedna uključuju rezanje proračunske potrošnje za šest milijardi eura kako bi se manjak u 2011. spustio na 7,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Proračunski rezovi bili su uvjet za 110 milijardi eura financijske pomoći koju su Ateni odobrili Europska unija i Međunarodni monetarni fond.

Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi ponovio je kako je jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja Europskom unijom završetak pristupnih pregovora s Hrvatskom do kraja lipnja sljedeće godine. Mađarsko je već treće predsjedništvo u nizu koje je isticalo kako želi završiti pregovore s Hrvatskom. Martonyi je rekao da je to složen proces i da ne krivi nikoga što pregovori još nisu završili. Sa stajališta predsjednštva kazao je kako će Mađarska pokušati ubrzati ovaj proces koliko god može. „Ja sam optimist i nadam se da ćemo uza suradnju i razumno stajalište svih koji su uključeni u proces moći ostvariti taj prioritet predsjedništva", zaključio je mađarski ministar. Mađarska preuzima izmjenično predsjedništvo od Belgije 1. siječnja 2011.

Europski regulatori odobrili su 17,5 milijardi eura vrijedan paket državne pomoći za tri vodeće irske banke, uz uvjet da provedu dogovoreni preustroj i izdvajanje problematične imovine. U sklopu toga paketa, Anglo Irish dobit će gotovo 5 milijardi eura, Irish Nationwide Building Society 2,7 milijarde eura, a Allied Irish Banks oko 9,8 milijardi eura. Europska komisija procijenila je kako su paketi pomoći za ove tri banke nužni radi otklanjanja financijskih poteškoća s kojima one suočavaju, kao i za očuvanje povjerenja u irska financijska tržišta. Europska unija će početkom siječnja 2011. također izdati prvu obveznicu, dok bi Europski fond za financijsku stabilnost trebao slijediti njezin primjer krajem siječnja.

Od ovoga tjedna u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o energetskim oznakama na kućanskim uređajima, poput hladnjaka, perilica i pećnica. Nova pravila postat će obvezna za sve proizvođače od prosinca 2011. Energetske oznake pomažu potrošačima da izaberu energetski najučinkovitiji uređaj i sačuvaju svoj novac. Televizori, koji mogu sudjelovati do deset posto u ukupnoj potrošnji struje u kućanstvu, prvi put dobivaju oznaku energetske učinkovitosti. Oznake za televizore mogu ići od A do G, ali proizvođači, koji su sposobni izraditi modele s većom energetskom učinkovitošću, mogu se koristiti i simbolom A+. Uvođenje novih kategorija bilo je potrebno jer bi po sadašnjoj ljestvici, uvedenoj prvi put devedesetih godina, gotovo 90 posto uređaja trenutačno pripalo kategoriji A.

Na prošlotjednoj međuvladinoj konferenciji Hrvatska je zatvorila još tri poglavlja u pregovorima s Europskom unijom. Zatvorena su poglavlja Pravda, sloboda i sigurnost, Okoliš te Vanjska sigurnosna i obrambena politika. Ministar Gordan Jandroković, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo, naglasio je kako je ova godina za Hrvatsku bila iznimno uspješna. Otvoreno je 6 poglavlja, dok je njih 11 zatvoreno, što predstavlja najveći broj zatvorenih poglavlja u jednoj godini od početka pristupnih pregovora. U konačnici Hrvatska ima 28 zatvorenih, od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja. Ministar je ponovio kako cilj ostaje dovršenje pristupnih pregovora do kraja prve polovice iduće godine.

Mađarsko predsjedništvo Europske unije pokrenulo je službenu internetsku stranicu pred početak predsjedanja Unijom 1. siječnja 2011. godine. Stranica na adresi www.eu2011.hu od kraja studenoga je u pokusnom radu, a donosi informacije o ciljevima i dostignućima mađarskog predsjedništva te aktualnim događajima. Slične stranice u zadnjih su deset godina bile najvažniji oblik komunikacije europskih predsjedništava. Na internetskoj stranici će se nalaziti i tekstovi jednog ili dvojice blogera iz mađarskog ministarstva vanjskih poslova te poveznice na tekstove nekih mađarskih političkih analitičara.

Čelnici država članica Europske unije odobrili su Crnoj Gori status države kandidatkinje za članstvo u Uniji, ali ne i datum za početak pregovora. Europska komisija je Crnoj Gori kao uvjet za preporuku za početak pregovora postavila nekoliko prioriteta u području vladavine prava, reforme pravosuđa, izbornog sustava, javne uprave, slobode medija, suradnje s civilnim društvom te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Prema zaključcima Vijeća, datum početka pregovora s Crnom Gorom mogao bi biti razmatran krajem sljedeće godine, nakon što Komisija objavi izvješće o napretku.

Zemlje članice Europske unije usvojile su pravila koja će omogućiti europskim građanima da predlažu promjene EU zakona. Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., daje građanima Unije mogućnost da putem peticija predlažu izmjene europskih zakona. Ideja ove inicijative je dati građanima veći osjećaj povezanosti sa središnjim institucijama Unije koje se često percipiraju kao nedostupne i daleke od svakodnevnih događaja. Peticije mora potpisati najmanje milijun građana iz četvrtine zemalja Unije. Što se tiče broja građana iz određene zemlje koji moraju staviti svoj potpis na peticiju, on mora biti najmanje 750 puta viši od broja članova Europskog parlamenta iz te zemlje.

U zemljama Europske unije oko 70 posto kućanstava imalo je pristup internetu u prvoj četvrtini 2010., u usporedbi s 49 posto u istom razdoblju prije četiri godine. Značajan rast zabilježen je i u Hrvatskoj gdje je ove godine 56 posto kućanstava imalo pristup internetu. Rezultati su dio istraživanja o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u zemljama članicama Europske unije, Hrvatskoj, Norveškoj i Turskoj. Najviše kućanstava imalo je pristup internetu u Nizozemskoj (gotovo 91 posto), a neznatno manje u Luksemburgu i Švedskoj. Najmanji pak broj kućanstava s pristupom internetu zabilježen je u Bugarskoj s 33 posto i Rumunjskoj s 42 posto.

Austrija će u ljeto 2011. u orbitu poslati prva dva satelita koja će mjeriti zračenje zvijezda. Sateliti, koje je su konstruirali i proizveli znanstvenici sveučilišta u Grazu i Beču u suradnji sa sveučilištem u Torontu, imaju minijaturne dimenzije a svaki teži sedam kilograma. Satelite bi se trebala lansirati indijska raketa krajem srpnja. Trebala bi im se pridružiti sljedeće godine četiri identična satelita poljskih i kanadskih znanstvenika u okviru međunarodnog programa BRITE. Radi se o prvoj konstelaciji satelita s istim promatračkim ciljem. Dobivene podatke istražit će na zemlji u Austriji te u Poljskoj i Kanadi. Trajanje misije određeno je na dvije godine.

Europska komisija odobrila je zahtjev šest zemalja, među kojima i Hrvatske, za isplatu pomoći zbog poplava u iznosu preko 160 milijuna eura, priopćeno je iz Bruxellesa. Komisija je odobrila isplatu pomoći Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, zemljama koje su ljetos pogodile snažne poplave. Poljska bi trebala dobiti 105 milijuna eura, Mađarska 22 milijuna, Slovačka 20, Rumunjska i Češka po pet i Hrvatska četiri milijuna.Isplate bi mogle početi u ožujku sljedeće godine, kad odluku potvrde zemlje članice Europske unije i Europski parlament.

Europska komisija objavila je petogodišnji akcijski plan čiji je cilj ubrzati razvoj javnih usluga na internetu. Namjera je Bruxellesa da određeni broj ključnih javnih usluga bude građanima na raspolaganju on-line. Time im se želi olakšati da se primjerice upišu na fakultet ili riješe pitanje mirovine, odnosno registriraju i vode tvrtku, i to bez obzira u kojoj se zemlji Europske unije nalaze. Oko 42 posto europskih građana koristilo je prošle godine javne usluge on-line, a uvodi ih sve više zemalja, primjerice za prijavu poreza. U Belgiji je prije uvođenja mogućnosti registracije tvrtki preko interneta za to trebalo preko 50 dana, a danas se on-line tvrtka može registrirati u 3 dana.

Španjolska vlada predstavila je 83 milijarde eura vrijedan plan ulaganja za razdoblje od 2011.-2015. Plan ulaganja ima za cilj pretvoriti industriju te zemlje u motor rasta i novih radnih mjesta. To će se prije svega poduzeti poboljšanjem konkurentnosti, ali i istraživanjima i razvojem, te većim potporama malom i srednjem poduzetništvu. Među ciljanim sektorima nalaze se oni automobilske industrije, zrakoplovne industrije, biotehnologije, zdravstvenih tehnologija, farmaceutike, informacijske tehnologije, zaštite okoliša i obnovljivih izvora. Plan obuhvaća 124 inicijative u 26 područja povezanih s industrijom. Ulaganja su kompatibilna s preuzetim obvezama španjolske vlade za smanjenje proračunskog manjka.

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su prošlog tjedna proračun Europske unije za 2011. Proračun u visini od 126,5 milijardi eura veći je za oko 3 posto ili 3,5 milijarde eura u odnosu na prošlogodišnji. Prihvaćanjem proračuna za 2011. zemlje članice i Europski parlament poslali su snažnu poruku svojim građanima. Europa radi na konkretnim problemima, daleko više od natezanja među njezinim institucijama, poručio je povjerenik Europske komisije za proračun Janusz Lewandowski. Riječ je o prvom proračunu koji se donosi nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Njime se Europskom parlamentu daju jednake ovlasti kao i zemljama članicama kada su u pitanju proračunski rashodi, dok za prihodovnu stranu Parlament ima samo savjetodavnu ulogu.

Europska komisija pokrenula je konzultacije o smanjenju birokratskih prepreka vezanih uz priznavanje javnih isprava i dokumenata europskih građana. Radi se ponajprije o dokumentima koji potvrđuju njihov građanski status a koji su im potrebni za život, rad i putovanje u drugu zemlju članicu Europske unije. Konzultacije su prvi stupanj procesa kojim se želi osigurati da javne isprave poput diploma ili ugovora o vlasništvu budu priznavane bez dodatnih procedura. Osim toga, dokumenti o građanskom statusu - poput rodnog ili vjenčanog lista te uvjerenja o državljanstvu trebali bi biti priznati gdje god se građani u Uniji nalazili. Oko 12 milijuna građana iz zemalja Europske unije danas živi u zemlji članici koja nije njihova matična.

Hrvatski nacionalni informacijski sustav za praćenje droga u skladu je s najvišim europskim standardima. Potvrđeno je to i nedavnim potpisivanjem sporazuma o sudjelovanju Hrvatske u radu Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama. Konačnom ratifikacijom sporazuma formalizirat će se dugogodišnja suradnja s ovom EU agencijom. Zbog važnosti koju Europska unija pridaje praćenju mjera za suzbijanje kriminaliteta Ministarstvo unutarnjih poslova bit će nositelj zakona o ratifikaciji sporazuma. Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga provest će tijekom 2011. prvo nacionalno istraživanje o uporabi droga koje će biti usporedivo s drugim sličnim istraživanjima provedenim u Uniji.

Daleko najveći bruto domaći proizvod po stanovniku u Europskoj uniji, iskazan paritetom kupovne moći, u 2009. je zabilježio Luksemburg, a najmanji Bugarska. Hrvatska je dosegnula 65 posto europskog prosjeka, objavio je Eurostat. Hrvatski BDP u 2009. u međuvremenu se izjednačio s onim susjedne Mađarske a bolji je od još šest EU zemalja, redom novijih članica. Hrvatska je tako prestigla Estoniju čiji je BDP u visini 64 posto prosjeka, a bolja je i od Poljske, Litve, Latvije, Rumunjske i Bugarske koja ima najniži BDP s 44 posto europskog prosjeka. U skupini zemalja kandidatkinja kojoj pripada Hrvatska preostale dvije zemlje, Turska i Makedonija, također stoje lošije u usporedbi s Hrvatskom. Turski BDP je tako u visini 46 posto europskog prosjeka, a makedonski 36 posto.

Kanada i Europska unija na putu su da se sporazume o slobodnoj trgovini do kraja 2011., kazali su trgovinski predstavnici dviju strana. Europski povjerenik za trgovinu i kanadski ministar za međunarodnu trgovinu izrazili prošlog tjedna u Ottawi zadovoljstvo napretkom prema zaključivanju sporazuma. Tijekom susreta istaknuto je kako bi liberalizacija trgovine i usluga, uključivo ukidanje tarifnih i netarifnih barijera, mogla ojačati njihova gospodarstva za 20 milijardi eura. Službeni pregovori o sporazumu između Kanade i Europske unije počeli su u lipnju 2009., a šesti krug pregovora trebao bi početi u siječnju u Bruxellesu. Unija u pregovorima ponajprije zaštititi geografske oznake svojih proizvoda.

Europska unija razmišlja o tome kako dodatno smanjiti troškove roaminga. Krajnji cilj je da se do 2015. izjednače cijene mobilnog telefoniranja u inozemstvu i unutar domaće mreže. Sve zainteresirane strane pozvane su da iznesu svoja stajališta o europskim roaming pravilima kao i prijedloge za poboljšanje konkurentnosti u području mobilne telefonije. Namjera je također zaštititi interese potrošača i pružatelja usluga. Europska unija već je ranije ograničila cijene roaminga za glasovne pozive i slanje SMS poruka. Telekomunikacijski operateri odredili su cijene vrlo blizu dopuštenu limitu, ali su zadržali visoke naknade za usluge roaminga, što je u suprotnosti s postavljenim ciljem izjednačavanja cijena telefoniranja u nacionalnim mrežama i u inozemstvu.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije pozdravili su dobar napredak Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo. Pristupni pregovori su u završnici, a pripreme na nacrtu pristupnog ugovora postojano su napredovale. U tom smislu zaključenje pregovora je na dohvatu, istaknuto je u zaključcima prošlotjednog ministarskog sastanka na kojem se raspravljalo o proširenju Unije. Kao podloga za raspravu poslužila je nedavno usvojena strategija proširenja i izvješća o napretku zemalja kandidata i mogućih kandidata. Ministri su također istaknuli kako je Hrvatska u borbi protiv korupcije postigla ohrabrujući napredak na visokoj razini, ne spomenuvši izravno pojedinačne slučajeve.

Europska unija spremna je učiniti sve što je potrebno kako bi se očuvala stabilnost euro zone. Zaključili su to čelnici 27 zemalja članica na prošlotjednom summitu u Bruxellesu. Predsjednici država i vlada zemalja članica dogovorili su manje promjene Lisabonskog ugovora koja će omogućiti uspostavu trajnog mehanizma za stabilizaciju eura. On bi trebao biti uspostavljen sredinom 2013. godine nakon što sadašnjim privremenim rješenjima istekne rok trajanja. U Lisabonski ugovor bit će ubačena formulacija prema kojoj zemlje članice čija je valuta euro mogu uspostaviti stabilizacijski mehanizam ako se to pokaže nužnim za stabilnost euro zone u cjelini. Osim toga, odobravanje financijske pomoći od tog mehanizma bit će podvrgnuto strogim uvjetima.

Građani Albanije i Bosne i Hercegovine od prošlog tjedna mogu putovati bez viza u zemlje schengenskog prostora. Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije u studenom su se dogovorili ukinuti vize za te dvije zemlje, ali točan datum stupanja na snagu odluke ovisio je o vremenu objave u službenom listu. Schengenski prostor trenutno obuhvaća sve zemlje EU-a osim Velike Britanije, Irske, Rumunjske i Bugarske, a uključuje i Švicarsku, Norvešku i Island.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izvijestilo je kako počinje prvi krug natječaja IPARD programa za mjeru poboljšanja i razvoja ruralne infrastrukture te za mjeru razvoja ruralnih gospodarskih aktivnosti. Sredstvima iz prve mjere IPARD programa općine i gradovi koji imaju do 10.000 stanovnika mogu ostvariti potporu za ulaganja u sektoru kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda, uređenja lokalnih cesta, izgradnje toplana na biomasu i protupožarnih cesta. Raspisivanjem natječaja za drugu IPARD mjeru potencijalni će korisnici moći ostvariti potporu za ulaganja unutar sektora ruralnog turizma, tradicijskih obrta, slatkovodnog ribarstva, uslužnih djelatnosti u ruralnom području, te obnovljivih izvora energije.

Šibensko-kninska županija solidno je pripremljena za sve zadaće koje joj predstoje u procesu prilagodbe europskim standardima na putu prema članstvu u Europskoj uniji, kao i na mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova. Istaknuto je to na prošlotjednom predavanju o mogućnostima korištenja sredstava iz IPA fondova održanom u Šibeniku, na kojem je sudjelovao i državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković. Predavanje je bilo namijenjeno predstavnicima lokalne i regionalne vlasti Šibensko-kninske županije. U toj županiji dosad je planiran i realiziran čitav niz projekata iz programa CARDS iz područja vodnog gospodarstva, lokalne infrastrukture, turizma. Tim putem županija namjerava i nastaviti, te za sredstva iz fondova kandidirati još kvalitetnije projekte.

Islandsko gospodarstvo napokon je izašlo iz recesije u trećem tromjesečju, nakon sedam uzastopnih tromjesečja pada, pokazali su najnoviji statistički podaci. Sezonski prilagođeni BDP porastao je u trećem tromjesečju 2010. za 1,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Novi podaci ukazuju na prvi tromjesečni rast islandskog gospodarstva od listopada 2008. kada je svojedobno poletni financijski sektor blokirao slom velikih banaka. Visina njihovih dugova u jednom je trenutku bila čak 11 puta veća od vrijednosti islandskog BDP-a. Islandska recesija pokazala se ipak manje ozbiljnom no što su strahovali mnogi ekonomisti i Međunarodni monetarni fond.

Hrvatska je postala punopravna sudionica programa cjeloživotnog učenja Europske komisije. Memorandum o razumijevanju potpisan je prošlog tjedna u belgijskom gradu Brugesu, gdje je održan neslužbeni sastanak ministara obrazovanja zemalja članica Europske unije i kandidatskih zemalja. Programi cjeloživotnog učenja uključuju Erasmus, program za razmjenu studenata, Leonardo da Vinci, koji je namijenjen za poticanje mobilnosti u strukovnom obrazovanju, Comenius, program za školsku razmjenu, i Grundtvig za obrazovanje odraslih. Programima cjeloživotnog učenja od siječnja sljedeće godine pridružit će se i Švicarska, pa će se ukupan broj zemalja sudionica popeti na 33, među kojima su 27 zemalja članica Europske unije te Hrvatska, Island, Turska, Lihtenštajn, Švicarska i Norveška.

Savez za energetiku Grada Zagreba osnovao je Nacionalni informativni centar o investicijskom ulaganju u energiju i okoliš te srodnim pitanjima Europske unije. Nacionalni informativni centar svojim će korisnicima davati informacije o hrvatskom zakonodavstvu, te zakonodavstvu i programima Europske unije u prioritetnim područjima energije i zaštite okoliša. Također će na sustavan način objedinjavati informacije o potencijalnim investicijskim ulaganjima u energiju i okoliš na području Hrvatske. Djelovanje centra značajno će ovisiti i o aktivnoj suradnji s višim tijelima Europske unije. Službeni početak rada Nacionalnog informativnog centra najavljuje se od 1. siječnja 2011.

Europska unija podržat će ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju, istaknuto je u okviru prošlotjednog summita EU-Rusija, održanog u Bruxellesu. Dvije strane također su postigle dogovor o spornim trgovinskim pitanjima. Podrška Unije znači da bi Rusija mogla ući u WTO tijekom 2011., ali Moskva još mora postići sporazum s tom organizacijom o uvjetima svog ulaska. Europska unija najveći je ruski trgovinski partner. Međusobna trgovinska razmjena oporavila se u prvih devet mjeseci ove godine, a Rusija je zadržala status trećeg po veličini trgovinskog partnera Unije. Tako je izvoz iz Unije u Rusiju u promatranom razdoblju porastao na 61 milijardu eura, a uvoz je dosegnuo vrijednost od 113 milijardi eura. Najveći trgovinski partner Europske unije su Sjedinjene Američke Države, dok drugo mjesto pripada Kini.

Europska komisija predstavila je prijedlog Dunavske strategije za novu makroregiju u kojoj sudjeluje 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Na taj način žele se još bolje iskoristiti postojeći resursi u svrhu razvoja velikih potencijala te regije. Inicijativom se želi razviti i ogromni ekonomski potencijal i poboljšati ekološki uvjeti u regiji. Uspostavom okvira za dugoročnu suradnju na širokom broju pitanja, strategija će odigrati ključnu ulogu u poboljšanju održivog prometa, povezivanju energetskih sustava, zaštiti okoliša, očuvanju vodenih resursa i stimuliranju poslovne klime. Od 14 zemalja dunavske regije njih osam su članice Europske unije. U toj regiji živi 115 milijuna ljudi. Usvajanje Dunavske strategije planirano je tijekom mađarskog predsjedanja Unijom u prvoj polovici 2011.

Tijekom prošlotjednog posjeta gospodarskog izaslanstva Dubrovačko-neretvanske županije Belgiji, izražen je interes za suradnju sa gradovima Bruxellesom i Antwerpenom. Osim toga, iduće godine očekuje se i posjet belgijske delegacije najjužnijoj hrvatskoj županiji. Zračna luka Dubrovnik zainteresirana je za mogući dolazak niskotarifnog "Easy Jet-a" , a razgovaralo se i o mogućnosti izravnog povezivanja Dubrovnika i Bruxellesa. Dubrovački gospodarstvenici upoznati su i s mogućnostima financiranja regionalne infrastrukture u županijama. Prednost u financiranju imat će željeznički i cestovni promet, no obnova zračnih luka bit će također jedan od prioriteta. Predstavnici Luke Ploče tijekom posjeta luci Antwerpen dobili su podršku za daljnji zajedničku suradnju u području prijevoza kontejnerskog i rasutog tereta.

Češka Republika dobila je preliminarno odobrenje da bude sjedište agencije za europski sustav satelitske navigacije Galileo. Veleposlanici zemalja članica Europske unije u Bruxellesu izabrali su Prag, zaključivši kako je on najbolji kandidat za agenciju za nadzor Galilea. Tu odluku još trebaju potvrditi članice Europske unije. Galileo je globalni satelitski navigacijski sustav koji Europska unija razvija kao konkurent američkom GPS-u, a trebao bi postati operativan 2014.

Mađarski premijer Viktor Orban istaknuo je kako je jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja Europskom unijom od 1. siječnja sljedeće godine dovršetak pregovora s Hrvatskom. Upozorio je pritom kako bi sve druge zemlje jugoistočne Europe mogle biti zakinute za europske perspektive ako se Hrvatska uskoro ne bude mogla priključiti Uniji. U svom obraćanju mađarskim parlamentarcima premijer Orban poručio je kako Unija treba poslati signal svim državama regije da je europska perspektiva realna. Orban je također naglasio da će Mađarska učiniti sve kako bi pomogla ulasku Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor bez unutarnje kontrole granica.

Hrvatska namjerava zatvoriti još tri poglavlja s Europskom unijom na ovomjesečnoj međuvladinoj konferenciji. Na njoj bi se trebalo zatvoriti poglavlje o pravdi, slobodi i sigurnosti, poglavlje o okolišu i poglavlje o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici. Time bi ušla spremna u mađarsko predsjedanje i zatvorila preostala poglavlja do kraja lipnja te potpisala ugovor o pristupanju za vrijeme poljskog predsjedanja, istaknuo je državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković povodom šestog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Sastanak je pružio sveobuhvatni pregled aktualnih odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije u područjima primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Luksemburški premijer Jean-Claude Trichet i talijanski ministar financija Giulio Tremonti zatražili su da eurozona u budućnosti izdaje zajedničke obveznice u znak potpore euru. Obveznice bi izdavala Europska agencija za dug koja bi mogla uskoro biti osnovana. Europsko vijeće moglo bi, naime, već ovog mjeseca pokrenuti postupak osnivanja takve agencije s mandatom postupnog povećanja u financiranju postojećih izdanja obveznica. Europa bi takvim snažnim i sistemskim odgovorom na dužničku krizu u eurozoni uputila jasnu poruku svjetskim tržištima i europskim građanima da je spremna politički poduprijeti gospodarsku i monetarnu uniju. Tržište takvih obveznica moglo bi postati najvažnije u Europi i dosegnuti likvidnost kakvu bilježi tržište američkih državnih obveznica.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se prošlog tjedna u Londonu s britanskom ministrom vanjskih poslova Williamom Hagueom. Bilateralne odnose između dviju zemalja ocijenili su odličnim i partnerskim, te naglasili kako je moguće dodatno unaprijediti suradnju na svim raznima, posebice imajući u vidu zajedničko članstvo u NATO-u te činjenicu da će Hrvatska uskoro postati punopravna članica Europske unije. Jandroković je Haguea upoznao i s aktualnim stanjem hrvatskog pristupnog procesa s Europskom unijom. Poručio je pritom kako Hrvatska ulaže dodatne napore kako bi se cijeli proces pregovora dovršio u prvoj polovici 2011., tijekom mađarskog predsjedanja Europskom unijom.

Poljska je spremna pružiti Hrvatskoj svoja iskustva u korištenju EU fondova. Istaknuto je to u okviru prošlotjednog susreta u Varšavi poljske ministrice regionalnog razvoja Elzbiete Bienkowske i potpredsjednika hrvatske vlade i ministra regionalnog razvoja Božidara Pankretića. Ministrica Bienkowska naglasila je kako su upravo EU fondovi za Poljsku bili spas u vrijeme krize te da zahvaljujući njima ta zemlja nije imala gospodarski pad. U planu je potpirivanje sporazuma između resornih ministarstava Hrvatske i Poljske, a njime će se definirati broj stručnjaka koji će doći iz Poljske u Hrvatsku kako bi pomogli na konkretnim projektima, kao i broj naših stručnjaka koji će doći u Poljsku učiti o načinima korištenja EU sredstava.

Europska unija provest će u veljači iduće godine novi krug ispitivanja izdržljivosti bankovnog sektora, Takve provjere izdržljivosti imaju za cilj utvrditi točne iznose problematičnih dugova kojima raspolažu banke i njihovu otpornost na eventualne snažne financijske šokove. Time se također želi ohrabriti ulagače u kontekstu pojačane zabrinutosti u vezi aktualne dužničke krize u eurozoni. Prva provjera izdržljivosti banaka u Europskoj uniji provedena je u srpnju i obuhvatila je 91 banku, od kojih sedam nije prošlo na tome testu. Novi testovi bit će daleko stroži jer će ih provoditi novo EU tijelo za nadzor banaka, koje bi trebalo početi s radom 1. siječnja. Među ključnim inovacijama trebao bi se naći i test likvidnosti banaka.

Francuska grupa Thales Alenia Space nastavit će s gradnjom sustava meteoroloških satelita treće generacije. Nastavak realizacije ovog projekta vrijednog 1,3 milijarde eura uslijedio je nakon odobrenja Europske svemirske agencije. Prvi od ukupno šest satelita obuhvaćenih ugovorom bit će lansiran 2017. i dostavljati meteorološke podatke do 2037. Europska svemirska agencija financira Meteosatov sustav treće generacije u suradnji s Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita. Pritom će četiri od ukupno šest satelita imati kapacitete za izradu slikovnih prikaza a moći će i otkrivati munje. Preostala dva satelita bit će opremljena kapacitetima za infracrveno i ultraljubičasto snimanje i prvi će puta omogućiti uvid u kemijski sastav svakog sloja atmosfere, što će biti korisno i za motrenje klimatskih promjena.

Više od deset milijuna ljudi koristi europski obrazac za životopis Europass kako bi lakše pronašli posao, pokazuju novi podaci Europske komisije. Standardiziranim obrascem za životopis, koji je dostupan na 26 jezika, između ostalih i na hrvatskom, omogućuje se prezentacija vještina i kvalifikacija na ujednačen način u cijeloj Europi i veća mobilnost. Gotovo polovica korisnika Europassa mlađi su od 25 godina. Europass je pokrenut 2005. i prvotno je bio namijenjen mladima koji traže posao u inozemstvu. Oni su i dalje njegovi najveći korisnici - gotovo polovica ih je mlađa od 25 godina, trećina nema prethodno radno iskustvo, a samo manji dio ima više od pet godina iskustva. Europassov CV koristi se sve više i za prijavu na natječaje u domovini, a ne samo u inozemstvu.

Nakon što je Europska unija donijela propise o pravima putnika u zračnom i željezničkom prometu, sada su prihvaćeni i oni kojima se reguliraju prava u brodskom prometu. Njima je po prvi put uvedena mogućnost plaćanja hotelskog smještaja do tri noći u pojedinačnom iznosu noćenja od 80 eura. Zakon o putnicima u brodskom prometu uključuje i odštetu u vrijednosti od 25 do 50 posto cijene karte u slučaju otkazivanja ili kašnjenja putovanja, kao i pravo na informaciju. Značajno je to što je po prvi puta u europsko zakonodavstvo o pravima putnika uvedeno maksimalno trajanje i maksimalna cijena hotelskog smještaja. Posljedica je to travanjske krize u zračnom prometu izazvane erupcijom vulkana na Islandu, uslijed koje su milijuni putnika ostali danima na čekanju u zračnim lukama širom Europe.

Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Švicarska potpisale su dogovor o zajedničkom upravljanju zračnim prostorom. Sporazum će regulirati zajednički zračni prostor u središtu kontinenta, najfrekventniji na svijetu u smislu zračnog prometa. Većina velikih europskih zračnih luka i civilnih i vojnih zračnih koridora nalazi se upravo u tom području pa je postignuti dogovor ključni korak prema uspostavi jedinstvenog europskog neba. U njemu će se zračnim prometom upravljati u skladu s prometom a ne granicama. Sve to omogućit će kraće letove, 10 posto manje potrošnje goriva i uštede od dvije do tri milijarde eura godišnje. Slične regionalne dogovore već imaju Velika Britanija i Irska, Danska i Švedska, te Italija, Malta, Cipar i Grčka.

Europski poslodavci pri zapošljavanju mladih cijene sposobnost za timski rad, prilagodljivost, komunikativnost i poznavanje stranih jezika, gotovo jednako kao i stručnost te poznavanje rada na računalu. Pokazalo je to novo ispitivanje Eurobarometra, čiji rezultati jasno pokazuju da poslodavci cijene širok spektar vještina. Nove europske inicijative 'Mladi u pokretu' i 'Nove vještine i poslovi' imaju za cilj pomoći Europljanima da identificiraju i steknu nove kvalifikacije i vještine potrebne na tržištu rada. Unija također aktivno podržava napore država članica na poboljšanju visokog i strukovnog obrazovanja, kao i promicanja prilika za studiranje i rad u inozemstvu. Među tvrtkama koje mnogo surađuju s inozemstvom, 48 ih je posto kazalo kako poznavanje stranih jezika smatraju najvažnijom vještinom za budućnost.

Europska komisija proglasila je u 2011. Europskom godinom volonterstva pod geslom "Volontirajte! Učinite razliku. Europska godina volonterstva ima četiri glavna cilja - smanjenje zapreka volontiranju, pomoć volonterskim organizacijama i podizanje kvalitete volonterstva, nagrađivanje i priznanje volonterskih aktivnosti te podizanje svijesti o vrijednosti i važnosti volonterstva. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, poticat će se razmjena iskustava među vlastima država članica i volonterskim organizacijama. Fokus će također biti na obuci volontera te povezivanju potencijalnih volontera i volonterskih organizacija. Dobrovoljnim radom u Europi bavi se stotinu milijuna Europljana.

Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda izjavio je kako postoji mogućnost da Europski parlament da svoj pristanak na pristupni ugovor s Hrvatskom u srpnju sljedeće godine. To bi pak omogućilo da Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2013. Nakon završetka pristupnih pregovora, što znači zatvaranja svih poglavlja, potrebno je potpisati ugovor o pristupanju. Europski parlament prvi odobrava ugovor o pristupanju i tek onda on kreće u postupak ratifikacije u državama članicama. U ovom procesu Swoboda je ukazao na potrebu kontinuirane komunikacije sa svim državama članicama kako se ne bi ometao proces ratifikacije. U svom izlaganju također je ocijenio pozitivnim sveobuhvatne reforme koje je hrvatska vlada poduzela posljednjih mjeseci.

Posljednji podaci pokazuju da je recesija u Hrvatskoj zaustavljena sredinom ove godine i da je započeo oporavak. Sljedeće godine očekuje se pak gospodarski rast od 1,5 posto. Istaknuto je to u projekcijama gospodarskog rasta, koje dvaput godišnje objavljuje Europske komisija. U Europi je uzlazni trend naročito počela pokazivati industrijska proizvodnja. Maloprodaja je također zabilježila rast na godišnjoj razini, a izvoz je već ublažio recesiju i nastavlja pozitivno doprinositi rastu BDP-a. Oporavak će u 2011. rezultirati godišnjim rastom od 1,5 posto, a u 2012. s 2,1 posto. U svojim projekcijama Komisija daje prognoze za sve države članice Europske unije, države kandidatkinje te za nekoliko najjačih svjetskih gospodarstava.

Deset sjevernoeuropskih zemalja odlučilo je povezati svoje elektroenergetske sustave kako bi potaknule gradnju vjetroelektrana na moru. Tiime će se po tvrdnjama zagovornika stvoriti uvjeti za proizvodnju veće količine energije nego na cijelom Bliskom Istoku. Europska unija želi potaknuti upotrebu energije vjetra kako bi smanjila uvoz energenata i emisiju stakleničkih plinova. Gradnju vjetroelektrana na moru koči, međutim, problem transporta električne energije s pučine na kopno. Europska unija je prijedloge za gradnju i povezivanje vjetroelektrana u Sjevernom moru, kanalu La Manche, te Irskom i Keltskom moru proglasila jednim od prioriteta za sljedeće desetljeće. Vjetroelektrane u toj regiji mogle bi podmirivati 16 posto potražnje za energijom u Uniji i rezultirati otvaranjem do 150 tisuća novih radnih mjesta do 2030.

Hrvatska može završiti pregovore o pristupanju s Europskom unijom potkraj prvog polugodišta iduće godine. Potvrđeno je to na prošlotjednom sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, na kojem je iznesena moguća dinamika zatvaranja preostalih poglavlja pregovora. Na sljedećoj međuvladinoj konferenciju o pristupanju, koja će se održati 22. prosinca, moći će se zatvoriti tri poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost, Okoliš te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Za najkompleksinije poglavlje, vezano uz pravosuđe i temeljna prava, Komisija će objaviti privremeno izvješće o ispunjavanju mjerila najvjerojatnije sredinom ožujka sljedeće godine.

Europska je komisija predstavila je novu strategiju za povećanje zaposlenosti. Ona uključuje niz konkretnih mjera koje bi trebale pridonijeti ostvarenju cilja da stopa zaposlenosti u Europskoj uniji 2020. godine dosegne 75 posto. Među predloženim mjerama posebno je zanimljiv prijedlog koji ide u smjeru rješavanja problema radnih ugovora na određeno vrijeme. U rješavanju problema nezaposlenosti veliki naglasak dan je i na obrazovanje te potrebu cjeloživotnog učenja. Danas je, naime, važnije nego ikad da građani dobiju visokokvalitetno obrazovanje i obuku kako bi stekli vještine potrebne za pronalaženje posla. U tom smislu svi partneri pozvani su na suradnju kako bi zajedničkim snagama dodatno unaprijedili gospodarsku konkurentnost europskog društva.

Uvođenje širokopojasnog interneta kao i brzina širokopojasnih internetskih veza u Europskoj uniji stalno se povećavaju. Brzi širokopojasni internet imperativ je u digitalnom svijetu i od ključne je važnosti za napredak Europe i njezinih građana. Stoga su u stalnom rastu broj njegovih pretplatnika kao i brzine prijenosa podataka. U srpnju ove godine, 29 posto širokopojasnih veza imalo je brzinu barem od 10 megabajta u sekundi, dok ih je godinu dana prije bilo 15 posto. Na stotinu stanovnika u Europskoj uniji ima 26 širokopojasnih linija, što je također povećanje u odnosu na godinu ranije. Kako bi se dodatno unaprijedile mogućnosti korištenja digitalnih tehnologija, postavljeni su ciljevi da svi Europljani do 2013. imaju pristup na brzi, a do 2020. na ultrabrzi internet.

Hrvatska je u samoj završnici procesa pristupanja Europskoj uniji i kao takva treba donijeti odluku o nacionalnoj koordinacijskoj strukturi za europske poslove. To će joj omogućiti optimalno djelovanje u Uniji i iskorištavanje svih pogodnosti članstva, kazano je prošlotjednoj na konferenciji "Hrvatska nadomak cilja - kako uspješno djelovati u Europskoj uniji". Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković istaknuo je kako je postojeći model koordinacije europskih poslova u Hrvatskoj, u kojem središnju ulogu ima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, dobar temelj za budućnost. U sustavu postoji puno kvalitetnih ljudi, a Ministarstvo je do sada na poslijediplomskim studijima u inozemstvu školovao 284 stručnjaka za europske integracije.

Među hrvatskim građanima koji bi izašli na referendum, kad bi se on uskoro održao, njih 64 posto glasovalo bi za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Podaci su to najnovijeg ispitivanja koje je provela agencija Ipsos Puls, a koje pokazuje kontinuiran porast potpore hrvatskome članstvu. U odnosu na lipanj ove godine radi se o povećanju potpore za čak 12 posto. Ispitivanje je također pokazalo da bi na referendum o pristupanju Uniji u ovom trenutku izašlo 76 posto građana. Regionalno, i dalje u potpori vode tri regije. Zagreb i okolica daju najveću potporu (82 posto), Hrvatsko primorje i Istra (80 posto), te Lika i Banovina (79 posto), a najveći je porast potpore zabilježen u Slavoniji s rujanskih 33 na 68 posto u studenome.

Gospodarska klima u Europskoj uniji i eurozoni u studenome je dodatno poboljšana. Tome je poglavito pridonijelo značajno poboljšanje optimizma u njemačkom gospodarstvu. Promatrano po gospodarskim sektorima najizrazitije poboljšanje zabilježeno je u sektoru usluga, pri čemu je većina ispitanika pozitivnim ocijenila poslovne situacije u protekla tri mjeseca. Optimizam je zahvatio i industrijski sektor, a temelji se ponajviše na poboljšanom ozračju u sektoru njemačke industrije. Povjerenje potrošača u eurozoni u studenome je također nastavilo s pozitivnim trendom. Europska komisija smatra kako je tome zasigurno pridonijela stabilnija gospodarska situacija, kao i opće smanjenje nezaposlenosti.

Unaprjeđenje sustava energetske učinkovitosti

Strateška odrednica Hrvatske je unapređenje sustava energetske učinkovitosti. Time bi se smanjila potrošnja električne energije za 20 posto, kao i emisija stakleničkih plinova. Osim toga, cilj je da se do 2020. godine 20 posto ukupne energije proizvodi iz obnovljivih izvora. Zaključci su to prošlotjednog seminara na kojem su inozemni i domaći stručnjaci govorili o energetskim karakteristikama zgrada, zahtjevima i smjernicama Europske unije te potporama i poticajima za ugradnju energetski učinkovitih toplinskih uređaja. Na seminaru su također upoznati s državnim modelima poticanja energetske učinkovitosti. Već nekoliko godina država tvrtkama sufinancira projekte energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, a u tu svrhu će i u 2011. godini iz državnog proračuna biti izdvojeno 220 milijuna kuna.

Modernizacija željeznica u Velikoj Britaniji

Velika Britanija uložiti će šest milijardi funti u gradnju željezničke pruge koja će povezati južnu obalu Engleske s gradovima sjeverno od Londona, najavio je britanski ministar prometa Philip Hammond. Ulaganje u projekt „Thameslink“ planirano je za razdoblje od četiri godine, počevši od 2015. Projekt će se prije svega usmjeriti na osuvremenjivanje željezničkih stanica, nove tračnice i 1.200 novih vagona. Ministar Hammond također je kazao kako će britanska vlada prije kraja godine najaviti gradnju dugo očekivane brze željezničke veze između Londona i Birminghama. Ministarstvo prometa već razmatra ponude dvaju konzorcija za isporuku vagona, a odluka o odabiru bit će objavljena u proljeće.

Smanjenje otrovnih supstanci u elektronskim uređajima

Europska unija želi smanjiti broj otrovnih supstanci u elektronskim uređajima. Električni i elektronski uređaji koji se prodaju Uniji, a koji generiraju milijune tona otpada kada više nisu u uporabi, trebali bi u budućnosti sadržavati manje otrovnih supstanci. Pravila koja su se dosad odnosila na televizore, hladnjake ili računala, odsad će se odnositi i na laboratorijsku opremu i razne male elektronske naprave. Svake godine u Europskoj uniji proda se više od 9 milijuna tona električne i elektronske opreme. Supstance poput olova i žive bit će odsad potpuno zabranjene u elektronskim uređajima. Tekst novog zakona uvodi i restrikcije korištenja plastičnih i vatrostalnih supstanci koje bi mogle biti opasne po ljudsko zdravlje.

Uspješno korištenje sredstava iz IPA fonda

U okviru pretpristupnog programa IPA 2007, u dijelu koji se odnosi na pomoć u tranziciji i izgradnji institucija, Hrvatska je s sklopila Europskom komisijom 74 ugovora. Ukupna vrijednost ugovora iznosi oko 37 milijuna eura, što predstavlja 92 posto ukupno namijenjenih sredstava. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren izrazio je zadovoljstvo izuzetno pozitivnim rezultatima provedbe projekata, a kao razloge tome naveo kvalitetnu i pravovremenu pripremu dokumentacije te dobru suradnju nadležnih tijela u Hrvatskoj. Među ugovorenim projektima, posebno su značajni oni vezani uz uspostavu informacijskog sustava za upravljanje državnim granicama, borbu protiv krijumčarenja i zlouporabe droga te uspostavu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Promjene za hrvatske poljoprivrednike nakon ulaska u EU

U Požegi je prošlog tjedna održan okrugli stol o promjenama koje očekuju hrvatsku poljoprivredu nakon ulaska u Europsku uniju. Okrugli stol i prateća predavanja održani su za članove poljoprivrednih zadruga te gradonačelnike i načelnike općina Požeško-slavonske županije. Sudionici su upoznati s pojedinostima poljoprivredne politike Europske unije, mogućnostima korištenja subvencija, te izazovima i mogućnostima prilagodbe koje hrvatske poljoprivrednike očekuju nakon ulaska u Uniju. Također su upoznati s radom Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i njegovom ulogom u budućem sufinanciranju hrvatskog poljoprivrednog sektora. Prilikom posjeta Požegi predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija održali su i predavanje za 120 učenika požeške gimnazije. >

London i Varšava za usklađivanje poljoprivrednih subvencija

Velika Britanija i Poljska zatražile su da se novom reformom Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koja bi trebala stupiti na snagu 2014., smanje izravne subvencije poljoprivrednicima i povećaju izdvajanja za ruralni razvoj. Na taj se način žele postići najveće promjene, potičući poljoprivrednike i prehrambenu industriju na modernizaciju i ulaganja u nove sustave proizvodnje. Poljska, za razliku od Velike Britanije, ne želi smanjenje proračuna Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2013. Osim toga, Poljska želi da sredstva budu ravnopravno raspoređena između prvog stupa za izravne poljoprivredne subvencije i drugog za ruralni razvoj. London i Varšava slažu se također da bi trebalo uskladiti subvencije poljoprivrednicima u novim državama članicama s onima u starim članicama.

Regionalni i ruralni razvoj prioriteti jugoistoka Europe

Regionalna suradnja u području poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavlja jedan od imperativa za sve zemlje jugoistočne Europe. Na taj način, zajedničkim angažmanom, zemlje regije mogu uspješno svladavati prepreke na putu prema Europskoj uniji. U tom kontekstu posebno je važna uloga Hrvatske koja je prošlog tjedna preuzela predsjedanje Stalnom radnom skupinom za regionalni ruralni razvoj u jugoistočnoj Europi. Djelovanjem u okviru ove skupine zemljama regija pruža se prilika za razmjenu informacija i znanja vezanih uz promicanje ruralnog razvoja, kao i međusobnih iskustava u korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije. Hrvatska se također zalaže se za daljnju liberalizaciju trgovine u poljoprivredno-prehrambenom sektoru u okviru CEFT-e.

Pomoć pčelarstvu u Europskoj uniji

Europska unija želi povećati pomoć pčelarstvu u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike. S obzirom da se populacija pčela u Europi smanjuje zabrinjavajućom brzinom, europski zastupnici usvojili su rezoluciju kojom pozivaju na povećanje potpore tom sektoru. Ona bi se mogla ostvariti revizijom zakona i povećanjem financijske pomoći te ulaganjima u istraživanja. U rezoluciji se upozorava kako je mortalitet pčela u porastu je dok se broj pčelara u Europi smanjuje. Ta dva fenomena mogla bi imati ozbiljne posljedice na proizvodnju hrane jer pčele oprašuju većinu biljaka. Bolja pravila o označavanju i bolje kontrole, te uključivanje bolesti pčela u veterinarsku politiku neke su od preporuka europskih zastupnika za pomoć tom važnom sektoru.

Trgovinsko partnerstvo EU-SAD

Sjedinjene Američke Države i dalje su najveći trgovinski partner Europske unije u razmjeni i roba i usluga. Dva golema trgovinska bloka bilježe i značajne investicijske tokove, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata objavljeno povodom prošlotjednog summita Europske unije i SAD-a. Prošle godine Europska unija izvezla je u SAD roba i usluga u vrijednosti 324 milijardi eura, a uvezla u vrijednosti 284 milijarde eura. Dva trgovinska partnera bilježe i značajne investicijske tokove. Tako su izravna strana ulaganja Unije u SAD u 2009. iznosila 64 milijarde eura, a američka ulaganja u Uniju 90 milijardi eura.

Konferenciju o provedbi komunikacijske strategije u predreferendumskom razdoblju

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija organiziralo je prošlog tjedna konferenciju o provedbi komunikacijske strategije u predreferendumskom razdoblju. Svoja iskustva na tom području tom su prigodom predstavili stručnjaci iz Estonije i Finske. Estonija je ušla u Europsku uniju u velikom valu proširenja 2004. Na referendum se odazvalo 64 posto birača od kojih je 67 posto glasovalo za ulazak u Uniju, što je bio velik uspjeh jer su samo dvije godine prije Estonci bili najveći euroskeptici od svih kandidatskih zemalja. Finska je u Uniju ušla 1995., na referendum se odazvalo 70 posto građana, dok je ulazak u Uniju podržalo njih 57 posto.

Mađarska potpora hrvatskom pristupnom procesu

Mađarski veleposlanik pri Europskoj uniji izrazio je uvjerenje da je moguće završiti hrvatske pristupne pregovore tijekom mađarskog predsjedništva u prvoj polovici sljedeće godine. Mađarska je među najviše prioritete svoga šestomjesečnog predsjedanja uvrstila dovršetak pristupnih pregovora s Hrvatskom. Mađarski veleposlanik istaknuo je kako pristupanje Hrvatske nije važno samo za nju, nego i za cijelu Europsku uniju i za ostale zemlje u regiji kojima bi se tako poslao signal da je pristupanje moguće. Poručio je pritom kako Hrvatska na taj način treba biti model koji će pokazati građanima da proširenje donosi kvalitetu. Mađarsko predsjedništvo nastavit će i pristupne pregovore s Turskom, a s Islandom će neka poglavlja zatvoriti već u prvoj polovici sljedeće godine.

Oporavak industrije u eurozoni

Aktivnosti u industriji eurozone skočile su u studenom na najvišu razinu u četiri mjeseca. Time su ukazale na ponovno ubrzanje rasta u zoni primjene jedinstvene europske valute. Pokazalo je to najnovije izvješće britanske tvrtke Markit, prema kojem je indeks menadžera nabave za industrijski sektor eurozone u studenom skočio na 55,5 bodova, s 54,6 bodova u listopadu. Indeks aktivnosti u privatnom sektoru eurozone također je porastao u studenom, po prvi puta u četiri mjeseca. Prve procjene za pojedine zemlje dostupne su samo za Njemačku i Francusku i pokazuju da dva najveća gospodarstva eurozone nastavljaju predvoditi oporavak. Pozitivni trend predvodi obnovljeni rast proizvodnje i zapošljavanja u Njemačkoj, koja prednjači gospodarskim rastom gotovo dvostruko snažnijim od prosjeka eurozone.

Ministar Jandroković s povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se prošlog tjedna s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Füleom. Istaknuvši kako se Hrvatska nalazi u završnici pregovora, ministar je izrazio uvjerenje u njihov dovršetak u prvoj polovici iduće godine, tijekom mađarskog predsjedanja Europskom unijom. Izrazio je i zadovoljstvo što su u ovogodišnjem Izvješću o napretku Hrvatske jasno potvrđena dosadašnja postignuća, te zapažen dobar napredak u svim segmentima hrvatskog društva kao i u svim pregovaračkim poglavljima. Povjerenik Füle naglasio je kako će Europska komisija i nadalje pružati potporu Hrvatskoj u njezinom priključenju Europskoj uniji.

Zatvaranje nova tri poglavlja na idućoj međuvladinoj konferenciji

Hrvatska u pregovorima s Europskom unijom u ovom trenutku ima četiri poglavlja spremna za zatvaranje. Sljedeća međuvladina konferencija o pristupanju održat će se 22. prosinca i za sada je sigurno zatvaranje poglavlja Okoliš. Dobre izglede za zatvaranje ima i poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost. Ispunjena su sva mjerila i predana sva dokumentacija i za poglavlja Vanjska, sigurnosna i obrambena politika te Ribarstvo, oko kojeg se vode dodatni pregovori. Hrvatska je, naime, tražila pravo da zadrži tradicionalne ribarske alate, koji inače nisu u skladu s tehničkim propisima Europske unije. Rješavanje graničnog pitanja sa Slovenijom također je dobilo novi zamah, ovotjednim stupanjem na snagu Sporazuma o arbitraži.

Irski četverogodišnji plan štednje

Europska komisija pohvalila je irski četverogodišnji plan štednje koji je jedan od preduvjeta za dobivanje pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, procijenjene na 85 milijardi eura. Povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn izjavio je da je plan irske vlade kojim se u četverogodišnjem razdoblju predviđaju uštede u visini 15 milijardi eura važan doprinos stabilizaciji irskih javnih financija. Osim toga planirani proračun postiže dobru ravnotežu između rezova i podizanja poreza, vodeći pritom računa o zaštiti socijalno najosjetljivijih skupina. Rehn je potvrdio kako su mjere štednje na koje se obvezala vlada u Dublinu uklonile prepreke za početak stizanja financijske pomoći međunarodnih zajmodavaca.

Ulaganja u sanaciju komunalnog otpada

U Hrvatskoj Kostajnici otvoreni su radovi na sanaciji odlagališta komunalnog otpada, vrijedni oko 11,5 milijuna kuna. Radove s 80 posto iznosa sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Sanacija je posebno važna s obzirom na blizinu rijeke Une koja ima potencijala postati regionalni park prirode. Nakon što odredi mjesto za gradnju centra za gospodarenje otpadom, Sisačko-moslavačka županija moći će predati zahtjev za dobivanje novca iz strukturnih fondova Europske unije u 2012. godini. Ulaganja u sanaciju postojećih odlagališta otpada znak je da Hrvatska ozbiljno pristupa ekološkoj problematici i pitanjima zaštite okoliša. To je posebice značajno u kontekstu aktualnog pristupanja u članstvo Europske unije.

Ciljevi poljoprivredne politike EU

Prehrambena sigurnost, poticanje zapošljavanja u poljoprivredi i ruralni razvoj trebali bi biti glavni ciljevi poljoprivredne politike Europske unije u godinama koje dolaze. Istaknuto je to na prošlotjednom predavanju u okviru ciklusa francusko-hrvatskog partnerstva za europske integracije. Zajedničku poljoprivrednu politiku Europska je zajednica utemeljila tek 1962., a glavni cilj bila je prehrambena sigurnost. Zahvaljujući toj politici, poljoprivredno-prehrambeni sektor postao je prvi sektor u Europskoj uniji. Osim toga, europska poljoprivreda prva je u svijetu premda ima dva puta manje obradivih površina od SAD-a i 200 milijuna stanovnika više. Smjerovi nove zajedničke poljoprivredne politike ponajprije će voditi računa o uravnoteženijem sustavu poljoprivrednih potpora.

Električne autoceste

Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger predstavio je plan ulaganja u novu plinsku i električnu mrežu, električne autoputeve, te u mrežu za transport i skladištenje stakleničkih plinova dugu oko 8.000 kilometara. Izgradnjom električnih autocesta distribuirala bi se električna energija iz vjetroelektrana u Sjevernom moru i solarna energija s Mediterana. Radi se o velikim električnim kablovima u smjeru sjever-jug kojima bi do središnje Europe dolazila električna energija i sa sjevera i s juga. Oettinger je već ranije predstavio energetsku strategiju za sljedeće desetljeće kojom su najavljena ulaganja od jednog bilijuna eura kako bi se ojačala energetska sigurnost.

Potpora EPP-a dovršenju hrvatskih pristupnih pregovora

Predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens vjeruje da će Hrvatska pozitivno završiti pristupne pregovore prije kraja mađarskoga predsjedanja Europskom unijom, odnosno prije kraja lipnja 2011. godine. Martens, koji je prošlog tjedna u Osijeku sudjelovao na međunarodnoj konferenciji "Hrvatska u Europskoj uniji" izjavio je kako se Hrvatska nalazi u razdoblju donošenja ključnih odluka te potvrdio čvrstu potporu Europske pučke stranke. Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren izrazio je uvjerenje da će Hrvati na referendumu dati svoj glas za pristupanje Europskoj uniji, jer će na taj način moći ravnopravno suodlučivati o zajedničkoj sudbini, biti dijelom tržišta od pola milijarde ljudi te će im biti dostupni strukturni i kohezijski fondovi.

Žene na tržištu rada

U okviru projekta "Žene na tržištu rada" prošlog su tjedna uručeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava iz pretpristupne pomoći Europske unije. Bespovratna sredstva u ukupnom iznosu većem od dva milijuna eura dobilo je 18 korisnika. Njima će se financirati projekti usmjereni na uključivanje u tržište rada skupina žena koje su suočene s posebnim teškoćama u zapošljavanju. Premijerka Kosor pohvalila je projekte koji pomažu teško zapošljive kategorije stanovništva, a vrijednost projekta istaknuo je i šef Delegacije Europske unije Paul Vandoren. Napomenuo je pritom kako su europski socijalni fondovi za pomoć ljudskim resursima namijenjeni upravo ovakvim konkretnim projektima, a sredstva iz tih fondova Hrvatska će moći potpuno koristiti kada uđe u Europsku uniju.

Island sve bliži pregovorima

Europska komisija i predstavnici islandske vlade započeli su proces screeninga kako bi se procijenila usklađenost islandskog zakonodavstva s europskim. Screening ili analitička usporedba zakonodavstva ima za cilj odrediti pitanja koja će biti predmet pregovora s kandidatskom zemljom. Europska komisija je u veljači ove godine u mišljenju o islandskom zahtjevu za članstvo ocijenila da je 10 od 33 poglavlja o kojima se pregovora u pristupnim pregovorima već pokriveno sporazumom o Europskom ekonomskom prostoru, čiji je Island član. Island je djelomično usklađen još s 11 poglavlja europske pravne stečevine. Očekuje se da će postupak screeninga biti dovršen u prvoj polovici sljedeće godine, što bi otvorilo put da se prva poglavlja otvore prije ljetne stanke.

Hrvatski obrambeni sektor u EU

Hrvatski obrambeni sektor daje veliki doprinos ispunjavanju nacionalnog cilja ulaska u Europsku uniju. Sudjelovanjem u zajedničkim operacijama Hrvatska je od samog početka davala značajan doprinos europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Na taj način obrambeni sektor daje doprinos ispunjavanju nacionalnog cilja - ulaska u Europsku uniju, ali i pridonosi jačanju obrambenih sposobnosti Unije. Hrvatska u stabilizacijskoj operaciji Europske unije u Čadu sudjeluje s 15 pripadnika specijalnih snaga, koji su također osiguravali prijenos ovlasti na UN. Također sudjeluje s mornaričkim časnicima u protupiratskoj operaciji Atalanta ispred somalske obale, u misiji EULEX na Kosovu i logistički pomaže operaciju Althea u Bosni i Hercegovini.

EK dozvolilila pomoć nizozemska vlade Rekkof Aircraftu

Europska komisija odobrila je pomoć nizozemske vlade kompaniji koja razvija europski mlazni putnički zrakoplov. Time se nastoji oživjeti jedna od rijetkih grana privrede. Naime, samo nekoliko kompanija u svijetu proizvodi mlazne putničke zrakoplove kratkog doleta a nijedna od njih nema sjedište u Europi, pa Europska unija priželjkuje prodor Europljana na to tržište. Stoga je Bruxelles Nizozemskoj dao zeleno svjetlo za isplatu pomoći nizozemskoj tvrtki Rekkof Aircraft za potrebe razvoja nove generacije regionalnog zrakoplova Fokker. Nizozemska vlada isplatit će Rekkofu sredstva u vrijednosti 20 milijuna eura, s obvezom povrata, za razvoj ključnih komponenti. Privatni će ulagači pokriti kasnije faze izrade nacrta. Prvi zrakoplov trebao bi biti isporučen naručiteljima 2016.

Nastavljen oporavak u Uniji

Pola godine nakon što je Europu uzdrmala kriza nastavljen je oporavak u 10 novih članica Europske unije. Prema procjenama Svjetske banke u idućoj godini on bi se trebao dodatno ubrzati. U odnosu na prethodnu godinu rast BDP-a 10 novih članica Europske unije, inače nekadašnjih komunističkih zemalja, ubrzao je u drugom tromjesečju na 2,2 posto, s 0,6 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca. Na rast je između ostaloga utjecala i snažna dinamika gospodarstava, ponajprije vezana uz oporavak globalne trgovine i industrijske proizvodnje. Uz to, obnovljeno je povjerenje u financijska tržišta zahvaljujući odlučnim političkim mjerama. Rast u regiji predvode Slovačka i Poljska, sa stopama od 3,5 posto ili više, a Estonija i Litva također su poduzele značajne prilagodbe i na pragu su zaokreta na pozitivne stope rasta u visini oko dva posto.

Zajednička poljoprivredna politika

Europska unija predstavila je glavne crte reforme Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2014. do 2020. U novom dugoročnom proračunskom razdoblju Unija želi učiniti Zajedničku poljoprivrednu politiku pravednijom i učinkovitijom. Vjeruje se da će uspostava više uravnoteženog, ciljanog i trajnijeg režima pomoći dobiti najširu potporu zemalja članica. Na taj način europska poljoprivreda trebala bi postati konkurentnija i s ekonomskog i s ekološkog stajališta.Već prije Europska komisija utvrdila je tri osnovna cilja, a to su održiva proizvodnja hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita klime, te zadržavanje teritorijalne ravnoteže i različitosti ruralnih područja.

Slovencima potpora za košnju paprati

Na koji se način dobro osmišljenim programima može doći do sredstava iz europskih fondova dokazuje slučaj slovenske općine Metlike koja graniči s Hrvatskom. Njoj je iz Bruxellesa odobreno gotovo 60.000 eura za ručnu košnju paprati. Općina Metlika uspjela je studijom dokazati da se košnja napušta zbog suvremenog načina poljoprivrede, čime se ukida jedna vrijedna kulturna tradicija i smanjuje biološka raznolikost seoske pokrajine. Za program košnje 20 hektara zemljišta na kojemu raste paprat u općini Metlika studijom je osigurano 80 tisuća eura. Od ukupnog iznosa 70 posto osigurava europski fond za razvoj agrarnih pokrajina, a ostalo lokalna zajednica. Brezove šume i visoka paprat uvršteni su i u nacionalni slovenski program zaštite kulturnog okoliša Natura 2000.

Stručnjaci Europske unije izvršili su inspekciju novog terminala zračne luke Henri Coanda u Bukureštu te zračne luke u Temišvaru. Na taj su način mogli ocijeniti spremnost Bukurešta za ulazak u schengenski prostor u ožujku sljedeće godine. Misija će predati izvješće u prosincu, a rumunjska nacionalna kompanija za upravljanje zračnim lukama izrazila je optimizam s obzirom na dosad poduzete korake. Još jedna europska misija - posljednja prije odluke Unije o ulasku Rumunjske u schengenski prostor - trebala bi posjetiti zemlju sljedećeg mjeseca. Ta će se misija fokusirati na provedbu schengenskog informacijskog sustava, velike baze podataka koja omogućava policiji razmjenu informacija u borbi protiv organiziranog kriminala i ilegalne imigracije.

Ministar Jandroković na konferenciji o jugoistočnoj Europi

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković sudjelovao je prošlog tjedna u Bruxellesu na konferenciji o europskoj budućnosti zemalja jugoistočne Europe. Istaknuo je pritom kako se završetak hrvatskih pristupnih pregovora očekuje tijekom mađarskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine. Također je poručio kako će se Hrvatska i dalje zauzimati za euroatlantsku perspektivu svih zemalja regije. Jandroković se sudionicima skupa obratio na hrvatskom jeziku, koji će u budućnosti biti jedan od službenih jezika Europske unije. Predsjednik Europske pučke stranke stranke Joseph Daul iskazao je snažnu potporu dovršetku pregovaračkog procesa i što skorijem ulasku Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, te istaknuo puno povjerenje u institucije hrvatske države.

Prioriteti mađarskog predsjedanja EU-om

Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i pristup Bugarske i Rumunjske schengenskom prostoru bit će među prioritetima predstojećeg mađarskog predsjedništva Unijom u prvoj polovici sljedeće godine. Mađarska dijeli dugu granicu s Hrvatskom i mogla bi imati velike koristi od pristupanja Hrvatske. Isto tako, više tisuća Mađara živi u Hrvatskoj. Budimpešta se nada da će zatvoriti sva poglavlja pregovora sa Zagrebom do kraja predsjedanja, a u tom slučaju Europsko vijeće u lipnju bi moglo odlučiti i o datumu pristupanja Hrvatske. Mađarska će se založiti i za kandidatski status Crne Gore, te za početak pregovora s Makedonijom.

Europska unija želi izgraditi energetski sustav koji će voditi brigu o zaštiti okoliša te srušiti prepreke između nacionalnih tržišta. Na tom tragu predstavljeni su prioriteti energetske infrastrukture za sljedeća dva desetljeća. Također su definirani prioritetni koridori za prijenos električne energije, plina i nafte. U sektoru električne energije kao jedan od prioriteta ističe se jačanje regionalne mreže u središnjoj i jugoistočnoj Europi. I u plinskom sektoru velik značaj pridaje se integraciji baltičkog energetskog tržišta i njegovom povezivanju sa središnjom i jugoistočnom Europom, kao i izgradnji koridora sjever-jug kroz središnju Europu od Poljske do Grčke. Na temelju definiranih koridora razradit će se projekti od europskog interesa koji će se velikim dijelom financirati iz proračunskih sredstava Europske unije.

Estonija u eurozoni od početka 2011.

Praktične pripreme za uvođenje eura u Estoniji, koja će od početka sljedeće godine postati 17. članica eurozone, dobro napreduju. Pripreme u financijskom sektoru dobro su napredovale, a estonske vlasti uspješno provode informativnu kampanju o euru. Ulaskom Estonije broj stanovnika eurozone popet će se na 330 milijuna.Tijekom prva dva tjedna u Estoniji će biti u optjecaju i krune i euri, a u trgovinama će, kad god je moguće, vraćati ostatak u eurima kako bi se zamjena valuta obavila što prije. U Estoniji je u kolovozu potpisan sporazum između maloprodaje, financijskih institucija i lokalnih vlasti kojim su se obvezali da kroz zamjenu valuta neće neopravdano podizati cijene.

Projekti za ekološki prihvatljiviju proizvodnju energije

Europska unija objavila je javni natječaj za projekte koji bi trebali osigurati ekološki prihvatljiviju proizvodnju energije. Sa svoje strane Unija će za tu svrhu izdvojiti gotovo 4,5 milijardi eura. Imajući u vidu nastojanja za smanjenjem emisija štetnih plinova širom svijeta, namjera je osigurati proizvodnju energije koja će štediti okoliš. Pritom se ponajprije radi o projektima na području solarne energije, energije vjetra i prikupljanja i skladištenja ugljika ispod površine Zemlje. U konačnici to će pripomoći otvaranju novih zelenih radnih mjesta i pridonijeti ostvarivanju ambicioznih ciljeva Europske unije vezanih uz klimatske promjene.

Smanjivanje emisija CO2 iz cestovnog prometa

Prosječna emisija CO2 iz novih automobila prodanih u Europskoj uniji pala je prošle godine za 5 posto, što je je najveći godišnji pad otkad je prije 10 godina uspostavljena shema praćenja. Smanjivanje emisija CO2 iz cestovnog prometa ostaje najveći izazov za godine koje dolaze. Posljednji podaci pokazuju ipak da je automobilska industrija na dobrom putu da dostigne cilj za 2015. a vjerojatno će nekoliko velikih proizvođača to uspjeti učiniti i ranije. Kada su postavljeni ciljevi, industrija je smatrala da će ih biti nemoguće ispuniti na vrijeme. U stvarnosti europski zakoni o smanjivanju emisija CO2 pokazali su se kao učinkoviti poticaj inovacijama, čime je europska industrija dobila i na konkurentnosti.

Dobri turistički rezultati s britanskog tržišta

Hrvatska je ove godine s britanskog tržišta zabilježila dobre turističke rezultate s porastima dolazaka i noćenja. Britanski su je turistički profesionalci prepoznali i preporučuju je kao najbolje nadolazeće odredište za putovanja i odmor u idućoj godini, a dodijelili su i nagradu "Travel Agent Awards". U Hrvatsku je u prvih deset mjeseci ove godine iz Velike Britanije došlo više turista nego cijele prošle godine, nešto više od 250 tisuća, te su ostvarili više od 1,3 milijuna noćenja. To su ujedno porasti od 4 posto u dolascima i 5 posto u noćenjima u odnosu na lani. Za razliku od Hrvatske brojne druge zemlje s tog su tržišta ove godine dosta izgubile, poput Francuske i Španjolske, u koje je otišlo po 250 do 300 tisuća Britanaca manje.

Pomoć poljskim radnicima u brodogradnji

Europska komisija odobrila je zahtjev Poljske za pomoć iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za 189 radnika u sektoru brodogradnje u vrijednosti 114 tisuća eura. Pomoć je odobrena i za 515 radnika u španjolskom automobilskom sektoru u vrijednosti 382 tisuće eura. Financijska potpora i obuka kroz Europski globalizacijski fond trebali bi učiniti prijelaz na nova radna mjesta lakšima. U posljednje tri godine svog postojanja, ovakvom vrstom pomoći fond je uložio stotine milijuna eura za više od 70.000 otpuštenih radnika u Europskoj uniji potičući njihovu poslovnu reintegraciju. Ulaskom u Europsku uniju i Hrvatskoj će biti dostupni programi i sredstva Europskog globalizacijskog fonda.

Nova energetska strategija EU

Europska unija predstavila je novu energetsku strategiju za sljedećih deset godina. Njome se želi osigurati konkurentna, održiva i sigurna energiju, a ujedno su najavljena potrebna ulaganja u iznosu od bilijun eura. Dokument definira energetske prioritete za sljedećih deset godina i akcije koje se trebaju poduzeti kako bi se Europska unija učinkovito suočila sa svim energetskim izazovima. Komisijini prioriteti vezani su uz uštedu energije i uspostavu paneuropskog integriranog energetskog tržišta te koordiniranu energetsku politiku prema trećim zemljama. Također je istaknuta važnost vodstva u energetskoj tehnologiji i inovacijama te sigurnost i pristupačnost energije za potrošače.

Hrvatska u EU programima za mlade

Hrvatska će od 2011. postati punopravna sudionica u EU Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu. Tijekom protekle dvije godine u tim je programima sudjelovalo više od 2.600 korisnika iz Hrvatske, za što je bilo izdvojeno oko 23 milijuna kuna. Ti programi već su pokazali odlične rezultate, a već sada neki od njihovih sudionika su na vodećim pozicijama u poslovnom i političkom svijetu. Punopravnim sudjelovanjem iznos će porasti na 42 milijuna kuna, a programi će obuhvatiti više od četiri tisuće sudionika. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mladima će se otvoriti nove prilike u usavršavanju vještina i znanja u europskom ozračju, a starijima omogućiti usavršavanje njihovih poslovnih kompetencija.

Hrvatske turističke mjere u skladu s pravilima Europske unije

Turističke mjere za 2011. usklađene su sa zakonodavstvom i pravilima Europske unije i tržišnog natjecanja. U njima ništa nije sporno i mogu se provesti bez ikakvih problema, poručio je ministar turizma Damir Bajs na prošlotjednoj Svjetskoj turističkoj burzi u Londonu. U mjerama za 2011. ne radi se o potporama nego o udruživanju sredstava javnog i privatnog turističkog sektora za oglašavanje po različitim kanalima. U svakom slučaju Hrvatska neće iskočiti iz zakonskih okvira i pravila Europske unije, te se mjere mogu provesti, što je za partnere jako važno. Tijekom posjeta hrvatskom štandu glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Taleb Rifai pohvalio je hrvatske napore za javno-privatnim partnerstvom u turizmu kao i ovogodišnje rezultate.

Manje štetnih emisija u industriji i poljoprivredi

Europska unija usvojila je novi zakon koji će ograničiti štetne emisije industrije i poljoprivrede. Cilj zakona je da se od 2016. smanje emisije dušikovih oksida, sumpornog dioksida, čestica prašine, azbesta i teških metala. Time se želi poboljšati kvaliteta zraka, vode i tla na lokalnoj razini, a posredno se želi pridonijeti i smanjenju globalnog zagrijavanja. Zakon se odnosi na 52.000 industrijskih i poljoprivrednih postrojenja, od rafinerija do svinjogojskih farmi. Velika industrijska postrojenja na izgaranje, uglavnom termoelektrane na ugljen, morat će se prilagoditi do 2020.

Dunavska strategije – novi okvir regionalne suradnje

Prošlog tjedna u Bukureštu održan je Summit o dunavskoj suradnji, koji je okupio visoka izaslanstva 14 zemalja, a na njemu je sudjelovala i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. Na summitu je istaknuto kako su mogućnosti koje otvara dunavska strategija velike, jer Dunav od Njemačke do Crnoga mora teče kroz deset zemalja, i služi populaciji od 120 milijuna ljudi. Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti predstavljena 8. prosinca. Glavni su ciljevi Akcijskog plana su da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini i da se teretni promet poveća za 20 posto u odnosu na ovu godinu. Također je u planu dovršenje željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030.

Identifikacija zemljišnih parcela za bolje korištenje poljoprivrednih potpora

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pozvala je poljoprivrednike da se na vrijeme, najkasnije do kraja prosinca, upišu u sustav identifikacije zemljišnih parcela ARKOD. Na taj način moći će ostvariti pravo na podnošenje zahtjeva za potporu po proizvodnoj površini za 2011. godinu Upis poljoprivrednih gospodarstava u sustav traje već dvije godine i besplatan je. Do sada je evidentirano preko 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta za više od 120 tisuća poljoprivrednika. Riječ je o dvije trećine svih posjeda iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. ARKOD je referentni sustav za dobivanje nacionalnih potpora za 2011., kao i za dobivanje europskih potpora ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Trgovinski dogovori EU-Japan

Europska unija i Japan dogovorili su nastavak razgovora na visokoj razini sa ciljem pokretanja pregovora o trgovini na bilateralnom summitu sljedeće godine. Europska unija traži od Japana da ublaži necarinske prepreke trgovini, uključujući one vezane za tržište javne nabave. Japan pak priželjkuje da Unija snizi carine na automobile i druge proizvode. Europske tvrtke priželjkuju sporazume o slobodnoj trgovini i s drugim azijskim zemljama radi poslovnih prilika u sektorima cestogradnje, ekološke tehnologije, automobila te bankovnih usluga. Unija trenutno pregovara o slobodnoj trgovini s Indijom, Singapurom i Malezijom.

Najbolje izvješće ikada

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor ocijenila je godišnje izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske, usvojeno prošlog tjedna, najboljim izvješćem ikada. Također je rekla kako je ono i novi poticaj da se sljedećih mjeseci nastavi s radom kako bi se po planu završili pregovori i potpisao pristupni ugovor s Europskom unijom. Po njezinim riječima, ovo izvješće potvrđuje da je Hrvatska ušla u zadnju fazu pregovora i to je posljednje izvješće o napretku Hrvatske prije završetka pregovora i potpisivanja pristupnog ugovora. Podsjetila je da je nedavno Hrvatska zatvorila 3 poglavlja te najavila da će sljedećeg mjeseca zatvoriti još tri ili četiri. Time bi za početak sljedeće godine ostala dva najzahtjevnija vezana uz pravosuđe i tržišno natjecanje.

Ukinute EU vize za državljane Albanije i BiH

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pozdravilo je odluku o ukidanju viza za državljane Albanije i Bosne i Hercegovine koji putuju u zemlje Schengenskog prostora. Odluka je donesena na prošlotjednom sastanku Vijeća ministara Europske unije u Bruxellesu. Ukidanje viznog režima za građane ovih dviju zemalja pokazatelj je napretka koji su one postigle u jačanju vladavine prava, borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije, te ilegalnih migracija, kao i jačanju administrativnih kapaciteta u kontroli granica i sigurnosti putnih isprava. Republika Hrvatska snažno se zauzimala za ukidanje viza Albaniji i Bosni i Hercegovini, smatrajući to dodatnim poticajem svim zemljama jugoistočne Europe na njihovom europskom putu.

Nova trgovinska strategija EU

Europska komisija predstavila je novu trgovinsku strategiju kojom u idućih pet godina namjerava potaknuti gospodarski rast. Nova trgovinska strategija ima za cilj otvaranje tržišta i povezivanje Europe s glavnim izvorima i regijama globalnog rasta. Europska unija prije svega priželjkuje produbljivanje trgovinskih veza sa strateškim partnerima poput SAD-a, Kine, Rusije i Japana, s posebnim naglaskom na uklanjanje necarinskih prepreka trgovini. U tom smislu do kraja sljedeće godine Bruxelles očekuje zaključenje ambicioznih pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije.

Zaštita osobnih podataka

Europska komisija predstavila je novu strategiju o zaštiti osobnih podataka. Njome se ističe nužnost jačanja individualnih prava tako da se prikupljanje i korištenje osobnih podataka ograniči na minimum. Istodobno, Komisija je najavila zakonske prijedloge kojima bi se pravila o zaštiti podataka prilagodila suvremenim izazovima digitalnog doba. Prijedlozi će ići u smjeru jačanja prava pojedinaca, ali i uklanjanja birokratskih prepreka za slobodno kretanje podataka unutar jedinstvenog tržišta Unije, te će biti predstavljeni sljedeće godine. Komisija također namjerava dopuniti i prilagoditi direktivu o zaštiti podataka iz 1995. godine, usvojenu davno prije široke upotrebe interneta.

"Natura 2000“ - jedan od ekoloških prioriteta EU

Zaštita biljnog i životinjskog svijeta na područjima koja se nalaze u sklopu mreže zaštićenih lokacija "Natura 2000“ jedan je od ekoloških prioriteta Europske unije. Stoga su usvojene nove smjernice o razvoju energije vjetra kojima će se ograničiti negativni utjecaji vjetroelektrana na osjetljive vrste i staništa u ekološkoj mreži od oko 26.000 zaštićenih lokacija. Ako su dobro isplanirane, moderne aktivnosti razvoja energije vjetra ne samo što neće imati štetni utjecaj na biljni i životinjski svijet već će povremeno i aktivno doprinijeti zaštiti bioraznolikosti. Smjernice također pokušavaju pomiriti dva europska cilja zaštite okoliša - povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 20 posto do 2020. i zaustavljanje gubitka bioraznolikosti.

Trgovinski sporazum s Jućnom Korejom

Južna Koreja uputila je parlamentu na usvajanje sporazum o slobodnoj trgovini s Europskom unijom. Time se želi osigurati širi pristup na tržište Unije, inače drugog po veličini južnokorejskog trgovinskog partnera, nakon Kine. Očekuje se da će sporazum stupiti na snagu u srpnju 2011., čim bude završena procedura parlamentarne ratifikacije na obje strane. Vrijednost trgovinske razmjene između Južne Koreje i Europske unije, najveće zone slobodne trgovine u svijetu koja obuhvaća pola milijarde stanovnika, prošle godine iznosila je 54 milijarde eura. Sporazum o slobodnoj trgovini pojačat će gospodarsku suradnju i ponajprije pridonijeti povezivanju tvrtki u industriji auto-dijelova i strojeva te maloprodajnoj distribuciji.

Uskoro će proraditi Galileo

Europski sustav satelitske navigacije Galileo trebao bi proraditi 2014. godine. Potvrdila je to Europska komisija, ostajući na investicijskim procjenama projekta u iznosu od oko 3,5 milijarde eura. Nakon što sustav bude pušten u rad planirane su daljnje uštede od gotovo 90 milijuna eura. Projekt Galileo ponovno je pokrenut u siječnju ove godine dodjelom ugovora o gradnji 14 satelita njemačkom konzorciju, čime je ušao u industrijsku fazu. Nastavljen je nedavno dodjelom novog ugovora grupi koju čine njemačko-talijanski partneri. Tijekom iduće godine u planu je lansiranje sveukupno četiri satelita čija će imena izabrati djeca na posebno organiziranim natječaju.

Biogorivo na benzinskim crpkama

Danska je postala prva zemlja u svijetu u kojoj se biogorivo može kupiti na benzinskim postajama. Prošlog tjedna Danska je na svojim benzinskim postajama uvela prodaju biogoriva za automobile koje je proizvedeno od pšenične slame. Statoil, međunarodna energetska kompanija sa sjedištem u Norveškoj, počeo je prodavati novo gorivo na sto benzinskih postaja diljem zemlje. Gorivo se prodaje kao petpostotna mješavina, s udjelom biogoriva od pet posto i 95-postotnim udjelom benzina.Novo gorivo ima iste performanse kao i regular benzin i uđe li u široku primjenu, može rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta, doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena i unaprijediti europsku energetsku neovisnost.

Pomoć Europskog globalizacijskog fonda Poljacima i Španjolcima

Europski globalizacijski fond pomoći će s preko 600 tisuća eura u ponovnom zapošljavanju 590 poljskih radnika iz elektroindustrijskog sektora. Pomoć u ukupnom iznosu od gotovo 5 milijuna eura dobiti će i oko 2.000 španjolskih radnika iz trgovačkog, tekstilnog i građevinskog sektora. U posljednje tri godine svog postojanja, ovakvom vrstom pomoći fond je uložio stotine milijuna eura za više od 70.000 otpuštenih radnika u Europskoj uniji potičući njihovu poslovnu reintegraciju. Ulaskom u Europsku uniju i Hrvatskoj će biti dostupni programi i sredstva Europskog globalizacijskog fonda.

EU se može nositi s izazovima

U okviru Komunikacijske strategije za informiranje javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija organiziralo je prošlog tjedna okrugli stol na temu „Project Europe 2030“. Riječ je o izvješću koje ima za cilj pomoći institucijama Europske unije u djelotvornijem predviđanju i nošenju s izazovima u dugoročnom razdoblju do 2030. godine. U izvješću je istaknuto kako Europska unija može, uz potporu svojih građana, predvoditi međunarodne napore u suočavanju s velikim globalnim izazovima kao što su održivi razvoj, klimatske promjene i energetska sigurnost, socijalna kohezija i mir u svijetu. Da bi u tome uspjela Unija mora provesti ozbiljne reforme i osigurati stabilan gospodarski rast.

Za mljekare ipak povoljnije

Europska komisija predložit će ublažavanje pravila o tržišnom natjecanju kako bi omogućila proizvođačima mlijeka da zajedno pregovaraju s otkupljivačima. Zakonskim prijedlozima, koje bi Komisija trebala usvojiti početkom prosinca, poljoprivrednicima se želi omogućiti ravnopravnija pozicija u pregovorima s mnogo većim prerađivačima mlijeka i trgovcima kako bi se izbjeglo ponavljanje prošlogodišnje krize zbog niskih cijena mlijeka. Prijedlozi se temelje na preporukama skupine stručnjaka država članica koja je svoje konačno izvješće objavila u lipnju. Prakse koje nisu u skladu s pravilima o tržišnom natjecanju poput namještanja cijena ili udruživanja u kartele i dalje bi bile zabranjene.

Izolacija koja omogućuje štednju energije

Vlasnici stanova i kuća u Engleskoj moći će od kraja 2012. opremati svoje domove izolacijom koja će im omogućiti dodatnu štednju energije. U sklopu predloženog plana „Green Deal“ izolaciju na električnim vodovima ugrađivat će ovlašteni instalateri, a troškovi tih radova odbijat će se od računa za potrošenu energiju. Riječ je i o velikoj prilici za gospodarstvo i zapošljavanje što bi moglo pomoći britanskom gospodarstvu. Prema prvotnim procjenama u sljedeće četiri godine ugradnja izolacije omogućit će otvaranje oko 73 tisuće radnih mjesta u industriji. S obzirom da je ugradnja izolacije potrebna u gotovo 14 milijuna domova u Velikoj Britaniji, vjeruje se da će osim na Englesku, program biti proširen i na Wales i na Škotsku, koji imaju vlastite zakone o štednji energije.

Hrvatska zatvorila još tri poglavlja

Na prošlotjednoj na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatska je zatvorila još tri poglavlja pristupnih pregovora s Europskom unijom. Pritom je uspjela izboriti i važna prijelazna razdoblja. Pregovori su zatvoreni u poglavljima Sloboda kretanja kapitala, Prometna politika i Institucije. Hrvatska je dobila važno prijelazno razdoblje kojim se nakon njezina ulaska u Europsku uniju za najmanje sedam godina odgađa slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta građanima Unije. I u poglavlju Prometna politika, Hrvatska je dobila važna prijelazna razdoblja koja će omogućiti Jadroliniji i drugim hrvatskim brodarima da se bolje pripreme za snažnu konkurenciju na jedinstvenom europskom tržištu.

Naglasak na konkurentnosti

Konkurentnost bi trebala biti težište buduće europske industrijske politike, poručio je povjerenik Europske unije za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani. Time bi se trebao utrti put oporavku industrijske proizvodnje i otvaranju do pet milijuna radnih mjesta u idućih deset godina. Povjerenik Tajani predlaže da se u budućnosti prije uvođenja propisa ispita njihov utjecaj na konkurentnost. Postojeći propisi također bi se trebali podvrgavati provjerama kako bi se spriječio njihov utjecaj na troškove europskih tvrtki. Predloženo je i uvođenje godišnjeg izvješća o konkurentnosti zemalja-članica, te o njihovim mjerama na području industrijske politike i postignutim rezultatima.

Španjolci vole željeznicu

Španjolska namjerava postati vodeća zemlja u željezničkom prometu u Europi, a ulaganje u željeznicu za aktualnu vladu jedan je od glavnih recepata za izlazak iz krize. Kada se sredinom prosinca otvori četvrta u nizu linija Madrid-Valencija, Španjolska će imati prugu za vlakove velikih brzina dulju od 2.000 kilometra. Time će prestići Francusku i Njemačku, a sa 7.000 kilometara pruge za vlakove velikih brzina, planiranih do 2015., postat će treća u svijetu nakon Kine i Japana. Pruga Madrid-Valencija skratit će put s 4 sata na 90 minuta, a studija procjenjuje da izgradnja nove linije donosi izravno ili neizravno 136.000 radnih mjesta. Španjolska Vlada stavila je infrastrukturu na prvo mjesto kao put za izlazak iz krize.

Izvješće Europske komisije – Hrvatska u završnici pregovora

Hrvatska je u proteklih godinu dana postigla postojani napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u Europskoj uniji i ušla u završnicu pregovora, pokazujući ostalim zemljama da je pristupanje moguće kada se ispune potrebni uvjeti. Istaknuto je to u nacrtu Izvješća o napretku koje bi Europska komisija trebala objaviti ovog tjedna, uz strategiju proširenja za sljedećih godinu dana te izvješća o napretku drugih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata. Hrvatska prema dokumentu, mora intenzivirati napore posebice u području reforme pravosuđa. U nacrtu strategije proširenja ističe se kako proces širenja Unije pruža jedinstveni poticaj za političke i gospodarske reforme u zemljama koje su njime obuhvaćene.

Cilj je plovni Dunav

Dunavska strategija i Akcijski plan za njezinu provedbu trebali bi biti završeni ovog tjedna, a predstavljeni 8. prosinca. Unutar deset godina Strategija bi trebala učiniti dunavsku regiju konkurentnom, jednom od najprivlačnijih za ulaganja u Europi, sa snažnim prometnim vezama i dobro zaštićenim okolišem. Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja, među njima i Hrvatsku, s čitavim nizom prijedloga i rješenja za zemlje dunavske regije. Između ostaloga zajednička se suradnja planira na području prometa, energije, zaštite okoliša, rizika, te socio-ekonomskih pitanja. Prema zadanim ciljevima Dunav bi 2020. trebao biti plovan 300 dana u godini, a teretni promet povećan za 20 posto u odnosu na ovu godinu. Također je u planu dovršenje željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030.

Status kulturne baštine

Europska unija razmatra uvođenje Europske oznake baštine lokacijama i spomenicima koji simboliziraju europsku integraciju, ideale i povijest. Inicijativa bi trebala podići svijest europskih građana o zajedničkom kulturnom nasljeđu. Prema planu, mjesta koja su odigrala značajnu ulogu u europskoj povijesti ili kulturi ili u europskoj integraciji dobit će status europske baštine kako bi se pomoglo podizanju svijesti među mladima o njihovoj zajedničkoj kulturnoj baštini. Slična oznaka bila je uvedena 2007., a po postojećoj shemi, naslov su dobile 64 lokacije u 18 zemalja, među njima primjerice brodogradilište Gdanjsk i kuća Roberta Schumana. Te lokacije sada će morati proći novu procjenu po novim kriterijima.

Potpore EU hrvatski znanstvenicima

Hrvatskim znanstvenicima odobreno je 2,6 milijuna eura za provedbu pet znanstveno-razvojnih projekata. Riječ je o sredstvima koja se dodjeljuju u okviru prvog roka bespovratne pomoći Fonda za ulaganje u znanost i inovacije, financiranog od strane Europske unije. Najviša potpora, u iznosu od gotovo milijun kuna, dana je projektu vezanom uz razvoj inovacija, transfera tehnologije i istraživanja, koji se provodi pri karlovačkom Veleučilištu. Potporu je dobio i projekt „Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane“ koji se provodi pri Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, s centrom u Zadru. Gotovo pola milijuna eura odobreno je provedbi projekta izgradnje istraživačke infrastrukture za translacijsku medicinu i primijenjenu genomiku, koji se izvodi pri Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu.

Prednosti fleksibilnog radnog vremena

Fleksibilno radno vrijeme dobro je i za radnike i za poslodavce, pokazalo je istraživanje Europske komisije. Fleksibilno radno vrijeme omogućuje više stope zaposlenosti i kod žena i kod muškaraca kao i održivije stope nataliteta. U vrijeme gospodarskog usporavanja, fleksibilni uvjeti rada mogu pomoći ljudima da zadrže svoja radna mjesta. Istraživanje je pokazalo da među državama članicama Unije postoje velike razlike na tom području. Fleksibilno radno vrijeme raširenije je u sjevernoj i zapadnoj Europi, dok u novim državama članicama iz istočne Europe dominira tradicionalno radno vrijeme od 40 sati na tjedan. Najdalje u tome otišle su Danska, Švedska, Njemačka, Finska i Norveška gdje nešto više od polovice radnika koristi neki oblik fleksibilnosti u svom radnom vremenu.

Zaštita održivog razvoja Prespanskog jezera

Europska komisija uputila je prijedlog za ratifikaciju sporazuma između Grčke, Albanije i Makedonije o zaštiti održivog razvoja područja Prespanskog jezera. To područje, zajedno sa svojom okolicom čini jedinstvenu prirodnu zonu velike ekološke vrijednosti. Kao takvo proglašeno je zaštićenom prekograničnom zonom i predstavlja prvi primjer zaštićenog prekograničnog područja u jugoistočnoj Europi. Sporazum označava promjenu u mehanizmima postojeće lokalne suradnje i trebao bi olakšati provedbu ciljeva direktive o vodama. Po sporazumu, strane se obvezuju čuvati jezero na obziran način, dajući posebnu pažnju razini vode. Mora se izbjeći onečišćenost, te očuvati bioraznolikost, a svaki projekt razvoja parka treba se odvijati na održiv način.

Hrvatsko-mađarska suradnja u obrani poplava na Dravi

U Osijeku je predstavljen zajednički hrvatsko-mađarski projekt vezan uz razvoj sustava prognoze poplava na Dravi. Projekt, u kojem će uz Hrvatske vode sudjelovati i mađarska Direkcija za zaštitu okoliša i vode južnog Prekodunavlja, vrijedan je oko 300.000 eura. 85 posto iznosa sufinancira Europska unija, u sklopu prekograničnog IPA projekta Mađarska-Hrvatska. Cilj projekta je izraditi zajedničku bazu hidroloških i meteoroloških podataka, digitalni i hidraulički model toka rijeke Drave te u konačnici razviti jedinstveni sustav prognoze poplava na Dravi za Hrvatsku i Mađarsku. To bi trebao biti sustav koji će omogućiti davanje stalnih i pouzdanih prognoza do sedam dana unaprijed, čime bi se osiguralo dovoljno vremena za pripremu učinkovite obrane od poplava.

Baltička strategija primjer drugim regijama u EU

Godinu dana nakon uspostave prve europske makroregije, koja okuplja deset država oko Baltičkog mora, ostvaren je niz pozitivnih rezultata. Baltička strategija više nije teorija, a širom te makroregije mogu se vidjeti mnogi opipljivi rezultati. Pokrenut je veliki broj projekata na području zaštite okoliša i smanjenju zagađenja Baltičkog mora zbog poljoprivrede i brodskog prijevoza. Strategija je doprinijela i jačanju suradnje na području energetike i razvoja prometne infrastrukture. Također je postignut napredak u pogledu rasprave o političkim pitanjima kao što su promicanje turizma i prekogranične trgovine te koordinacija praćenja i nadzora brodova na Baltičkom moru. Na osnovi iskustava u provedbi Baltičke strategije, Europska se unija nada da će zamisao o makroregijama postati privlačna i drugim zemljama.

Grčka ulaganja u obnovljive izvore energije

U idućih pet godina Grčka namjerava privući ulaganja u obnovljive izvore energije u visini 45 milijardi eura. Time bi se otvorilo tržište energije na kojem će ključnu ulogu odigrati suradnja javnog i privatnog sektora. Cilj je također preurediti grčki model razvoja koji je desetljećima oslanjao na građevinarstvo i usluge, s pomakom prema održivom rastu. Očekuje se da će ulaganja u projekte obnovljive energije već iduće godine dosegnuti 1,2 milijarde eura. Grčka vlada zatražila je izraelsku stručnu pomoć na području projekata održivog rasta i pokušava privući ulagače iz arapskog svijeta. Prvo je veliko ulaganje na tom polju katarski projekt za ukapljeni prirodni plin i elektranu u luci Astakos.

Državni tajnik Plenković s EU koordinatorima

Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković održao je prošlog tjedna sastanak s predstavnicima ministarstava i EU koordinatorima na kojem je dogovorena dinamika izrade Programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2011. godinu. Plenković je također predstavio trenutno stanje pristupnih pregovora kao i ambiciju Hrvatske za njihovim dovršetkom u vrijeme predstojećeg mađarskog predsjedanja Unijom. Napomenuo je pritom kako je Hrvatska uložila dodatne napore u reformske aktivnosti te postigla značajan napredak u pristupnim pregovorima za članstvo u Uniji. Stoga je izrazio očekivanje da će izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske, koje se očekuje početkom ovog mjeseca, na pravi način odražavati sva dosadašnja postignuća u pristupnom procesu.

Projekti Šibensko-kninske županije za financiranje iz EU fondova

Šest natječajnih projekata pripremljenih za sufinanciranje iz fondova Europske unije dobilo je suglasnost Šibensko-kninske županije. Svota koja će se od europskih fondova zatražiti za provedbu projekata premašuje 5,5 milijuna eura. Prva dva projekta vezana su uz turističku valorizaciju šibenskog kanala Sv. Ante i razvoj turizma na rubnim dijelovima Nacionalnog parka Krke. Treći se projekt odnosi se na dovršenje infrastrukture u poslovnoj zoni Kosa-Ićevo u Skradinu, a prihvaćen je i projekt dovršenja javne turističke infrastrukture na području sportsko-rekreacijske zone Račice u Vodicama. Suglasnost je dana i za prijavu projekta uređenja pozornice na tvrđavi Sv. Mihovilu, čiji je nositelj grad Šibenik, te razvoja kulturnog turizam na području Parka Krka, iznimno bogatog povijesnim lokalitetima.

Odlučna nastojanja litvanske vlade u suzbijanju gospodarske krize

Međunarodni monetarni fond pohvalio je odlučna nastojanja litvanske vlade u protekle dvije godine da suzbije gospodarsku krizu. Kako bi zaduživanje ostalo u dopuštenim okvirima, također je ukazao na potrebu dodatnih mjera fiskalne konsolidacije. U 2011. i 2012. MMF očekuje rast litvanskog BDP-a za oko tri posto godišnje. Za razliku od susjedne Latvije, Litva nije od MMF-a tražila izravnu financijsku pomoć kako bi se izvukla iz krize, prikupljajući potrebna sredstva na tržištima kapitala. Litavsko je ministarstvo financija tako prošlog tjedna prikupilo oko 24 milijuna dolara prodajom državnih obveznica, uz prosječan prinos od 1,5 posto, najniži u povijesti domaćeg tržišta zaduživanja.

Potpora Mađarske dovršetku hrvatskih pregovora

Mađarska će dodatno pojačati napore kako bi Hrvatska dovršila pristupne pregovore u prvoj polovici sljedeće godine. Istaknuto je to nakon prošlotjednog sastanka u Budimpešti mađarskog i hrvatskog ministra vanjskih poslova Janosa Martonyja i Gordana Jandrokovića. Ministri su se složili kako u odnosima između Hrvatske i Mađarske nema nikakvih prijepora te da oni mogu služiti kao model za druge zemlje. Također su kazali kako je partnerstvo dviju država potvrđeno i vrlo dobrom suradnjom u području gospodarstva, kulture, kao i visokom razinom međusobne zaštite prava nacionalnih manjina. Kao strateška područja gospodarske suradnje istaknuli su ponajprije zajedničke infrastrukturne projekte i daljnju suradnju u području energetike.

Prihvaćeni zaključci za poglavlje 34-Institucije

Nacionalni odbor za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ocijenio je prihvatljivim zaključke o poglavlju 34 – Institucije. U ovom poglavlju Unija određuje okvir i način sudjelovanja zemlje u europskim institucijama. Prema zaključcima poglavlja Hrvatska će imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, jednog povjerenika u Europskoj komisiji i sedam glasova u Vijeću Europske unije. U gospodarskom i socijalnom odboru, koji okuplja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, udruge potrošača i druge interesne skupine, Hrvatska će imati devet članova. Jednaki broj članova imat će i u Odboru regija, u kojem su zastupljeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti. I u konačnici, hrvatski će postati službeni jezik Europske unije.

Veća socijalna dimenziju jedinstvenom tržištu Europske unije

Europska komisija željela bi dati veću socijalnu dimenziju jedinstvenom tržištu Europske unije. Također bi željela zajamčiti da reforme neće ugroziti kolektivna socijalna prava. Prijedlog koji je usvojen ima za cilj dati građanima veću sigurnost, te je kao takav uključen je u popis preporuka kojima bi trebalo bolje funkcionirati jedinstveno tržište. Socijalna klauzula jamči da temeljna prava, a posebno kolektivna socijalna prava, neće biti stavljena u pitanje nikakvim zakonodavstvom koja se tiče jedinstvenog tržišta. Dokument o jedinstvenom tržištu stavljen je na javne konzultacije do veljače iduće godine. Inicijative koje će biti uključene u konačni tekst bit će dio zakonodavnih prijedloga koji bi trebali biti objavljeni do kraja 2012.

Natječaj „Ljudi za mlade“

Delegacija Europske unije u Hrvatskoj raspisala je natječaj za učenike srednjih škola pod nazivom "Ljudi za ljude". Cilj natječaja je potaknuti učenike da nekome pomognu ili poduzmu konkretne aktivnosti u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u svojoj sredini. Natječaj koji se provodi u okviru Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti otvoren je do početka prosinca. Svoje audio-vizualne materijale, prezentacije ili kratke filmove učenici mogu prijaviti individualno ili u grupi do troje. 2010. proglašena je Godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti što je ključ za postizanje ciljeva Europske unije u postizanju gospodarskog rasta te otvaranja većeg broja i kvalitetnijih radnih mjesta.

Pomoć Europskog globalizacijskog fonda radnicima „Mure“

Europski globalizacijski fond pomoći će u ponovnom zapošljavanju radnika slovenske tekstilne tvornice Mura koji su zbog posljedica gospodarske krize ostali bez posla. Sredstvima globalizacijskog fonda slovenska vlada financirat će programe obrazovanja otpuštenih radnika, njihovu prekvalifikaciju i poticanje poduzetničkih aktivnosti. U posljednje tri godine svog postojanja, ovakvom vrstom pomoći fond je uložio stotine milijuna eura za više od 70.000 otpuštenih radnika u Europskoj uniji potičući njihovu poslovnu reintegraciju. Ulaskom u Europsku uniju i Hrvatskoj će biti dostupni programi i sredstva Europskog globalizacijskog fonda.

Veća sigurnost na europskim morima

Zajedničkim naporima svih zemalja članica Europske unije problemi na europskim morima poput trebali bi se u budućnosti rješavati učinkovitije i kvalitetnije. Nadzor mora poboljšat će se boljom razmjenom podataka između svih nadležnih tijela na razini nacionalnih vlasti. Osim obalnih straža, mornarice i policije u sustav će biti uključene i službe za zaštitu okoliša, te prevenciju onečišćenja i zaštitu ribolovnog fonda. Međusobna integracija ovih sustava predstavljat će snažan instrument zaštite europskih pomorskih interesa od svih oblika prijetnji. Potpuna uspostava ovakvog sustava zaštite omogućenog konkretnim mjerama Europske komisije očekuje se do 2014. godine.

Hrvatski 24. službeni jezik EU

Danom pristupanja Europskoj uniji, hrvatski će postati njezin 24. službeni jezik. Prema zaključcima poglavlja vezanog uz institucije u Europskom parlamentu imat ćemo 12 zastupničkih mjesta, jednako kao Irska, koja je po broju stanovnika najsličnija Hrvatskoj. U Vijeću ministara, drugoj instituciji u kojoj se donose europski zakoni, Hrvatska će imati 7 glasova, kao i Danska, Finska, Irska, Litva i Slovačka. Poput drugih članica, Hrvatska će imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Kao članica Europske unije imat će pravo i na po jednog suca u Revizorskom sudu i Sudu pravde, a guverner Hrvatske narodne banke bit će i zastupnik u Europskoj središnjoj banci.

Nacrt mjera za pomoć bankama u financijskim problemima

Europska komisija predstavila je nacrt mjera za pomoć bankama u financijskim problemima. Njihov je glavni cilj da teret rješavanja problema bude isključivo na dioničarima i kreditorima, a ne na poreznim obveznicima. Privremena obustava isplate dividendi dioničarima, smjena menadžera i prodaja imovine banaka, samo su neke od mogućnosti predloženih nacrtom mjera za pomoć posrnulim bankama. Ovim mjerama Komisija predlaže da nadležni supervizor odlučuje između gašenja banke ili njenog restrukturiranja vlastitim sredstvima i imovinom. Time se žele spriječiti situacije u kojima bi se nastali troškovi prebacivali na leđa poreznih obveznika. Konkretne zakonske prijedloge Komisija planira iznijeti do proljeća iduće godine.

Njemačka i Austrija za ograničenu preraspodjelu europskih poljoprivrednih subvencija

Njemačka i Austrija zauzele su se za ograničenu preraspodjelu europskih poljoprivrednih subvencija u sklopu reforme Zajedničke poljoprivredne politike poslije 2013. Nova ograničena preraspodjela sredstava išla bi u korist država članica koje trenutačno dobivaju izrazito male subvencije. Novu preraspodjelu subvencija ponajprije traže države članice iz istočne Europe, predvođene Poljskom. Europska komisija trebala bi za mjesec dana usvojiti glavne smjernice reforme Zajedničke poljoprivredne politike. Komisija predlaže da se ograniče maksimalne subvencije, te propišu minimalni iznosi kako bi se zaštitilo male poljoprivrednike.

Sastanak visokih dužnosnika Unije za Mediteran

U organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija u Dubrovniku je prošlog tjedna organiziran sastanak Visokih dužnosnika Unije za Mediteran. Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvatska kontinuirano doprinosi Uniji aktivnom suradnjom u jadranskoj regiji, kao i razmjenom svojim iskustava iz tranzicijskog razdoblja. Istaknuo je pritom važnost prepoznavanja Jadranskog mora kao bitne spone euro-mediteranskog partnerstva. Odbor Visokih dužnosnika glavno je provedbeno tijelo Unije za Mediteran na razini nacionalnih koordinatora 43 zemlje članice. Sastanak u Dubrovnku bio je posvećen raspravi i usvajanju dokumenata ključnih za pripremu sastanka na vrhu koji će se održati idućeg mjeseca u Barceloni.

Jačanje proračunske discipline-cilj EU

Jačanje proračunske discipline jedinstveni je cilj država članica Europske unije. Njegova je glavna svrha izbjegavanje ili ublažavanje posljedica financijskih kriza u pojedinim članicama. Time će se izbjeći negativan utjecaj na ekonomsku stabilnost cijele Unije, kakav je imala primjerice kriza u Grčkoj. Ministri financija europskih zemalja suglasni su s donošenjem novih mjera nadzora i sankcioniranja proračunskih prekršitelja. Nove će mjere nadopuniti postojeće koje su donesene uvođenjem zajedničke europske valute eura. U slučajevima premašivanja dozvoljenih granica proračunskog deficita, vlade europskih zemalja imat će rok od najviše 6 mjeseci kako bi donijele mjere za smanjenje deficita. Vitoria-Gasteiz i Nantes europske zelene prijestolnice za 2012. i 2013.

Vitoria-Gasteiz i Nantes europske zelene prijestolnice za 2012. i 2013.

Španjolski grad Vitoria-Gasteiz i francuski Nantes bit će europske zelene prijestolnice za 2012. i 2013., objavila je Europska komisija. Ti gradovi naslijedit će titulu od Stockholma koji je izabran za zelenu prijestolnicu u 2010. te od Hamburga koji će to biti sljedeće godine. U utrci za titulu 2012. i 2013. bilo je ukupno 17 gradova, a potom je popis smanjen na šest: Barcelonu, Malmoe, Nantes, Nuernberg, Reykjavik i Vitoria-Gasteiz. Titula europske zelene prijestolnice ustanovljena je kako bi potakla urbana središta na poboljšanje kvalitete života i zaštite okoliša.

Ministar Jandroković s tajnikom Svete Stolice za odnose sa državama Mambertijem

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je prošlog tjedna tajnika Svete Stolice za odnose sa državama monsinjora Dominiquea Mambertija. Svojem se gostu zahvalio na iskrenoj potpori koju Republika Hrvatska uživa od Svete Stolice, sve od uspostave suverene i neovisne Republike Hrvatske pa tako i tijekom pregovaračkog procesa s Europskom unijom. Na sastanku je bilo govora i o zajedničkom obilježavanju 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića tijekom sljedeće godine. Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, hrvatska i vatikanska pošta tim će povodom izdati poštanske marke posvećene ovom velikom hrvatskom znanstveniku.

Hrvatska četvrta među najatraktivnijim europskim turističkim odredištima

Hrvatska je proglašena četvrtom zemljom među najatraktivnijim europskim turističkim odredištima. U sklopu ovogodišnje dodjele turističke nagrade britanskog dnevnika Guardian to je mjesto zauzela nakon Austrije, Švicarske i Švedske. Također, prema putničkim agentima u kategoriji bližih odredišta Hrvatska je proglašena novom zvijezdom koja se najviše preporuča turistima pri odabiru putovanja na bližim destinacijama. Na najvažnijem turističkom sajmu, koji će se održati početkom studenoga u Londonu, Hrvatska turistička zajednica prezentirat će svim zainteresiranima iz turističke branše kao i potencijalnim turistima hrvatsku turističku ponudu. Od siječnja do rujna ove godine Hrvatsku je posjetilo 236 tisuća državljana Velike Britanije, što je za 5 posto više nego uz istom prošlogodišnjem razdoblju.

Inicijativa za gradnju autocestu kroz središnju Europu

Bugarska, Rumunjska i Grčka pristupile su inicijativi kojom bi se putovanje od sjevera do juga Europe trebalo znatno skratiti gradnjom međunarodne autoceste kroz srednju Europu. Na sastanku ministara prometa i infrastrukture, održanom prošlog tjedna u Lancutu na jugu Poljske, tri su se zemlje priključile inicijativi za gradnju tzv. Via Carpatiae. Cjelokupan projekt pokrenut je upravo u tom poljskom gradu 2006., kada su Litva, Poljska, Slovačka i Mađarska potpisale odgovarajući sporazum. On predviđa gradnju autoceste koja će povezivati države uz Baltičko more na sjeveroistoku Europe s onima na Crnome moru i Grčkom na jugu. Više milijardi eura vrijedan projekt trebao bi biti dovršen do 2020., a jednim dijelom financirat će se i sredstvima Europske unije.

Ministar Jandroković na ministarskom susretu Višegradske skupine

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je prošlog tjedna u Bratislavi na ministarskom susretu organiziranim u okviru rada Višegradske skupine. Među prioritetima trenutnog slovačkog predsjedanja Višegradskom skupinom istaknuta je podrška Republici Hrvatskoj u završetku pristupnih pregovora s Europskom unijom 2011. godine te potpisivanju i ratifikaciji pristupnog ugovora. Čestitajući članicama skupine na međusobnoj uspješnoj suradnji tijekom proteklih 20 godina, ministar Jandroković uputio im je i zahvalu na dosadašnjoj suradnji i razmjeni iskustava s Hrvatskom, posebice u kontekstu pristupnih pregovora. Također je istaknuo kako Hrvatska podupire perspektivu članstva preostalih zemalja jugoistočne Europe u Europskoj uniji.

Hrvatska će dobiti 3,5 milijardi eura iz EU fondova

Za prve dvije godine članstva u Europskoj uniji Hrvatska će dobiti 3,5 milijardi eura, kazao je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. Većina tih sredstava namijenjena je razvoju konkurentnosti, osuvremenjivanju proizvodnje i otvaranju novih radnih mjesta. U usporedbi s proteklih deset godina tijekom kojih je iz raznih EU fondova u Hrvatsku uloženo gotovo milijardu eura, ulaskom u Uniju Hrvatskoj se otvaraju još brojnije mogućnosti dobivanja investicijskih sredstava. Velik broj neprofitnih organizacija, institucija, jedinica lokalne i područne samouprave te malih i srednjih poduzetnika imat će priliku financirati svoje projekte sredstvima EU fondova. Time im se ujedno omogućuje ravnopravniji nastup na zajedničkom europskom tržištu, gotovo 200 puta veće od domaćeg.

Estonija ispunila kriterije za uvođenje eura

Njemačka kancelarka Angela Merkel čestitala je Estoniji na ispunjavanju kriterija za uvođenje eura. U razgovoru s estonskim premijerom Andrusom Ansipom u Berlinu kazala je kako je dobar i poštovanja vrijedan znak što je Estonija u gospodarski teškim vremenima ispunila sve kriterije za uvođenje eura. Estonija će 1. siječnja 2011. postati 17. članica eurozone. Ansip je rekao da je njegova zemlja brzo reagirala na globalnu gospodarsku krizu te istaknuo da ona neće biti teret drugim članicama eurozone. Također je poručio kako će Estonija definitivno biti među onim zemljama koje će provoditi pametnu fiskalnu politiku.

Hrvatska vina na londonskoj manifestaciji "Wines of Croatia"

Više od dvjesto distributera, vinskih kupaca i sommeliera kušalo je prošlog tjedna hrvatska vina na londonskoj manifestaciji "Wines of Croatia". Promociju je organizirala Udruga vinogradara i vinara Istre-Vinistra, u sklopu aktivnosti hrvatskih vinara na međunarodnoj sceni. Glavni zadatak te koordinacije je promocija vina kao hrvatskog strateškog turističkog i gospodarskog proizvoda, te poticanje njegovog izvoza. Na samoj manifestaciji predstavljena su vina proizvođača iz Istre, Slavonije i Dalmacije. Najveći naglasak predstavljanja "Wines of Croatia" bio je na hrvatskim autohtonim sortama – istarskoj malvaziji, teranu, plavcu malom, babiću, pošipu i graševini, vinima koja najbolje odražavaju teritorij i posebnost regija.

Veći plasman hrvatskog namještaja na domaćem tržištu

U tijeku je priprema marketinške kampanje s ciljem većeg plasiranja hrvatskog namještaja na domaćem tržištu. Hrvatska drvna industrija izvozi oko 65 posto proizvodnje od čega su 70 posto finalni proizvodi, a unutar finalnih proizvoda namještaj sudjeluje s oko 40 posto. Postoji tržišna mogućnost većeg plasiranja hrvatskog namještaja na domaćem tržištu što će se stimulirati budućom marketinškom kampanjom. Prodajna mjesta s hrvatskim namještajem bit će posebno označena. Hrvatsko tržište drvnih proizvoda od drva liberalizirano je i neće biti promjena u režimu trgovine ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Osim toga, domaći namještaj već je potvrdio kvalitetu i sve privlačniji dizajn na zahtjevnom europskom tržištu.

Estonija domaćin nove europske agencije za informacijsku tehnologiju

Estonija će biti domaćin nove europske agencije za informacijsku tehnologiju. Rezultat je to dogovora s Francuskom koja je jedina konkurirala za to mjesto. Estonski i francuski dužnosnici dogovorili su se da će sjedište buduće IT agencije Europske unije biti u Tallinnu. Unija je prošle godine odlučila da europski IT sustavi trebaju neki oblik središnjeg upravljanja. Po dogovoru s Parizom, Strasbourg će ostati sjedište Schengenskog informacijskog sustava putem kojeg države članice razmjenjuju podatke u policijskoj i pravosudnoj suradnji te nadzoru granica. Nova agencija trebala bi proraditi 2012. godine. Estonija je jedna od tehnološki najnaprednijih država članica Europske unije.

Uspjeh hrvatskih izlagača na 10. Britanskom sajmu inovacija

Na prošlotjednom 10. jubilarnom Britanskom sajmu inovacija hrvatski su izlagači s 12 inovacija i novih proizvoda postigli izniman, do sada nezabilježen uspjeh, osvojivši ukupno 17 odličja: 5 posebnih, 8 zlatnih i 4 srebrna. Najuspješniji hrvatski izložak je Aparatura za dualnu detekciju kojeg je međunarodni ocjenjivački sud nagradio najvišim priznanjem izložbe, Dijamantnom nagradom i zlatnom medaljom. Organizatori su hrvatsko izaslanstvo nagradili i posebnom nagradom „Ambassador award“ za 10 godina vrlo uspješnog sudjelovanja na Britanskom sajmu inovacija. Svi su hrvatski izlošci predstavljeni kao gotovi proizvodi uz poslovne ponude za komercijalizaciju na britanskom tržištu, pa je ostavren velik broj kontakata kako za pojedinačnu prodaju, tako i za distribuciju u Velikoj Britaniji.

Poljska iskustva u korištenju EU fondova

Poljska je iz kohezijskog fonda Europske unije za projekte ujednačenja razvoja izvukla 80 milijardi eura. Zajedno s 20 milijardi eura vlastitih sredstava to je bilo najviše od svih zemalja članica Unije. Istaknula je to poljska ministrica regionalnog razvoja Elizabeta Bienkowska tijekom prošlotjednog posjeta Karlovačkoj županiji. Poljsko izaslanstvo obišlo je s domaćinima gradilište pročistača otpadnih voda u Karlovcu, koji se sufinancira s bespovratnih 22 i pol milijuna eura iz sredstava Europske unije. Karlovačka županija dobar je primjer privlačenja sredstava predpristupnih fondova, ali i Hrvatska u cjelini. Samo iz IPA programa za prekograničnu suradnju, Hrvatska je iskoristila devedeset posto raspoloživog novca, a to je dobra škola za buduće strukturne fondove.

Francuska i Italija za održavanje razina proračuna Zajedničke poljoprivredne politike

Francuska i Italija založile su se za održavanje razina proračuna Zajedničke poljoprivredne politike, te bolje reguliranje tržišta kako bi se poljoprivrednici zaštitili od nestabilnosti cijena. Francuski ministar poljoprivrede Bruno Le Maire i talijanski Giancarlo Galan ocijenili su kako je nužno da proračun poljoprivredne politike bude na visini njegovih ambicija. Rim i Pariz odlučili su formirati i radnu skupinu kako bi zajedno pripremili francusko predsjedništvo G20, skupine koja si je kao jedan od prioriteta zadala borbu protiv prekomjerne promjenjivosti cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda. Francuska računa i na suradnju Italije u jasnom označavanju prehrambenih proizvoda prema zemljama proizvodnje.

Pomoć EBRD-a projektima energetske i prometne infrastrukture

Hrvatska se mora što bolje pripremiti za buduće punopravno članstvo u Europskoj uniji, a Europska investicijska banka joj u tome pomaže i dalje će pomagati, poručio je predsjednik banke Phillipe Maystadt. Naglasak je stavljen na pripremu projekata i jačanje sposobnosti apsorbcije budućih sredstva iz strukturnih fondova koja će joj postati dostupna ulaskom u Uniju. Programom su obuhvaćena prioritetna ulaganja u poboljšavanje energetske i prometne infrastrukture i potpore malom i srednjem poduzetništvu. U narednim godinama banka također namjerava ubrzati financiranje željezničkih projekata. Po ranije objavljenim podacima, banka je Hrvatskoj od 2001. do konca rujna ove godine odobrila zajmove vrijedne oko 2,4 milijarde eura.

Mađarska za primanje svih zemalja jugoistoke Europe u EU

Mađarska se treba založiti da Europska unija zadrži na svojem dnevnom redu primanje zemalja jugoistočne Europe. Istaknuo je to mađarski državni tajnik za vanjske poslove Zsolt Nemeth pred parlamentarnim odborom u Budimpešti. Veliki je izazov za Mađarsku da dokaže da jugoistok Europe nije više izvor stalnih poteškoća i da bi trebao imati svoje mjesto u Europskoj uniji, rekao je Nemeth na sastanku odbora za vanjske poslove i etnička pitanja. Dodao je pritom kako mađarski investitori imaju sjajne prilike uključiti se u razvojne projekte u tom području. Stoga će se Mađarska kao predsjedavajuća zemlja u prvom polugodištu 2011. fokusirati na promidžbu integracija tih zemalja u Uniju.

Kvalitetni studiji za prevoditelje

Europska komisija pokrenula je kampanju kako bi potaknula europska sveučilišta da ponude što više kvalitetnih studija za prevoditelje. Kampanja se nastavlja na prošle godine uspostavljeni tzv. europski magisterij iz prevođenja, koji je pokrenut kako bi se riješio problem sve veće potrebe za prevoditeljima. Do sada su se u ovu mrežu uključila 34 sveučilišta. Projekt je pokrenut kako bi se odgovorilo na dva najveća izazova: veliko povećanje potražnje za kvalitetnim prevoditeljskim uslugama i udvostručenje broja službenih jezika u Europskoj uniji, s 11 na 23 jezika u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Osim čisto prevoditeljskih vještina, od prevoditelja se traži i znanje o poduzetništvu, menadžmentu i o pregovaranju pa sve više sveučilišta koja imaju prevoditeljske studije podučava studente i u tim područjima.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju podržava 55 posto hrvatskih građana

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, po posljednjim ispitivanjima, podržava 55 posto hrvatskih građana, istaknuto je na prošlotjednoj konferenciji "Komuniciranje Europe" u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Po ispitivanju javnog mnijenja u rujnu, 73 posto hrvatskih građana spremno je izići na referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Njih 55 posto glasovalo bi za ulazak, 35 do 36 posto protiv, a 9 do 10 posto još je neodlučno, istaknuo je državni tajnik za europske integracija Andrej Plenković. Šef Delegacije Europske unije Paul Vandoren podsjetio je kako je Unija u proteklih deset godina u Hrvatskoj financirala projekte u vrijednosti većoj od milijardu eura. Osim toga, u prve dvije godine članstva Hrvatska će na raspolaganju imati 3,5 milijardi eura iz europskih fondova za strukturni razvoj.

Eko Etno Europa Tour

U Zadru je prošlog tjedna održana sajamska manifestacija Eko Etno Europa Tour. Oko 350 izlagača ponudilo na sajmu tradicionalne proizvode hrvatskih ruralnih krajeva te njihovu turističku ponudu. Cilj manifestacije, koju je organizirala udruga Hrvatski farmer, bila je promocija svega onoga što se događa na hrvatskom selu kroz tradicijske proizvode i usluge. Sajam Eko Etno Hrvatska prvi se put održao 2003. godine i najveći je i najposjećeniji sajam ruralnih proizvoda i usluga u Hrvatskoj. Tijekom održavanja sajma u Zadru je održan i niz stručno-znanstvenih događanja, predstavljanja, edukativnih i promidžbenih aktivnosti vezanih za hrvatski i europski ruralni prostor. Osim toga, održani su i okrugli stolovi o korištenju sredstava iz IPARD fonda te o razvoju integrirane poljoprivrede.

Digitalna agenda EU

Europljani su sve više digitalizirani, pokazalo je novo ispitivanje Eurobarometra o korištenju interneta, telefona i televizora u Europskoj uniji. Sve više Europljana, njih 38 posto, pretplaćeno je na pakete širokopojasnog interneta i digitalne televizije, a 35 posto Europljana koristi online društvene mreže. Digitalna agenda Europske komisije postavila si je za cilj da svi Europljani do 2020. imaju pristup širokopojasnom internetu brzine 30 megabita. Osim toga, do tog bi datuma najmanje 50 posto europskih domaćinstava trebalo biti pretplaćeno na internet brzine veće od 100 Megabita.

Pregovori idu očekivanom dinamikom

Pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju idu očekivanom dinamikom, kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković u intervjuu za austrijsku novinsku agenciju APA. Napomenuo je pritom kako je realno očekivati da će pregovori biti završeni tijekom mađarskog predsjedanja Unijom u prvoj polovici iduće godine, te dodao kako će najveća pozornost biti dana zatvaranju poglavlja o pravosuđu i tržišnom natjecanju. Također je izrazio uvjerenje kako bi Hrvatska 2012. trebala ući u Uniju. Hrvatski ministar poručio je i kako Hrvatska, kao članica NATO-a, slovi kao partner na kojeg se ostale članice mogu osloniti te podsjetio na sudjelovanje hrvatskih oružanih snaga u brojnim mirovnim misijama.

Slovenska vlada podržala zatvaranje poglavlja Sloboda kretanja kapitala

Slovenska vlada podržala je privremeno zatvaranje poglavlja Sloboda kretanja kapitala u pregovorima Hrvatske s Europskom unijom. Takav je zaključak donesen nakon što je hrvatska Vlada dala suglasnost Banci za međunarodna poravnanja u Baselu da se pred tom institucijom nastave pregovori o rješavanju pitanja duga štediša nekadašnje Ljubljanske banke. Slovenski premijer Borut Pahor rekao je da je u razgovoru s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor izrazio zadovoljstvo što su prije roka određenog u Bohinju uspjeli riješiti pitanje štediša Ljubljanske banke, na način da se pregovori nastave u baselskoj banci.

Imenovanje koordinatora gospodarske politike u Europskoj uniji

Na svom ovotjednom zasjedanju Europski parlament planira poduprijeti ideju o imenovanju koordinatora gospodarske politike u Europskoj uniji. Time će označiti početak procesa koji bi trebao omogućiti brži i snažniji oporavak od posljedica globalne financijske krize. Osim toga, imenovanjem koordinatora trebala bi se osigurati i veća financijska te gospodarska stabilnost u budućnosti. Novi bi dužnosnik predsjedao redovitim sastancima ministara financija eurozone, te sudjelovao u redovnim summitima Unije i predstavljao ju u međunarodnim tijelima zaduženim za financijsku i gospodarsku politiku.

Sredstva iz EU fondova za hrvatske željeznice

Iz pretpristupnih fondova Europske unije bit će odobreno ukupno 60 milijuna eura za projektiranje nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo. Prema informacijama Hrvatskih željeznica sredstva Europske unije na sektoru nizinske pruge bit će korištena za projektiranje drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac, te dionici Križevci-Koprivnica-državna granica s Mađarskom. Također će se financirati projekt nove teretne obilaznice Zagreba na dionici Zaprešić-Dugo Selo, gdje predviđena dužina kolosijeka iznosi ukupno oko sto kilometara. Sredstva su na kraju namijenjena i za projekt dijela pruge između Karlovca i Rijeke što označava početak ozbiljnih radova i na toj budućoj trasi.

Pritisak EU na Kinu za jačanje juana

Europa je podvrgnula Kinu pritisku kako bi dopustila jačanje juana. Trio vodećih dužnosnika eurozone pozvao je kineskog premijera Wen Jiabaoa da ispuni obećanje iz lipnja i dopusti fleksibilnije kretanje tečaja juana. Time bi opovrgnuo optužbe da vlada u Pekingu umjetno održava nizak tečaj svoje valute radi poticanja izvoza i rasta. Njihov je zahtjev obilježio završetak prošlotjednog dvodnevnog sastanka, foruma za dijalog europskih i azijskih zemalja, koji je okupio šefove država i vlada 46 zemalja. Okupljeni čelnici postigli su konsenzus o potrebi jačanja učinkovitosti sustava upravljanja svjetskim gospodarstvom. Istaknuto je pritom kako je financijska reforma i dalje najveći prioritet Europske unije.

Dodijeljen europske nagrade za književnost

Europska komisija objavila je na prošlotjednom sajmu knjige u Frankfurtu pobjednike druge godišnje europske nagrade za književnost. Pobjednike, njih 11, odabrali su nacionalni ocjenjivački sudovi u Belgiji, Cipru, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Makedoniji. Nagrade će im biti uručene 18. studenoga u Bruxellesu, a iznose po 5.000 eura. Prva književna nagrada Europske unije uručena je prošle godine autorima iz 12 zemalja, među kojima je bila i mlada hrvatska spisateljica Mila Pavičević.

87 posto djece u Europi uključeno u predškolsko obrazovanje

Gotovo 87 posto djece u Europi u dobi od četiri godine uključeno je u neki oblik predškolskog obrazovanja. Do 2020. trebalo bi ih biti uključeno 90 posto, s time da bi posebnu pozornost trebalo obratiti djeci iz obitelji slabijeg socijalnog statusa. Ističe se to u rezultatima istraživanja o predškolskom obrazovanju i skrbi za djecu provedenom u svih 27 zemalja Europske unije, te Norveškoj, Islandu i Švicarskoj. Studija Europske komisije analizirala je sustave predškolskog obrazovanja i skrbi za djecu, njihove prednosti i nedostatke te predložila mjere za njihovo poboljšanje. Sve zemlje u Europi nude neki oblik ranih programa za djecu, prije početka obveznog školskog obrazovanja.

Uspostavi europskih humanitarnih dobrovoljaca

Europska unija pokrenula je javne konzultacije o uspostavi tzv. europskih humanitarnih dobrovoljaca. Inicijativom se želi omogućiti dobrovoljcima da sudjeluju u europskim akcijama pružanja humanitarne pomoći. Opća tendencija je da dobrovoljni rad u Europskoj uniji dobije dodatni vjetar u leđa pa tako i na području pružanja humanitarne pomoći, u što se želi uključiti sve više europskih građana. Na temelju javne rasprave Europska komisija će do kraja godine pripremiti dokument s prijedlozima, a iduće godine očekuje se pilot projekt. Zakonski prijedlog planira se usvojiti 2012. Humanitarne programe Europske unije vodi ured ECHO, koji raspolaže s godišnjim proračunom od oko 700 milijuna eura.

Šume i šumske površine u EU

Šume i ostale šumovite površine pokrivaju gotovo 40 posto ukupne površine Europske unije. Na kultivirane površine otpada gotovo četvrtina teritorija, pokazali su najnoviji podaci Eurostata. Izvješće se temelji na sveobuhvatnom ispitivanju o iskorištenosti teritorija koje je provedeno prošle godine, a obuhvatilo je 23 članice Unije. Na prvom je mjestu po površinama obraslim šumom Finska, gdje šume pokrivaju 68 posto teritorija. Slijedi Švedska sa 66 posto, Slovenija sa 63 posto teritorija obraslog šumom. Najviši je pak udio površina zasađenih poljoprivrednih kulturama prošle godine zabilježen u Danskoj, od 48 posto. Na drugom je mjestu Mađarska sa 47 posto, a slijedi Poljska s 36 posto.

U Bruxellesu otvoren ured Dubrovačko-neretvanske županije

Prošlog tjedna u Bruxellesu otvoren je ured Dubrovačko-neretvanske županije. Kroz ovaj ured Dubrovačko-neretvanska županija, kao regija, još se više želi više približiti Europskoj uniji i bolje koristiti europske fondove koji su stavljeni na raspolaganje, bilo da je riječ o pretpristupnim, kohezijskim ili strukturnim fondovima. Radi se o prvoj dalmatinskoj županiji koja otvara ured u Bruxellesu. Svoje urede u tom gradu ima već nekoliko županija, a prva se u sjedištu europskih institucija pojavila Istarska županija. Uz to postoji i Ured hrvatskih regija koji je formalno započeo s radom prije gotovo četiri godine. Ovaj ured zastupa interese osam hrvatskih županija, šest gradova i dviju regionalnih razvojnih agencija.

Sigurnost opskrbe plinom – prioritet energetske politike EU

Sigurnost opskrbe plinom jedan je od prioriteta energetske politike Europske unije. Stoga su ohrabrujuće i najnovije poruke koje dolaze iz Turkmenistana. Ta srednjeazijska zemlja ima dovoljno kapaciteta da udvostruči izvoz plina u sljedećih 20 godina i spremna je podmiriti potražnju u Europi. Procjenjuje se da samo divovska polja Južni Joloten-Osman sadrže ukupno 18 tisuća milijardi kubičnih metara plina. Ukupne rezerve plina u Turkmenistanu procijenjene su na gotovo 25 milijardi kubičnih metara i trebale bi trajati još niz desetljeća. Europska unija računa kako će joj turkmenistanske rezerve pomoći u smanjivanju ovisnosti o ruskom plinu, a postojanje visokih rezervi revizijom je potvrdila i britanska tvrtka još 2008. godine.

Ulaganja u energetsku obnovu

Europa planira uložiti bilijun eura kroz sljedećih deset godina u energetsku obnovu kako bi se smanjilo zagađenje i osigurala opskrba. Energetski izazov jedan je od najvećih testova s kojima se Europa suočava u današnjem vremenu. Stoga i nova energetska strategija utvrđuje postizanje dvostrukog cilja-smanjivanje emisija stakleničkih plinova i sprječavanje energetskih kriza. U planu je i obnova distribucijske mreže, a 50.000 kilometara električnih vodova trebalo biti ili izgrađeno ili obnovljeno do 2020. Provedbom strateških mjera prosječna energetska ušteda u domaćinstvu mogla bi se popeti na 1.000 eura godišnje.

Hrvatska znatno napredovala u uspostavi sustava javnih financija

Hrvatska je znatno napredovala u uspostavi učinkovitog sustava javnih financija, ocijenio je šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren. Istaknuo je pritom kako je u Hrvatskoj u tijeku kontinuirani proces potpune preobrazbe upravljanja javnim novcem u učinkovit i transparentan sustav. O tome svjedoči i privremeno zatvaranje poglavlja 32 u pregovorima Hrvatske za ulazak u Europsku uniju "Financijski nadzor. Izazovi koji stoje pred Hrvatskom na tom području su trajna politička potpora i predanost reformama, potreba višegodišnjeg proračunskog planiranja te povećanje fiskalne odgovornosti.

Pomoć Europskog globalizacijskog fonda nizozemskim izdavačima

Europski globalizacijski fond postao je ključni instrument za pomoć radnicima koji su ostali bez posla. Europska komisija odobrila je tako šest nizozemskih zahtjeva za pomoć iz ovog fonda u vrijednosti 10,5 milijuna eura. Sredstva će biti namijenjena za radnike iz nizozemskih tvrtki koje se bave izdavaštvom. Pojedini gospodarski sektori u Europskoj uniji osjećaju posljedice globalne krize pa se tako i nizozemski izdavački sektor suočio s naglim padom potražnje za tiskanim materijalom, osobito časopisa i novina. Pomoć, koju još moraju odobriti Europski parlament i države članice, namijenjena je radnicima iz osam tvrtki u izdavačkom sektoru i 205 malih i srednjih tiskara.

Jačanje gospodarskih veza s Azijom

Europski čelnici razgovarali su prošlog tjedna u Bruxellesu o jačanju gospodarskih veza s Azijom. Glavne teme dvodnevnog summita Europske unije i 19 azijskih zemalja bile su vezane uz gospodarski oporavak i reforme, te sigurnosna pitanja poput borbe protiv pirata u afričkim vodama. Na sastanku je izražena i nada u skoro sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom, Vijetnamom, Malezijom i Tajlandom nakon to je probijen led s Južnom Korejom. Europa se nada da će trgovinskim sporazumima s Azijom nametnuti pravila na području zaštite okoliša i borbe protiv piratstva kako bi osigurala dominaciju europskih tehnoloških sektora i zaštitila intelektualno vlasništvo kada europske tvrtke ulažu u inozemstvo. Azijske zemlje žele pak pristup europskim tržištima za svoju robu kako ne bi izvozile samo sirovine.

Ministar Jandroković u službenom posjetu Finskoj

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković boravio je prošlog tjedna u službenom posjetu Finskoj. U razgovoru sa svojim domaćinom finskim ministrom vanjskih poslova Alexanderom Stubbom uputio je zahvalu na kontinuiranoj potpori koju Finska pruža Hrvatskoj na njezinom putu prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Pritom je posebno uputio zahvalu na pomoći i potpori u provedbi 13 hrvatsko-finskih twinning projekata, kao i na spremnosti finskih institucija za daljnjom suradnjom u tom smjeru. Ministri su izrazili zadovoljstvo i održanim Hrvatsko-finskim gospodarskim forumom, na kojem su, uz finske gospodarstvenike, sudjelovali i predstavnici desetak hrvatskih tvrtki iz različitih sektora.

EU rasprava o potporama brodogradnji

Europska komisija pokrenula je javnu raspravu o državnim potporama za brodogradnju kako bi od zainteresiranih strana dobila odgovor treba li postojeće odredbe zadržati, promijeniti ili povući. Brodogradnja je jedan od sektora koji je još uvijek reguliran posebnim režimom državnih potpora i razlikuje se od pravila koja vrijede za druge sektore. Komisija će procijeniti utjecaj koji je do sada imao regulatorni okvir za brodogradnju. Sadašnji regulatorni okvir za brodogradnju stupio je na snagu 2004., a njegova primjena je produljena je do kraja 2011. godine. Okvir sadrži odredbe koje su specifične za brodogradnju, uključujući odredbe o pomoći za inovacije, pomoći za zatvaranje nekonkurentnih kapaciteta i posebne odredbe za pomoć brodogradilištima koja se nalaze u manje razvijenim područjima.

Trgovinski sporazum EU-Južna Koreja

Europska unija i Južna Koreja potpisale su prošlog tjedna u Bruxellesu sporazum o slobodnoj trgovini, prvi te vrste između Europe i Azije. Sporazum koji bi se trebao primjenjivati od srpnja 2011., omogućit će ukidanje carina, te necarinskih barijera, odnosno pravila i normi u automobilskom i farmaceutskom, te u sektoru elektroničkih uređaja. Pregovori o sporazumu trajali su tri godine, a zeleno svjetlo šefova država i vlada Europske unije dobio je sredinom rujna. Vlade Europske unije i zastupnici Europskog parlamenta trebaju se još složiti o modalitetima "zaštitne klauzule" predviđene u tekstu za automobilski sektor. Sporazum s Južnom Korejom mogao bi otvoriti put seriji daljnjih sporazuma o slobodnoj trgovini s drugim azijskim zemljama.

Razvoj kulturnih turističkih odredišta

Organizacijom konferencije o razvoju kulturnih turističkih destinacija prošlog tjedna u Bruxellesu obilježen je Dan europskog turizma. U okviru skupa dodijeljene su i nagrade za 25 europskih turističkih odredišta, među kojima je i hrvatski grad Nin. Nin je, po odluci Hrvatske turističke zajednice, ovogodišnji nacionalni pobjednik u natjecanju za nagradu "Europska destinacija izvrsnosti", a tema natjecanja bila je "Turizam uz vode". U razvoju autentičnih kulturnih destinacija, poglavito prekograničnih, Europska komisija vidi mogućnost da se razbije koncentracija turističkih odredišta kao i način borbe protiv sezonskog karaktera turizma. To je također i prigoda da se europski građani upoznaju s europskom kulturnom baštinom.

Islanđani ipak za EU

Dvije trećine Islanđana podržava pregovore o pristupu njihove zemlje Europskoj uniji, rezultati su istraživanja javnog mišljenja. Po tom ispitivanju 64,2 posto ispitanika želi da Island nastavi pristupne pregovore te da se o Ugovoru o pristupanju Europskoj uniji odlučuje na referendumu. S druge strane, povlačenje kandidature za članstvo u Uniji želi 32,8 posto Islanđana. Ispitivanje, provedeno krajem rujna na 800 ispitanika, dalo je posve suprotne rezultate od onog provedenog u lipnju kada je 57,6 posto ispitanika kazalo da želi da Island prekine pregovore s Unijom. Politolozi objašnjavaju da je to posljedica boljeg razumijevanja pristupnog procesa. Island je pregovore o pristupanju Europskoj uniji počeo krajem srpnja ove godine.

Jača povjerenje u Eurozonu

Povjerenje kompanija i potrošača u 16-članoj eurozoni u rujnu je skočilo na najvišu razinu u gotovo tri godine. Pritom je posebno snažan skok zabilježen u Njemačkoj, pokazali su najnoviji podaci Europske komisije. Pokazatelj gospodarske klime u eurozoni porastao je u rujnu na 103,2 boda, najvišu razinu od siječnja 2008. Njemačka je pritom ostvarila još jedan snažan rast čime je najviše pridonijela ukupnom rastu. U odvojenom je izvješću Komisija objavila da je njezin pokazatelj poslovne klime u eurozoni u rujnu također dosegnuo najvišu razinu u posljednje tri godine. Njegov rast navodi na zaključak da će se oporavak aktivnosti u industriji nastaviti u idućim mjesecima. Tako su menadžeri u industriji iskazali veći optimizam u očekivanjima povezanim s proizvodnjom i zapošljavanjem, kao i narudžbama.

Hrvatska dobila zajam EIB -a

Europska investicijska banka osigurala je Hrvatskoj zajam od 200 milijuna eura za sufinanciranje pretpristupnih aktivnosti. Sredstva koja su zajednički osigurana s Europskom komisijom pripomoći će provedbi investicija u ukupnom iznosu od oko 800 milijuna eura. Njima će se rješavati dugoročne potrebe hrvatskog gospodarstva te usklađivati EU standardi u nizu ključnih sektora. Programom su obuhvaćena prioritetna ulaganja u poboljšavanje sustava vodoopskrbe, zbrinjavanje krutog otpada, željezničku infrastrukturu, regionalnu konkurentnost i razvoj ljudskog kapitala. Banka na ovaj način po prvi put financira tako širok program u pristupnoj fazi, pri čemu se naglasak u velikoj mjeri stavlja na pripremu projekata i jačanje sposobnosti u svjetlu budućeg članstva u Europskoj uniji.

Predstavljena nova strategija za digitalizaciju europskih kinematografa

Europska komisija predstavila je novu strategiju za digitalizaciju europskih kinematografa te najavila pomoć u tu svrhu u iznosu od četiri milijuna eura. Digitalni projektor i instaliranje potrebne opreme košta oko 75.000 eura što je preveliki iznos za male kinematografe. Stoga Komisija predlaže razne oblike financijske pomoći, među kojima državne potpore, sredstva iz europskog fonda za regionalni razvoj i iz programa MEDIA, koji je namijenjen za potporu europske kinematografske industrije. S digitalnom revolucijom promijenio se način proizvodnje, distribucije i projekcije filmova. Europskoj kinematografiji otvorili su se novi horizonti, a digitalna tehnologija omogućava smanjenje troškova i povećanje broja i raznolikosti europskih filmova diljem svijeta.

Europarlament za ublažavanje ograničavanja emisije CO2

Europski parlament namjerava ublažiti ograničenja emisije CO2 za laka teretna i dostavna vozila, kako bi izašao u susret krizom pogođenoj automobilskoj industriji. Vozila nosivosti do tri i pol tone uglavnom koriste tvrtke i takva vozila čine 12 posto ukupnog voznog parka. Eurozastupnici su također namjeravaju smanjiti kazne proizvođačima vozila koja budu premašivala propisano ograničenje emisije. U konačnici preložena je proširena shema koja proizvođačima omogućuje da nastave proizvoditi kombije i dostavna vozila s većom potrošnjom ako to kompenziraju visoko učinkovitim vozilima, poput električnih.

Hrvati znaju strane jezike više od EU prosjeka

U Hrvatskoj više ljudi od europskog prosjeka tečno govori jedan strani jezik. Njih 14,5 posto po vlastitim riječima tečno govori strani jezik, 18 posto dobro, 34 posto ima "temeljno" znanje, a 32 posto ne govori niti jedan strani jezik, objavio je Eurostat, povodom ovogodišnjeg Europskog dana jezika. U većini europskih zemalja engleski je prvi strani jezik, osim u Latviji, Litvi i Poljskoj gdje je to ruski, u Slovačkoj češki, te u Velikoj Britaniji francuski. Postoci se znatno razlikuju među zemljama članicama pa tako najviše osoba koje kažu da tečno govore strani jezik ima u Latviji i to gotovo 55 posto, Sloveniji 45 posto, a manje od deset posto u Francuskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Češkoj.

Ugovori za pretpristupnu pomoć?

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potpisala je s 18 strukovnih škola ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta implementacije novih kurikuluma. Riječ je o ugovorima potpisanima u okviru IPA instrumenta pretpristupne pomoći, a ukupno su vrijedni 4,3 milijuna eura. Za projekt implementacije novih kurikuluma 85 posto bespovratnih sredstava osigurava Europska unija, a nacionalno sufinanciranje je 15 posto. Projekti se, među ostalim, odnose na djelotvorno planiranje i provedbu inovacija strukovnih škola te jačanje kapaciteta strukovnih škola modernim sadržajima, opremom i pomagalima u nastavi. Očekuje se i jačanje partnerstva i veze između strukovnih škola i tržišta rada.

Europska komisija pritišće Dublin zbog fiskalnog plana

Europska komisija pojačala je pritisak na vladu u Dublinu, tražeći da sastavi detaljan i uvjerljiv četverogodišnji fiskalni plan kako bi umirila strah tržišta od reprize grčkog slučaja. Povjerenik Europske komisije za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn naznačio je da bi Irska morala izaći s detaljnim planom o zauzdavanju golemog proračunskog manjka u razdoblju do 2014. Vlada u Dublinu dogovorila je s Bruxellesom kresanje proračunske potrošnje u 2011. i 2012. za tri milijarde eura. U irskom proračunu za sljedeću godinu precizirane su mjere štednje za sljedeću godinu ali Rehn traži više od toga. Za saniranje pojedinih troškova Irska bi mogla dobiti sredstva iz fonda za pomoć posrnulim članicama eurozone, no takav zahtjev prvotno bi ispitale Europska komisija i Europska središnja banka.

EU objavila najveće natječaje za istraživanje informatike

Povećane ukupne investicije u istraživanja informacijske i komunikacijske tehnologije ključne su za budućnost Europske unije. Stoga je Europska komisija objavila jedan od dosad najvećih natječaja za prikupljanje prijedloga vezanih uz istraživanja na tom području. Za nova istraživanja unutar okvirnih programa Europske unije u 2011. bit će namijenjeno 780 milijuna eura. Projekti bi trebali pomoći, između ostaloga, u istraživanjima budućnosti interneta, robotike, fotonike, uporabe informacijsko komunikacijske tehnologije pri energetskoj učinkovitosti te u medicini. Za financiranje projekata u okviru natječaja mogu se prijaviti sveučilišta, istraživački centri, mala i srednja poduzeća, velike kompanije, te druge organizacije u Europi i izvan njezinih granica.

Prikupljanje ostataka – unosan posao

Prikupljanje poljoprivrednih ostataka moglo bi postati unosan posao ukoliko europska poljoprivredna politika bude nudila prave poticaje za proizvodnju biogoriva iz biomase. Sakupljanjem poljoprivrednih ostataka i njihovim pretvaranjem u novu generaciju biogoriva moglo bi se generirati do 31 milijardu eura godišnje za gospodarstvo Europske unije. Europski čelnici postigli su prije dvije godine dogovor o novoj direktivi za obnovljive izvore energije, koja obvezuje svaku zemlju članicu da do 2020. podmiruje 10 posto potreba za transportnim gorivima iz obnovljivih izvora. To uključuje biogoriva, vodik i električnu struju iz zelenih' izvora. Direktiva je odredila i kriterije održivosti za biogoriva. Unija mora voditi računa da biogoriva emitiraju najmanje 35 posto manje štetnih plinova nego fosilna goriva.

Podrška za mjere u mliječnom sektoru

Više od dvadeset zemalja Europske unije podržava mjere u mliječnom sektoru kako bi se izbjegla nova kriza. Bruxelles bi stoga, do kraja godine trebao predstaviti paket specifičnih mjera u tom području. Većina europskih ministara poduprla je ideju da se potiče i jasno formulira pribjegavanje pisanim ugovorima između proizvođača i industrije, ostavljajući otvorenom mogućnost da ih zemlje koje to žele učine obveznima. Ministri traže i usklađivanje ili pojašnjavanje pravila tržišnog natjecanja u mliječnom sektoru. Dvadeset i dvije zemlje koje podupiru zahtjev predstavljaju 75 posto proizvodnje mlijeka u Europi. Budući da bi mliječne kvote trebale biti ukinute do 2015., europski povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos poručio je kako neće dopustiti da sektor ostane bez ikakve sigurnosti.

Norveška predstavila tip osmotske elektrane

Norveška je predstavila prototip prve osmotske elektrane u svijetu koja proizvodi struju miješanjem svježe i morske vode kroz specijalnu membranu i uopće ne ispušta štetne plinove. Membrane norveške elektrane smještene u fjordu oko 60 kilometara južno od Osla imaju ukupnu površinu oko 2.000 kvadratnih metara, a nalaze se u plastičnim cijevima koje ograničavaju korozivan utjecaj soli. Energija dobivena osmozom jedan je u nizu eksperimentalnih projekata o primjeni obnovljivih izvora energije čije financiranje i razvoj ovise o očekivanom postizanju novog klimatskog sporazuma u Kopenhagenu. Time bi se omogućilo odmrzavanje sredstava i subvencija za razvoj nove tehnologije i smanjili troškovi proizvodnje.

EU će financirati bioraznolikost

Europska unija spremna je financijski podupirati nastojanja zemalja u razvoju da zaštite svoju bioraznolikost. Pitanje financiranja takvih projekata bit će uvršteno u dnevni red sastanka ministara za okoliš 190 zemalja članica UN-a u japanskoj Nagoyi. Sastanak će se održati u drugoj polovici listopada, a na njemu će se raspravljati o metodama zaštite svjetskih ekosustava. Europska unije je spremna sudjelovati u financiranju, no problem je sustav verifikacije odnosno kontrole je li, primjerice, neka šuma doista zaštićena. Budući da je globalna rasprava većim dijelom usredotočena na suzbijanje klimatskih promjena kroz smanjenje emisija CO2, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon upozorio je da zakonodavci još uvijek ne uviđaju implikacije gubitka bioraznolikosti.

Plzen će 2015. Biti prijestolnica europske kulture

Izborno povjerenstvo Europske unije izabralo je češko mjesto Plzen za Europsku prijestolnicu kulture za 2015. Formalno tu odluku još mora potvrditi Europska komisija, a Plzen će titulu dijeliti s belgijskim Monsom. Plzen je mjesto sa 167.000 stanovnika, u svijetu poznato po proizvodnji piva. U Češkoj se, osim Plzena, kandidirala i Ostrava. Ove su godine glavni gradovi kulture Essen, Pečuh i Istanbul kao predstavnik države izvan Unije. Sljedeće godine tu će titulu nositi estonski Tallinn i finski Turku, 2012. u paru portugalski Guimaraes i Maribor, 2013. Marseille i Košice, a 2014. švedski grad Umea i latvijski Riga. Europska unija dodjeljuje gradovima titulu prijestolnice kulture, kako bi imali prigodu posjetiteljima prikazati svoju kulturu i povijest.

Jandroković na transatlantskoj večeri

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je prošlog tjedna u New Yorku na Transatlantskoj večeri kojoj je domaćin bila državna tajnica Sjedinjenih Američkih Država Hillary Clinton. Na večeri, na kojoj su sudjelovali ministri vanjskih poslova država članica Europske unije i NATO-a, te drugi visoki dužnosnici, razmotrena su brojna pitanja od strateške važnosti za transatlantsku zajednicu. Ministar Jandroković zahvalio je državnoj tajnici Clinton na potpori koju SAD kontinuirano pruža Hrvatskoj, posebice u aktualnom trenutku završnice hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji. U razgovoru s drugim dužnosnicima istaknuo je kako Hrvatska čvrsto vjeruje u važnost zajedničkih transatlantskih vrijednosti i ciljeva, osobito onih u području sigurnosti i gospodarstva.

Obilježen Europski dan jezika

Ovogodišnji Europski dan jezika, koji je obilježen 26. rujna, bio je posvećen važnosti poznavanja stranih jezika u malom poduzetništvu. Procjenjuje se da 11 posto malih i srednjih tvrtki gubi poslove zbog nepoznavanja stranih jezika. Stoga su Europljani sve više svjesni razlike koju poznavanje stranih jezika može značiti u njihovim životima. Osim što su praktičan doprinos osobnom razvoju, jezici znače više poslova za tvrtke, dajući im prednost pred konkurencijom i otvarajući im izvozna tržišta. Europska unija ima 23 službena jezika i više od 40 regionalnih i manjinskih jezika, što je čini jedinstvenom višejezičnom zajednicom. Kroz program za cjeloživotno obrazovanje u Uniji se promiče učenje stranih jezika s 50 milijuna eura godišnje. U HrvaTskoj je ove godine Europski dan jezika obilježen u Vukovaru.

Pokreće se svoubuhvatni nadzor financijskog sektora u EU

Europska unija provest će sveobuhvatnu reformu sustava nadzora financijskog sektora. To predstavlja odlučan korak koji će onemogućiti ponavljanje financijske krize iz 2008. godine. Od 1. siječnja iduće godine uvode se tri nadzorne agencije - u području bankarstva, osiguranja i tržišta. Također će biti osnovano i četvrto tijelo pod nazivom Europski odbor za sistemske rizike, koji će imati zadaću da prati rizike u cijelom financijskom sustavu. Tri nove agencije radit će zajedno s nacionalnim nadzornim službama kako bi poboljšali svakodnevno praćenje pojedinih tvrtaka. S tom reformom Europa će postati prvo područje u svijetu koja uspostavlja vrhunski nadzor, primjeren budućim izazovima. Sve pokrenute inicijative imaju za cilj sprječavanje izbijanja teških kriza, zaštitu potrošača te održivi gospodarski rast.

Bitka za poljoprivredne poticaje

U Europskoj uniji vodi se bitka oko ujednačavanja poljoprivrednih poticaja između starih i novih zemalja članica. Hrvatska s odobravanjem gleda na takva nastojanja, jer bi ju ujednačavanje poljoprivrednih poticaja po njezinu ulasku u Uniju stavilo u znatno povoljniju situaciju. Prema sadašnjem sustavu, poticaji iz zajedničkog europskog proračuna variraju od 500 eura po hektaru u Grčkoj do manje od 100 eura u Latviji. Hrvatska je u posljednjih desetak godina uspjela donekle povećati prosječnu veličinu poljoprivrednih posjeda s manje od 3 na 8,3 hektara. Očekuje se da će se taj trend nastaviti čemu bi trebala pripomoći i Agencija za poljoprivredna zemljišta koja je u tu svrhu formirana. Pregovaračko poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj trebalo bi biti zatvoreno do kraja ove godine.

Estonija uvodi Euro

Estonija je službeno pokrenula medijsku kampanju koja je usmjerena pripremi stanovništva na uvođenje eura 1. siječnja 2011. Cilj kampanje je priviknuti Estonce na novčanice i kovanice eura, kako bi se osiguralo da prijelaz na jedinstvenu europsku valutu protekne bez problema. Estonsku krunu koja je zamijenila sovjetski rubalj 1992., Estonci su jako voljeli i nazivali su novčanice imenima pisaca i pjesnika koji su se na njima nalazili. U Tallinu je organizirana i međunarodna konferencija posvećena prijelazu s krune na euro. Estonija će postati 17. zemlja koja će usvojiti europsku valutu. Od starih članica euro nije uveden u Velikoj Britaniji, Danskoj i Švedskoj, a od novih imaju ga Slovenija, Slovačka, Malta i Cipar.

EU će kontrolirati roaming

Visoke naknade za uslugu roaminga koje naplaćuju telekom operateri predstavljaju zastarjeli koncept. Stoga je Europska unija spremna poduzeti korake kako bi se one dodatno snizile. Još od 2008. godine telekomunikacijska industrija morala je ograničiti iznose koje operateri mobilne telefonije mogu naplaćivati za pozive, tekstualne poruke i učitavanje podataka s interneta za boravka u inozemstvu. Prijedlog je prošle godine odobrio i Europski parlament. Sada je u planu dodatno ograničavanje troškova kako bi se stvorilo jedinstveno europsko telekomunikacijsko tržište na kom bi razlike u cijenama za glasovne i tekstualne poruke, te za učitavanje podataka trebale temeljiti isključivo na stvarnoj cijeni pružanja tih usluga.

Izravne potpore za deset članica

Europska komisija dopustit će da deset država članica, uključivo Francusku i Španjolsku, isplati izravne potpore poljoprivrednicima mjesec i pol dana ranije zbog posljedica financijske krize i vremenskih nepogoda. Bruxelles je mjeru opravdao financijskom krizom i smanjenjem prihoda koje je prouzročila, kao i strožim uvjetima za dobivanje kredita. U obzir su uzete i vremenske nepogode te fluktuacije cijena nekih poljoprivrednih proizvoda. Do 50 posto izravnih potpora koje su trebale biti isplaćene 1. prosinca moći će biti isplaćene počevši od 16. listopada, uz uobičajene provjere jesu li ispunjeni potrebni uvjeti. Osim Francuske i Španjolske, najveći korisnici izravnih potpora u Europskoj uniji su Belgija, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Latvija i Rumunjska.

Latvija zajmom do financijskog oporavka

Latvija je potpisala sporazume sa susjednim zemljama, čime joj se s njihove strane osigurava gotovo 2 milijarde eura zajma. Riječ je o dijelu financijske potpore u okviru 7,5 milijardi eura vrijednog paketa zajmova koji su dogovorili Europska unija i MMF. Sporazum je potpisan sa susjednim zemljama Danskom, Estonijom, Finskom, Norveškom i Švedskom. Sporazumi o zajmovima s nordijskim zemljama osim što će dati priliku za financijski oporavak Latvije, trebali bi pridonijeti i stabilnosti čitave regije. Budućnost latvijskog zajma od međunarodnih zajmodavaca postala je glavnom temom debati pred opće izbore koji će se u toj baltičkoj zemlji održati 2. listopada. Vlada premijera Valdisa Dombrovskisa kazala je da kontinuitet u odnosima s zajmodavcima zapravo predstavlja 'izlaznu strategiju' za usvajanje eura u 2014.

Vjetar i voda izvor energije u EU

Obnovljiva energija trebala bi činiti gotovo dvije trećine električne energije iz elektrana koje će se graditi u Europskoj uniji kroz sljedećih deset godina, pokazale su procjene Europske komisije. Ostatak čine plin, ugljen, nuklearna energija i nafta. Nove brojke uzimaju u obzir dramatičnu promjenu ekonomskog konteksta od energetskog scenarija iz 2007. Industrije s velikom potrošnjom energije morale su se suočiti sa smanjenjem proizvodnje, dok su istodobno usvojena nova pravila kako bi ohrabrila obnovljive energije i tehnologije sa smanjenom potrošnjom energije. Unijin ambiciozniji scenarij predviđa da će obnovljiva energija činiti 36 posto ukupne proizvodnje električne energije do 2030. Pritom se očekuje da će energija vjetra dominirati tržištem obnovljive energije, a nakon nje snaga vode i biomasa.

Odobren irski zahtjev

Europska komisija odobrila je irski zahtjev za pomoć iz Europskog globalizacijskog fonda u iznosu 7,4 milijuna eura. Pomoć će dobiti 850 radnika tvrtke za održavanje zrakoplova SR Technics Ireland koji su ostali bez posla. Smanjenje aktivnosti u zračnom prijevozu zbog financijske i gospodarske krize izvršilo je golem pritisak na zrakoplovne kompanije i smanjilo potrebu za održavanjem i popravcima. To je bio velik pritisak na tvrtke u tom sektoru, poput Sr Technicsa. Ukupni paket pomoći vrijedan je 11,5 milijuna eura, a Unija će osigurati 7,4 milijuna. Otpuštenim radnicima omogućit će se dodatno obrazovanje i upoznavanje s poduzetništvom i mogućnostima za samozaposlenje.

Liberalizacija željezničkog prometa

Europski povjerenik za promet Siim Kallas iznio je vrlo liberalnu viziju željezničkog sektora u Europi. Radi se o planu uspostave tržišta posve otvorenog za konkurenciju kojim dominira nekoliko paneuropskih operatera slobodnih od utjecaja države. Jedinstveni paneuropski željeznički prostor po njegovu bi mišljenju trebao osigurati kvalitetnu uslugu i konkurentne cijene. Kada je riječ o teretnom prometu, teretni vlakovi morali bi imati prednost pred kamionima za udaljenosti veće od 300 kilometara. Otvaranje tržišta za prijevoz putnika trebalo bi se završiti 2012. iako još nije definirano kada bi konkurenciji mogle biti otvorene domaće linije, jedine koje još mogu ostati pod monopolom tradicionalnih kompanija.

Sigurnija kupnja elektronike

Nakon zrakoplovnih karata i kupnja elektroničke opreme poput digitalnih kamera i glazbenih uređaja putem interneta u Europskoj uniji sada je puno je sigurnija. Rezultat je to istrage provedene nad problematičnim web stranicama. Pažnja Europske komisije trenutno je usmjerena na on-line prodaju karata za sportske i kulturne događaje. 84 posto stranica koje prodaju elektroniku, a pregledane su zbog kršenja pravila o zaštiti potrošača, sada je usklađeno s europskim pravilima. Jedna četvrtina pregledanih stranica sada ističe jasnu informaciju o ukupnoj cijeni, uključivo troškove i posebne takse, a 95 posto sada ima podatke o prodavatelju, njegovo ime, adresu i adresu elektroničke pošte. Istraga je provedena u 26 zemalja članica, Norveškoj i Islandu.

Litva i Rumunjska će uskladiti proračunske manjkove

Litva i Rumunjska na dobrom su putu da do 2012. usklade proračunske manjkove s propisima Europske unije. Prema europskim propisima članice bi trebale zadržati manjkove ispod razine od tri posto bruto domaćeg proizvoda. Pritom su gotovo sve članice probile taj plafon 2009. kako bi prevladale gospodarsku krizu. Litvanski proračunski manjak iznosio je prošle godine 8,9 posto a Rumunjske 8,3 posto BDP-a. Nakon opsežnog rezanja proračunske potrošnje obje su zemlje na dobrom putu da u dogovorenom roku svedu manjkove ispod tri posto ali moraju nastaviti s naporima kako bi osigurale da se to i dogodi. U veljači su države članice Unije odredile za obje zemlje rok do 2012. za svođenje manjkova u propisane okvire.

Širokopojasni internet za sve

Europska komisija predložila je paket mjera koje bi trebale omogućiti pristup širokopojasnom brzom internetu svim Europljanima, uključujući i onima u ruralnim, izoliranim i rijetko naseljenim mjestima. Širokopojasni internet je neophodan za napredak i blagostanje Europe. U tom smislu intencija je da svi u Uniji do 2013. imaju pristup bazičnom širokopojasnom internetu tipa ADSL. Prošle godine pristup širokopojasnom internetu imalo je prosječno 94 posto Europljana, ali je taj postotak niži u ruralnim područjima - 80 posto. U nekim zemljama, poput Grčke, Poljske, Slovačke, Bugarske i Rumunjske, ispod je 50 posto. O važnosti brzog širokopojasnog interneta dovoljno govori jedan primjer - s internetskom vezom s preko 50 megabajta u sekundi moguće je vršiti čak i dijagnostičke pretrage "na daljinu“.

Danska ima najviše europskog TV programa

Europske televizije daju prosječno 63 posto vremena programima proizvedenim u Uniji, a 35 posto neovisnim djelima europske proizvodnje, pokazalo je izvješće Europske komisije za 2007. i 2008. godinu. Izvješće o europskoj produkciji u Uniji objavljuje se svake dvije godine, što je jedan od ciljeva iz direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Direktiva traži od zemalja članica da osiguraju najmanje 50 posto programa europske proizvodnje, te deset posto neovisne produkcije. Europske minimalne standarde nisu ispunile Švedska, Slovenija i Cipar. Komisija poziva te zemlje da potaknu svoje televizije kako bi prikazivale više europskih djela i posvetile posebnu pozornost malim specijaliziranim kanalima koji imaju poteškoća u postizanju traženih postotaka. Danska ima najviše europskog programa, 84,8 posto, a potom Francuska, Luksemburg i Belgija.

Jandroković s kongresmenima

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković primio je prošlog tjedna delegaciju Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Odnosi između dviju država i na bilateralnom i na multilateralnom planu obostrano su ocijenjeni odličnima. Ministar Jandroković posebno je istaknuo kako Republika Hrvatska cijeni potporu SAD-a u procesu pristupnih pregovora za punopravno članstvo u Europskoj uniji kao i angažman pri jačanju suradnje u regiji jugoistočne Europe. U tom kontekstu poručio je kako će Hrvatska i ubuduće pružati pomoć zemljama regije na njihovom putu prema članstvu u euroatlantskim integracijama.
Prvim sastankom europskih ministara gospodarstva nakon ljetne stanke, koji će se održati sutra u Bruxellesu, dominirat će pitanje uvođenja poreza na banke i poreza na financijske transakcije. Ministri će pritom nastojati ukazati na potencijalne pozitivne i negativne posljedice uvođenja tih poreza u Europi. Skupina 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G20 dosad je pokazala interes za uvođenje poreza na financijske aktivnosti koji bi se ubirao na ukupan iznos dobiti i plaća koje isplaćuju financijske institucije. Porez na banke kojeg je u svibnju predložila Europska komisija uključivao bi pak fond kojeg bi financirale banke, a služio bi kao instrument pomoći posrnulim financijskim institucijama. U tom smislu ovaj bi porez zapravo više funkcionirao kao neka vrsta osiguranja nego kao klasični porez.
Gospodarstva u eurozoni i u Europskoj uniji porasla su u drugom tromjesečju za 1,0 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavio je Eurostat. Time je ujedno potvrdio procjene objavljene sredinom kolovoza, u kojima se navodi da je Njemačka, kao najveće gospodarstvo u Uniji, zabilježila rast BDP-a za 2,2 posto. U novom su izvješću nepromijenjene su ostale procjene rasta za Francusku i Italiju. Na godišnjoj razini Europska unija i eurozona zabilježili su u drugom tromjesečju rast od po 1,9 posto, a na godišnjoj razini Njemačka je zabilježila rast od čak 3,5 posto.

Stipendije za europske studije

Državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković uručio je prošlog tjedna stipendije hrvatske Vlade budućim polaznicima poslijediplomskih studija u inozemstvu za sljedeću akademsku godinu. Polaznicima je dodijeljeno pet stipendija za poslijediplomske multidisciplinarne europske studije na Sveučilištu Sussex u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, te dvije stipendije poslijediplomski studij prava Europske unije na Sveučilištu Ghent u Kraljevini Belgiji. Program stipendiranja poslijediplomskih studija u inozemstvu od 1998. godine provodi Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, a njime je do sada bilo obuhvaćeno više od 250 stipendista.
Njemačka i Finska upozorile su da eurozona mora uvesti stroge sankcije za zemlje koje krše fiskalne propise eurozone. Njemačka i Finska apsolutno se slažu da mora postojati mogućnost sankcioniranja zemalja koje krše propise europskog Pakta o stabilnosti i rastu, kazao je finski premijer Mari Kiviniemi prilikom prošlotjednog prvog službenog posjeta Berlinu. Kiviniemi se sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel upravo na dan kada je njemačka vlada odlučila progurati proračunske rezove vrijedne gotovo 80 milijardi eura do 2014. kako bi srezala proračunski manjak. Njemačka i Finska bilježe slične pozitivne gospodarske trendove, a iz krize su izišle lakše nego što je prvotno bilo očekivano.
Europska komisija dala je zeleno svjetlo za pomoć pri ponovnom zapošljavanju radnika u Danskoj koji su izgubili posao u brodograđevnom sektoru. Pomoć u iznosu od 7,5 milijuna eura dodijelit će se iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji. Riječ je o 951 radniku koji su postali višak u 45 poduzeća koja se bave proizvodnjom opreme za brodogradilišta. Ta se poduzeća nalaze u sjevernoj danskoj regiji Jutland koja je rijetko naseljena i standardom niža od ostatka Danske. Globalna financijska kriza promijenila je uvjete i perspektive brodograđevnog sektora. No, Fond za globalizacijsku prilagodbu može pridonijeti ublažavanju posljedica ovih dramatičnih promjena, pomažući radnicima da nađu novi posao.

Europska komisija odobrila plan dokapitalizacije grčkih banaka

Europska komisija odobrila je grčki plan za dokapitalizaciju tamošnjih banaka putem Hellenic Financial Stability Funda, ocijenivši da je u skladu s odgovarajućim propisima u Europske unije. Fond raspolaže kapitalom od 10 milijardi eura koji su dio paketa pomoći za financijsku stabilnost, a koji je vlada u Ateni dogovorila s eurozonom i Međunarodnim monetarnim fondom. Osmišljen je za očuvanje financijske stabilnosti kreditnih institucija u Grčkoj, a time i osiguranja kreditiranja tamošnjeg gospodarstva. Komisija je utvrdila da je plan dokapitalizacije u skladu s EU propisima koji omogućuju pomoć zemljama članicama za potrebe rješavanja ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu.
Europska unija pozvala je Kinu da se konkretnije angažira u borbi protiv krivotvorenja, zbog čega trpe odnosi između dvaju partnera. Europski povjerenik za poreze i carinsku uniju Algirdas Šemeta koji je prošlog tjedna boravio u Šangaju kazao je da su dvije strane stvorile dobar radni okvir, iako je implementacija dogovorenog nedostatna. Povjerenik Šemeta s lokalnim kineskim dužnosnicima razgovarao je o carinskoj suradnji, sigurnosti lanaca opskrbe, te pitanjima zaštite patentnih i intelektualnih prava. Prema službenom izvješću Europske unije, čak 64 posto krivotvorenih proizvoda zaplijenjenih na granicama Unije je kineskog podrijetla. Od sveukupne količine krivotvorina koje zaplijene europski carinici najveći dio otpada na odjeću i obuću, telekomunikacijsku i elektroničku opremu, duhanske proizvode, kozmetiku, te dječje igračke.
Rumunjska se priprema za ulazak u schengensku zonu sljedeće godine, te planira provesti čak i oštrije mjere kontrole od onih koje su na snazi u sadašnjim članicama Schengena, najavio je rumunjski ministar unutarnjih poslova Vasile Blaga. Blaga je nakon sastanka sa stranim diplomatima ponovio da pitanje članstva u Schengenu ne smije biti povezano s problemom ilegalnih romskih migranata, koji je izbio prošli mjesec u Francuskoj. Rumunjska je dosad uložila više od milijardu eura kako bi ojačala kontrolu svoje 2070 km duge granice. Trenutno se nalazi u posljednjoj fazi uvođenja schengenskih standarda i planira ući u zonu 27. ožujka 2011. Time će postati istočnom granicom prostora slobodnog kretanja koji trenutno okuplja 25 zemalja Europske unije s više od 400 milijuna ljudi.

Zadržati pravila kohezijske politike

Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski zauzeo se tijekom prošlotjednog posjeta Bruxellesu da se i u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju očuva kohezijska politika Europske unije. Iz nje se financiraju siromašnije regije kako bi dosegnule europski prosjek. Komorowski smatra kako je vrlo važno zadržati sadašnja pravila koja omogućuju smanjenje razlika u razvijenosti unutar Unije, te da je važno zadržati izravna plaćanja poljoprivrednicima. I predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso obećao je da će Komisija biti na strani siromašnijih članica u pregovorima o Financijskoj perspektivi narednog sedmogodišnjeg financijskog okvira Unije.
Europska unija odobrila je isplatu 264 milijuna eura pomoći za devetnaest zemalja u Africi, na Karibima i na Pacifiku kako bi se mogle nositi s posljedicama gospodarske krize. Zemlje u razvoju i dalje se bore s velikim teškoćama, ponajprije s manjkom u državnom proračunu, koji je izravno povezan sa svjetskom financijskom krizom. Mehanizmi koje je uvela Europska unija omogućit će da devetnaest zemalja iz tzv. ACP područja zadrže javne troškove na glavnim područjima na sadašnjoj razini i tako ublaže socijalne posljedice usporavanja gospodarske aktivnosti. Mehanizam pomoći zemljama ACP-a dobio je naziv Flex, a radi se o sustavu brzog odgovora pomoći Unije zemljama koje su najteže pogođene usporavanjem gospodarskog rasta.
Zastupnici u Europskom parlamentu pokrenuli su prošlog tjedna kampanju borbe protiv nasilja nad ženama. Europarlamentarci ističu kako je svaka četvrta žena barem jednom u životu žrtva tjelesnog nasilja u te pozivaju na pojačani angažman svih država članica Unije. Podaci su alarmantni, kazali su zastupnici te zatražili proglašenje europske godine protiv nasilja nad ženama. Također zahtijevaju da nacionalni parlamenti europskih država usklade zakone o obiteljskom nasilju. Zastupnica bugarskih liberala Antonija Parvanova zatražila je uz to i donošenje europske direktive u tom segmentu u cilju što efikasnije borbe protiv nasilja nad ženama.

Kako zaustaviti selidbu pogona izvan Europe ?

Europski i francuski dužnosnici uputili su zajednički poziv kompanijama da ukinu praksu selidbe proizvodnje izvan granica Europske unije. Zapadnoeuropske vlade već dugo zabrinjava jeftina konkurencija iz Azije, koja europske tvrtke prisiljava na zatvaranje tvornica odnosno na njihovu selidbu u Aziju gdje su niži troškovi rada. Europski povjerenik za industriju Antonio Tajani poručio je kako se žurno mora stati na kraj preseljenju europske domaće industrije te najavio kako će u listopadu predložiti novu europsku industrijsku strategiju. Njome se kompanijama više neće dopuštati da proizvode označavaju kao proizvedene u Europskoj uniji ako se unutar toga bloka odvija samo zadnja faza sastavljanja dijelova koji su proizvedeni izvan Europe.
Početkom rujna na snagu je stupio europsko-australski sporazum koji australskim proizvođačima brani da svojim vinima dodjeljuju etablirane europske nazive kao što su šampanjac, porto ili sherry. Prema tome sporazumu potpisanom prije dvije godine radi zaštite europskog režima označavanja proizvoda imenima utemeljenim na zemljopisnom porijeklu, Australija ima rok od godinu dana da postupno povuče iz uporabe takva imena. Sporazum predstavlja uravnoteženo rješenje i za europske i za australske proizvođače vina. Europa nastoji zaštititi imena regionalnih i tradicionalnih sorti porijeklom iz određenih područja pa tako i šampanjca koji se proizvodi u određenim francuskim regijama Francuske, porta u Portugalu, i sherrya koji se proizvodi u španjolskoj regiji Jerez.
Promet u maloprodaji u eurozoni i Europskoj uniji i u srpnju je, iako neznatno, porastao na mjesečnoj razini, objavio europski ured za statistiku Eurostat. U odnosu na lipanj promet u maloprodaji 16-člane eurozone i 27-člane Unije porastao je za 0,1 posto. Statistički ured revidirao je i podatke za lipanj, prema kojima je sada promet u maloprodaji eurozone uvećan za 0,2 posto na mjesečnoj razini, u odnosu na raniju procjenu o njegovoj stagnaciji. Na godišnjoj je razini promet u maloprodaji u eurozoni u srpnju porastao za 1,1 posto dok je u Uniji uvećan za 1,0 posto. Promet u maloprodaju najviše je poskočio u Francuskoj i Velikoj Britaniji, a najviše je smanjen u krizom pogođenoj Španjolskoj.

Zaustavljena otpuštanja u EU

Čini se da je gospodarstvo Europske unije nadomak prekretnici jer su u proteklih nekoliko mjeseci zaustavljena otpuštanja, zaključila je Europska komisija u redovnom mjesečnom biltenu. Broj nezaposlenih smanjio se u travnju za 7.000, a u svibnju za 37 tisuća, označivši promjenu trenda koji je krajem 2008. potaknula svjetska gospodarska kriza. Komisija je zaključila kako se nastavlja stabilizacija tržišta rada u nakon nekoliko mjeseci tek relativno umjerenog pogoršanja. Među velikim gospodarstvima Unije nezaposlenost raste još samo u Španjolskoj. U Francuskoj i Velikoj Britaniji stopa nezaposlenosti stagnira od siječnja, u Italiji od ožujka, dok su Poljska i Njemačka u svibnju izvijestile o padu broja nezaposlenih.

Predložene mjere za sigurnost u prometu

Europska komisija predložila je mjere kojima bi se do 2020. godine prepolovio broj smrtno stradalih u cestovnom prometu. Komisija napominje kako je od 2001. godine postignut dobar napredak, od kada se raznim prevencijskim mjerama uspjelo spasiti gotovo 80.000 života. Broj smrtno stradalih na europskim cestama od 2001. prve do 2009. godine u prosjeku se smanjio za 36 posto. Najveći broj smrtno stradalih prošle godine zabilježen je na rumunjskim i grčkim cestama, nakon toga slijedi Poljska, Bugarska, Latvija i Litva. Bruxelles je postavio sedam strateških ciljeva: snažnije mjere za sigurnost kamiona i automobila, izgradnja sigurnijih cesta, razvoj inteligentnih vozila, strože izdavanje vozačkih dozvola i bolja obuka, stroža provedba zakona, smanjenje broja ozljeda i veća pozornost motociklistima.

Pokrenut internetski portal e- pravosuđe

Internetski portal e-pravosuđe, pokrenut krajem prošlog tjedna, omogućava brzi pristup odgovorima na najrazličitija pitanja o pravnim propisima i praksi u svim zemljama članicama na 22 službena jezika u Europskoj uniji. Na web stranici moguće je jednim klikom doći do informacije o tome kako pronaći odvjetnika u stranoj zemlji, konzultirati registar o solventnosti poslovnog partnera u nekoj drugoj zemlji ili dobiti podatke iz zemljišnih knjiga. Za takvu vrstu informacija do sada su trebali tjedni. Portal ima oko 12.000 stranica na svim službenim jezicima EU-a. Sljedeće godine bit će dopunjen informacijama o pravima žrtava u svakoj zemlji članici. Također će na raspolaganju biti i informacije o prometnim prekršajima u svakoj zemlji članici.

Sedam europskih banaka nije prošlo provjeru

Sedam europskih banaka od njih 91 nije prošlo provjeru izdržljivosti i morat će biti dokapitalizirane, objavio je Odbor europskih bankovnih supervizora. Za njihovu dokapitalizaciju trebat će ukupno 3,5 milijardi eura. Ukupno 91 banka iz svih 16 članica eurozone te iz Velike Britanije, Danske, Mađarske, Poljske i Švedske podvrgnuto je provjeri izdržljivosti, tzv. stres-testu u dva hipotetička scenarija - u slučaju pada BDP-a od tri posto i velikog pada vrijednosti državnih obveznica. Provjerom se nastojao dobiti odgovor hoće li stopa adekvatnosti kapitala testiranih banaka ostati u zadanim okvirima u slučaja da se dogode ta dva nepovoljna scenarija. Europska unija se odlučila prvi put u svojoj povijesti na objavu rezultata provjere izdržljivosti najvećih banaka kako bi se umirila financijska tržišta i zadobilo njihovo povjerenje.

Pravna jasnoća na jezicima Unije

Europska komisija predložila je nova pravila koja bi jamčila da su svi stanovnici zemalja Unije optuženi za prekršaj ili zločin u nekoj drugoj članici Unije budu informirani o njihovim pravima na jeziku koji razumiju. Po prijedlogu službenici bi morali osumnjičenima dati pismo o pravima na jeziku koji im je poznat. Informacije bi isto tako trebale biti lišene pravnog žargona. "Nije riječ o mijenjanju pravila u zemljama članicama, riječ je o davanju prava građanima kada na pravnu jasnoću", rekla je povjerenica za pravosuđe Viviane Reding. Predložak pisma osumnjičenima kaže da imaju pravo biti informirani o optužbama protiv njih, pravo na odvjetnika, prevoditelja i prijevod dokumenata. Također ih informira koliko dugo mogu biti zadržani u pritvoru.

Zaštita potrošača na internetu

Europska i američka udruženja za zaštitu potrošača zalažu se za sustav obilježavanja privatnih podataka koji bi pojačao svijest kupaca na internetu. Time bi im se posebno ukazalo na mogućnosti neovlaštenog korištenja i prenošenja njihovih osobnih podataka na druge kompanije. Podaci o potrošačima postali su cijenjene informacije. Kompanije prikupljaju razne vrste podataka o svojim klijentima koji se mogu upotrijebiti za oglašavanje. Potom se ti podaci putem alata za utvrđivanje geografskih lokacija povezuju s osobnim profilom potrošača. Većina ljudi toga nije ni svjesna kada klikne na opciju kojom nešto prihvaća.

Europska komisija pohvalila Bugarsku

Europska komisija pohvalila je Bugarsku za političku volju u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, dok je Rumunjska prozvana za njezin nedostatak. No obje zemlje još imaju puno posla u tom području da bi ispunile standarde koje moraju ispunjavati članice Unije. Bugarska i Rumunjska primljene su u Uniju 2007. godine iako nisu ispunjavale tražene standarde u području pravosuđa i borbe protiv korupcije. Stoga je uspostavljen Mehanizam za suradnju i verifikaciju, kroz koji Komisija svake godine ocjenjuje napredak Rumunjske u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, dok se kod Bugarske dodatno još nadzire borba protiv organiziranog kriminala. To je prvi put u povijesti Unije da se neke zemlje članice prate na taj način.

Odobrit će se krediti za Airbus

Njemačka, Španjolska, Francuska i Velika Britanija odobrit će Airbusu kredite za potrebe razvoja zrakoplova tipa A350 usprkos ocjeni Svjetske trgovinske organizacije da je riječ o nepropisnoj pomoći. Francuski državni tajnik za promet Dominique Bussereau naglasio je da institut pomoći koje su tvrtke obvezne vratiti nije u suprotnosti s propisima WTO-a, te će francuska vlada imati veliki program takvih oblika pomoći. Francuska je objavila da će Airbusu staviti na raspolaganje do 1,4 milijarde eura takve pomoći za potrebe daljnjeg razvoja tipa zrakoplova A350, koji izravno konkurira Boeingovom Dreamlineru. Njemačka će ponuditi sredstva u visini 1,12 milijardi eura, Britanija oko 400 milijuna eura, a Španjolska 332 milijuna eura.

Kinezi sve više ulažu u Eurozonu

Kineska prisutnost u Europi vidljiva je na svim područjima, bilo da je riječ o aktualnim kupovinama nekoliko stotina milijuna eura vrijednih državnih obveznica članica eurozone, posebno Španjolske ili Grčke, bilo da je riječ o drugim velikim ulaganjima, poput kupovine Volva. Istaknuo je to povjerenik Europske unije za trgovinu Karel de Gucht u okviru posjeta šangajskom Svjetskom sajmu. Dodao je da kineska kupovina španjolskih i grčkih državnih obveznica predstavlja dobro ulaganje i da ti dužnički papiri neće izgubiti na vrijednosti. De Gucht je također izrazio uvjerenje da je europski paket pomoći za zadužene članice eurozone vrlo efikasan u ublažavanju dužničke krize.

Belgija za Hrvatsku u EU

Belgija vidi Hrvatsku kao članicu Europske unije u najskorije, izjavio je državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković koji se prošlog tjedna u Bruxellesu sastao sa svojim belgijskim kolegom Olivierom Chastelom. Osim međuvladine konferencije o pristupanju koja će se održati ovog utorka, Belgija je najesen spremna organizirati još najmanje dvije pristupne konferencije, kazao je Plenković. S belgijske strane dana je potpora Hrvatskoj da u tehničkom pogledu napravi napredak koji bi doveo do završetka pregovora u samom početku mađarskog predsjedništva, odnosno početkom 2011. Plenković je Bruxellesu razgovarao i o procesu verifikacije europske pravne stečevine na hrvatski jezik koja obuhvaća oko 107 tisuća stranica. Ona mora biti prevedena, pravno verificirana i objavljena u službenom glasilu Europske unije prije ulaska Hrvatske u članstvo.

Latviji 200 milijuna eura

Europska komisija smatra da je Latvija uložila dovoljno napora kako bi sredila svoje financije, čime je utrt put isplati 200 milijuna eura pomoći toj baltičkoj zemlji. Program pomoći odvija se prema planu, financijski su se uvjeti dobrim dijelom stabilizirali a gospodarstvo pokazuje znakove poboljšanja, zaključio je u službenom priopćenju o Latviji povjerenik Europske unije za gospodarstvo Olli Rehn. Rehn se oglasio nakon potpisivanja sporazuma s Latvijskom vladom kojim se Bruxellesu službeno omogućuje isplata nove tranše pomoći. Očekuje se da će novac biti isplaćen u rujnu. Aranžman također obvezuje Latviju da pojača konkurentnost, sreže birokratska opterećenja i dodano smanji proračunski manjak u sljedećoj godini.

Gospodarski rast u eurozoni u srpnju ubrzan

Gospodarski rast u 16-članoj eurozoni u srpnju je ubrzao prvi puta u protekla tri mjeseca, pokazale su prve procjene grupe Markit. Indeks menadžera nabave, kojeg objavljuje grupa Markit sa sjedištem u Londonu, porastao je u srpnju na 56,7 bodova, s lipanjskih 56,0 bodova, procjenjuju u Markitu. Sve vrijednosti iznad 50 bodova ukazuju na rast aktivnosti. Takvi rezultati signaliziraju da će početak druge polovine godine biti bolji nego što se očekivalo. Glavni ekonomist Chris Williamson upozorio je pritom da je unatoč rastu tempo priljeva novih narudžbi sporiji nego u travnju kada je zabilježio najvišu vrijednost u duljem vremenskom razdoblju.

Potpisan Memorandum o suradnji na području međunarodne promocije hrvatskog gospodarstva i gospodarske diplomacije

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević potpisali su prošlog petka Memorandum o suradnji na području međunarodne promocije hrvatskog gospodarstva i gospodarske diplomacije. Ministar Jandroković izrazio je zadovoljstvo što je dosadašnja uspješna suradnja formalizirana potpisivanjem Memoranduma, a što će imati za cilj povećanje hrvatskog izvoza u inozemstvo te stranih ulaganja u Hrvatsku. Podsjetio je pritom kako je potpisivanje Memoranduma i jedna od mjera programa gospodarskog oporavka hrvatske Vlade. Memorandumom se otvara i mogućnost zajedničkog korištenja prostora hrvatskih diplomatsko konzularnih predstavništava i predstavništava Komore u svijetu, čime će se smanjiti troškovi djelovanja gospodarske diplomacije.

Island započinje pregovore

Island bi ovog tjedna trebao započeti pristupne pregovore s Europskom unijom nakon što su zemlje članice postigle suglasnost o tome. Odluku sa sastanka Odbora stalnih predstavnika Europske unije, koji čine veleposlanici zemalja članica, trebaju još potvrditi ministri vanjskih poslova koji se danas okupljaju u Bruxellesu na redovitom mjesečnom sastanku. Island bi mogao postati 29. članica Unije, nakon Hrvatske, ako to prihvate islandski građani na referendumu. Kao članica Europskog ekonomskog prostora već ispunjava oko dvije trećine europskog zakonodavstva, stoga bi put te zemlje prema članstvu trebao biti puno lakši nego što je slučaj s ostalim kandidatima. Međutim, tijekom pregovora trebat će postići rješenje u, za Islanđane, vrlo osjetljivom pitanju ribolova i poljoprivrede.

Nove narudžbe industrije su snažno porasle

Nove narudžbe industrije u svibnju su snažno porasle i u eurozoni i u 27 članica Europske unije, pokazali su najnoviji podaci europskog statističkog ureda. Općenito gledajući, ako se izuzmu narudžbe brodova, željezničke i zrakoplovne opreme, koje snažno osciliraju, nove su narudžbe porasle i u eurozoni i u 27 članica Unije. Tako je odgovarajući indeks u svibnju na mjesečnoj razini porastao za 3,8 posto u eurozoni, te za 2,7 posto u čitavoj Uniji. Među pojedinim članicama najveći su rast narudžbi na mjesečnoj razini zabilježile Danska, Estonija i Češka. Na godišnjoj razini najveći je rast narudžbi zabilježila industrija u Latviji, Estoniji i u Mađarskoj.

Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila 434 milijuna eura

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila 434 milijuna eura. Taj je iznos samo malo manji od razine ulaganja ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. Po djelatnostima i u prvom tromjesečju ove godine najviši iznos inozemnih izravnih ulaganja 246 milijuna eura bilježi bankarski sektor, a slijede ga s iznosom od 81 milijun eura trgovina na malo, te sa 69 milijuna eura ostale poslovne djelatnosti. Po zemljama, Austrijanci su i nadalje najvažniji ulagači u Hrvatsku sa 195 milijuna eura u prvom tromjesečju, dok su ulaganja iz Njemačke u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 90 milijuna eura, a iz Nizozemske 70 milijuna eura.

Zeleno svjetlo Estoniji za priključenje eurozoni

Ministri financija država članica Europske unije dali su konačno zeleno svjetlo Estoniji za priključenje eurozoni od početka 2011. godine. Također su odredili tečaj za konverziju estonskih kruna u eure. Estonija će tako postati 17. članica područja jedinstvene valute, nakon što je udovoljila ulaznim zahtjevima Europske unije vezanim za razinu inflacije, dugovanja i deficita, kamatne stope i stabilnost valute. Ta baltička zemlja već dugo drži svoju valutu estonsku krunu vezanu za euro na razini od 15,6 kruna za jedan euro. Ministri država članica složili su se da će zadržati takav tečaj kao završni tečaj konverzije.

Za dodatno smanjenje emisije štetnih plinova

Francuski, britanski i njemački ministri zaštite okoliša i energetike izjasnili su se za dodatno smanjenje emisije štetnih plinova u Europskoj uniji do 2020. godine sa sadašnjih 20 posto na 30 posto u odnosu na količinu ispuštenih plinova 1990. godine. Za trojicu ministara taj bi izbor predstavljao istinski pokušaj ograničavanja povećanja temperature na dva stupnja, ali i, kako su čvrsto uvjereni, pametan gospodarski izbor."Dodatno smanjiti emisiju štetnih plinova je dobar izbor za Europu. To je politika koja potiče zapošljavanje, gospodarski rast, jačanje energetske sigurnosti i smanjenje rizika po klimu. To je prije svega politika za budućnost Europe", zaključili su ministri.

Zračna luka Zagreb dočekala svog milijuntog ovogodišnjeg putnika

Zračna luka Zagreb dočekala je prošlog tjedna svog milijuntog ovogodišnjeg putnika, oko tjedan dana kasnije nego prošle godine. Iz zagrebačke Zračne luke to pojašnjavaju nedavnim problemima u zračnom prometu uzrokovanih vulkanskim pepelom, a do kraja godine očekuju porast putničkog prometa kao i svog dvomilijuntog putnika. Milijuntna putnica belgijska je državljanka koja je s godišnjeg odmora iz Vele Luke preko Zagreb putovala na poslovni sastanak u Prag. Po podacima iz Zračne luke Zagreb u prvih su šest mjeseci ove godine imali su ukupno 910.646 putnika, dok su samo u lipnju s 201.096 putnika zabilježili plus od 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Čelnici Europske unije složili oko jačanja proračunske discipline

Čelnici Europske unije složili su oko potrebe jačanja proračunske discipline, transparentnosti bankovnog poslovanja te veće koordinacije gospodarskih politika. Predsjednici država ili vlada također su se složili oko uvođenja poreza na banke u svojim zemljama. Oporezivanja banaka trebalo bi osigurati ravnomjerniju raspodjelu tereta krize i smanjiti mogućnosti rizika u financijskom sektoru. Što se tiče jačanja proračunske discipline, čelnici su se suglasili da od početka sljedeće godine zemlje članice šalju u Bruxelles nacrte svojih proračuna prije nego što budu usvojeni u nacionalnim parlamentima. Predviđa se mogućnost uvođenja sankcija protiv onih zemalja koje budu kršila zajednički dogovorena pravila o proračunskoj disciplini i nagrada one koje ih budu poštivale.

Više od polovice Danaca razmatra odlazak u inozemstvo

Rezultati Eurobarometra pokazuju da bi gotovo polovica građana Europske unije bila spremna razmotriti odlazak u neku drugu zemlju ili regiju ako izgubi posao. Trenutačno samo 2,3 posto ljudi u Europskoj uniji živi u nekoj drugoj državi članici. Međutim, velike su i razlike između država članica, primjerice 54 posto Danaca razmatra odlazak u inozemstvo, a samo četiri posto Talijana spremno je na preseljenje u drugu državu članicu Unije. Pravo na život i rad u nekoj drugoj europskoj zemlji jedna je od temeljnih sloboda Unije, ali premalo ljudi trenutačno koristi to pravo. Europska komisija smatra da se većom mobilnošću radnika može smanjiti nezaposlenost. Stoga je dugoročni cilj postavljen na uklanjanje prepreka i uvrštavanje mobilnosti među prioritete Europske strategije gospodarskog rasta i zapošljavanja Europa 2020.

Sveti Rok dobio je najvišu ocjenu

U istraživanju provedenom u sklopu međunarodnog programa testiranja tunela EuroTAP hrvatski tunel Sveti Rok dobio je najvišu ocjenu i jedan je od najboljih europskih tunela koji su testirani ove godine. Ove je godine testirano je 26 tunela u 13 zemalja. Visokoj ocjeni tunela Sveti Rok, čija je druga cijev otvorena prošle godine, doprinijelo je osposobljeno i trenirano tunelsko osoblje, koje dežura 24 sata, ventilacija koja je dovoljno snažna da se nosi s požarom, potpuni video nadzor iz kontrolnog centra i automatsko otkrivanje požara koje prekida promet. Osim toga izgrađen je i sustav međusobnih veza između cijevi svakih 300 metara, prometni radio kroz tunel i višejezične poruke, kao i brojni drugi elementi važni za sigurnost putnika i pomoć prilikom nesreća.

Island ima pravo na sredstva iz pretpristupnog fonda IPA

Island, koji je prošli mjesec službeno dobio status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, ima pravo na sredstva iz pretpristupnog fonda IPA. Odluka o uključivanju Islanda, koja je potpisana prošli mjesec, stupila je na snagu prošli tjedan, a ona će Islandu omogućiti da se natječe za pomoć iz IPA programa, poput drugih zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja. Island će moći dobiti ciljanu pomoć za usklađivanje zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom i za pripreme za korištenje strukturnih fondova, koje će moći koristiti kada postane članica. U islandskom slučaju novčana pomoć će uglavnom biti usmjerena prema područjima poput statistike i priprema za sudjelovanje u agencijama Europske unije.

Poboljšane zaštite vlasnika polica osiguranja

Europska komisija također je pokrenula javne konzultacije o mogućnostima poboljšane zaštite vlasnika polica osiguranja. Predloženo je da zemlje članice uspostave jamstvene programe za isplatu naknada u slučaju propasti osiguravajućih tvrtki, odnosno da osiguraju prijenos polica na solventne osiguravatelje. Trenutno 12 država članica Europske unije ima jedan ili više takvih programa koji pokrivaju police životnog ili nekog drugog osiguranja. Države članice Unije i Europski parlament imaju zadnju riječ o prijedlozima, kojima se želi obnoviti povjerenje u financijski sektor, uzdrman najtežom međunarodnom financijskom krizom od tridesetih godina prošlog stoljeća.

Izbor zastupnika za Europski parlament

Hrvatski sabor usvojio je zakon kojim se hrvatskim državljanima omogućuje izbor zastupnika za Europski parlament kad Hrvatska pristupi Europskoj uniji. Prvi izbori za zastupnike u Europskom parlamentu raspisat će se kad Hrvatska pristupi Uniji. Pravo izbora za Europski parlament na temelju općega i jednakoga biračkog prava imaju svi hrvatski državljani s biračkim pravom. Osim toga, mogu ih birati i državljani druge države članice Unije s prebivalištem ili privremenim boravkom u Hrvatskoj, ako nadležnom tijelu podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Pravo predlaganja lista za te izbore imaju političke stranke i liste birača.

Direktive za sezonske radnike

Europska komisija predstavila je prijedlog direktive kojom bi se uspostavila zajednička pravila za ulazak sezonskih radnika iz trećih zemalja u Europsku uniju i definirala njihova prava. Poslodavci su sve više ovisni o ljudima iz zemalja izvan Unije za poslove u poljoprivredi, hortikulturi i turizmu. Novi prijedlog direktive osigurava bolje uvjete i siguran pravni status sezonskim radnicima iz trećih zemalja. Time ih se štiti od eksploatacije, a ujedno se doprinosi efikasnom upravljanju kretanja sezonske radne snage. Sezonski posao bit će reguliran ugovorom o radu izravno između radnika i poslodavca. Prijedlogom se predviđa i posebni postupak za ulazak i boravak građana trećih zemalja na teritoriju Unije, s poticajima za kružnu migraciju kako bi se spriječilo da se sezonski boravak ne pretvori u trajni.

Postroženje propisa

Europska komisija predložila je postroženje propisa kojima se štite vlasnici bankovnih računa i mali ulagači. Također je pokrenula javne konzultacije o mogućnostima poboljšane zaštite vlasnika polica osiguranja. Budu li prijedlozi Bruxellesa odobreni, vlade zemalja članica Europske unije od kraja ove godine isplaćivat će vlasnicima bankovnih računa, iz jamstvenih programa za depozite, do 100 tisuća eura naknade po računu u jednoj banci. Time će udvostručena trenutno važeća minimalna razina nadoknade obuhvatiti gotovo 95 posto svih vlasnika bankovnih računa u Europskoj uniji. Od kraja 2013. godine klijentima će se također depoziti isplaćivati najkasnije u roku od tjedan dana, u usporedbi sa sadašnja tri mjeseca.

Andrej Plenković u Slavoniji

Nacionalni koordinator za Strategiju Europske unije za dunavsku regiju Andrej Plenković održao je prošlog tjedna sastanak s predstavnicima resornih ministarstava, tijela državne uprave i predstavnicima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Tema sastanka bila je vezana uz prijedlog Republike Hrvatske za dopunu Strategije. Hrvatski prijedlozi za dopunu Akcijskog plana Europske komisije bit će prezentirani u Bruxellesu. Značaj Dunavske strategije za Republiku Hrvatsku je velik, posebice za jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama regije i intenziviranje prekogranične projektne suradnje. Strategija pruža novi okvir za gospodarsku suradnju na lokalnoj i regionalnoj razini u području dunavskog riječnog sliva.

Zatvaranje twinning projekta

Prošlog je tjedna obilježeno zatvaranje twinning projekta vezanog uz podršku Hrvatskom saboru u pripremama za pristupanje Europskoj uniji. Projekt je proveden u okviru IPA fonda 2007, sa svrhom osposobljavanja Hrvatskog sabora kako bi u potpunosti bio spreman za pridruživanje Uniji. Osim toga, jedan od ciljeva bio je vezan i uz uspostava stručne službe koja će imati dovoljno znanja o europskim poslovima, iznad svega o ulozi nacionalnog parlamenta zemlje članice Unije. Projekt je financirala Europska unija s proračunom od 240 tisuća eura, a Hrvatski sabor proveo ga je u suradnji s Mađarskom nacionalnom skupštinom. Njegova je primjena počela u veljači ove godine, a u sklopu toga provedeno je 19 različitih aktivnosti.

Europski fond za financijsku stabilnost

Fond koji će s raspoloživih 440 milijardi eura štititi od stečaja zadužene članice eurozone trebao bi profunkcionirati prije kraja srpnja i dobiti najviši kreditni rejting. Europski fond za financijsku stabilnost sa sjedištem u Luxembourgu trebao bi djelovati samo tri godine. Vlade koje mu se obrate morat će pak provesti reforme koje dogovore s Međunarodnim monetarnim fondom , Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom. Ovaj Fond dio je od ukupno 750 milijardi eura vrijednog programa kojeg su dogovorili čelnici Unije i MMF-a radi pomoći zemljama poput Portugala i Španjolske koje bi mogle naići na poteškoće u prikupljanju kapitala. Za Grčku je već uspostavljen odvojeni fond vrijedan 110 milijardi eura.

Grčka na dobrom putu

Grčke fiskalne i strukturne reforme koje bi trebale izvući tu zemlju iz recesije i privesti kraju dužničku krizu teku prema planu unatoč nekim poteškoćama, priopćeno je iz Europske komisije. U izvješću temeljenom na procjeni misije koja je prošlog mjeseca posjetila Grčku, Komisija ističe kako vlada u Ateni dobro napreduje s fiskalnom konsolidacijom, te da su makroekonomski trendovi u skladu s programom reforme, unatoč ubrzavanju inflacije. Iako je opća ocjena misije pozitivna a provedba programa na dobrome putu, uočen je niz pritisaka i područja na kojima je potreban dodatni napredak, stoji u Komisijinom izvješću.

Europski zastupnici traže ravnopravnu konkurenciju

Europski zastupnici traže ravnopravnu konkurenciju uvoznih i europskih ribljih proizvoda. Također traže da uvoz ribe i ribljih proizvoda zadovoljava iste standarde kao i odgovarajući europski proizvodi. Trenutno takav uvoz podmiruje 60 posto potražnje Europske unije. Međutim, europarlamentarci smatraju kako Europa mora sačuvati ekološki i ekonomski održiv sektor ribarstva i akvakulture, kako bi se pomoglo održanje kulturnog identiteta pojedinih regija, osigurala radna mjesta i sigurnost opskrbe i kvaliteta hrane. Stoga, razumna i prilagodljiva carinska zaštita treba ostati legitimno sredstvo za reguliranje uvoza, smatraju zastupnici Europskog parlamenta

Kapaciteti obnovljive energije sve veći

Od ukupnih kapaciteta za proizvodnju električne energije izgrađenih prošle godine u svim zemljama članicama Europske unije njih 62 posto počiva na obnovljivim izvorima. Pritom najveći dio otpada na energiju vjetra, pokazuje istraživanje koje je objavio Zajednički centar za istraživanje Europske komisije. Udio obnovljivih izvora povećan je u odnosu na 2008. godinu s 57 posto na 62 posto. Već drugu godinu za redom, vjetroelektrane predstavljaju najveći dio u novoizgrađenim kapacitetima. U apsolutnim iznosima, energija dobivena iz obnovljivih izvora prošle je godine predstavljala gotovo 20 posto ukupno potrošene električne energije u Uniji. Ako se zadrži sadašnja stopa rasta udjela obnovljivih izvora, 2020. godine njihov udio u ukupno potrošenoj energiji mogao bi se popeti čak do 40 posto.

Europski je parlament potvrdio uspostavu europske diplomatske službe

Nakon višemjesečnih pregovora Europski je parlament potvrdio politički dogovor o uspostavi europske diplomatske službe. Europska služba za vanjsko djelovanje novo je tijelo koje predviđa Lisabonski ugovor, a koje bi trebalo omogućiti bolju koordinaciju nacionalnih diplomacija zemalja članica Unije i osigurati Uniji veću težinu u svijetu. Služba, koja će kada se potpuno ustroji imati oko 6000 dužnosnika, diplomata i stručnjaka, s radom bi mogla započeti u prosincu ove godine. Samo 40 posto osoblja te službe bit će privremeni diplomati iz zemalja članica, a ostali će biti stalno zaposleno osoblje u europskim institucijama. Dogovoreno je da nema nacionalnih kvota za popunjavanje službe nego da se vodi računa o zemljopisnoj ravnoteži.

Europski fond za pomoć prezaduženim članicama eurozone je i spas njihovih banaka

Europski fond za pomoć prezaduženim članicama eurozone mogao bi poslužiti i za spas njihovih banaka, kazao je povjerenik za gospodarsku politiku Olli Rehn. Kako bi umirili tržišta u vezi sa solidnošću europskog bankovnog sustava, čelnici Unije najavili su objavu rezultata provjere izdržljivosti europskih banaka u slučaju krize. Sredstva Europske unije trebala bi biti pripremljena za eventualnu intervenciju ako rezultati provjere ukažu na probleme. Europski fond vrijedan je 500 milijardi eura, a njegovu su uspostavu europski čelnici dogovorili u svibnju. Obuhvaća 60 milijardi eura vrijedan fond kojim izravno upravlja Bruxelles i 440 milijardi eura vrijedan fond koji financiraju članice Unije. Europska pomoć može se po potrebi i povećati potporom Međunarodnog monetarnog fonda.

Europski parlament predložio po 6.000 eura za svakog izbjeglicu

Europski parlament predložio je da se državama članicama Europske unije odobri po 6.000 eura za svakog izbjeglicu kojeg prime iz treće zemlje. Prijedlog se odnosi ponajprije na iračke izbjeglice koji se trenutno nalaze u Siriji. U drugoj godini država domaćin dobila bi 5.000 eura, a potom 4.000 eura po izbjegloj osobi. Novac bi se osigurao iz postojećeg EU fonda za izbjeglice. Samo deset država članica Unije trenutno sudjeluje u programima zbrinjavanja izbjeglica. Europarlamentarci također su odobrili uspostavu Europskog ureda za azil na Malti.

Belgijsko predsjedateljstvo želi promovirati čišće industrijske procese

Belgijsko predsjedateljstvo Europske unije želi promovirati čišće industrijske procese u Europi te će na ovotjednom sastanku ministara za okoliš predstaviti prijedlog o održivom upravljanju materijalima u industriji. Oskudni resursi i rast troškova sirovina koče gospodarski rast u Europi, gurajući u prvi plan temu efikasnijeg upravljanja resursima. Stoga će belgijsko predsjedateljstvo predložiti europsku platformu o održivom upravljanju materijalima. Prijedlog se temelji na studiji čiji se autori zalažu za potpuno integrirani pristup pitanju upravljanja materijalima u industrijskom sektoru kako bi se ograničilo osiromašivanje resursa i zagađenje zraka, tla i vode. Cilj je zamijeniti mjere upravljanja otpadom mjerama upravljanja materijalima koje će obuhvatiti cijeli životni ciklus proizvoda i industrijskih roba.

Europska unija želi iz siromaštva izvući 20 milijuna ljudi

Europska unija postigla je dogovor o zajedničkom cilju da u sljedećih deset godina iz siromaštva izvuče 20 milijuna ljudi. Ovaj bi cilj trebao biti izražen u budućoj gospodarskoj i socijalnoj strategiji Europa 2020.. Postignutim dogovorom postavljene su i odrednice za mjerenje siromaštva. Prvi pokazatelj ističe kako opasnost od siromaštva postoji za svaku osobu koja živi s manje od 60 posto prosječna dohotka pojedine zemlje. Drugi pokazatelj je materijalna neimaština, a treće mjerilo je broj građana koji živi u nezaposlenim kućanstvima. Uz detektiranje siromaštva on je istovremeno povezan i sa stanjem duže isključenosti s tržišta rada. Strategijom Europa 2020. također je predviđeno da se stopa zaposlenih u dobi od 20. do 64. godine podigne na 75 posto.

Zahvaljujući europskoj kampanji pokrenutoj na 23 jezika, putnici će imati lakši pristup informacijama o njihovim pravima kada putuju željeznicom ili zrakom. U okviru kampanje u svim zračnim lukama i na željezničkim postajama postavljeni su plakati koji pojašnjavaju njihova prava u izvanrednim situacijama. Pravima putnika pojašnjava se što da ljudi rade kada stvari krenu u krivom smjeru za vrijeme njihova putovanja, primjerice kada putovanje kasni ili je otkazano, ili kada im se izgubi ili ošteti prtljaga. Ona također jamče isti tretman ljudima s poteškoćama ili smanjenom mobilnošću. U planu je i proširenje popisa prijevoznih sredstva na koja će se primjenjivati prava putnika pa su u tom smjeru pokrenute inicijative za putnike koji putuju morem ili rijekama, te za one koji putuju autobusima.

Predstavljajući prioritete belgijskog predsjedavanja Europskom unijom belgijski premijer Yves Leterme istaknuo je kako sve zemlje kandidate za članstvo treba ocjenjivati individualno prema njihovim zaslugama. Također je izrazio očekivanje da će hrvatski pristupni pregovori ući u zaključnu fazu u drugoj polovici ove godine. Leterme je najavio da će za vrijeme belgijskog predsjedništva Island započeti pristupne pregovore, da će pregovori s Turskom biti nastavljeni svojim ritmom, te da će predsjedništvo učiniti sve što može kako bi se omogućio početak pristupnih pregovora s Makedonijom. Kao prvi prioritet belgijskog predsjedništva Leterme je istaknuo održivi gospodarski rast. Osim toga, kao prioritete izdvojio je i zaštitu okoliša te borbu protiv klimatskih promjena, sigurnost građana i ulogu Europske unije u svijetu.

Devedeset i pet posto sudionika europskog programa "Mladi u akciji" smatra da je sudjelovanjem u projektu poboljšalo svoje jezične sposobnosti. Dvije trećine pak vjeruje da je to iskustvo ojačalo njihove izglede za zapošljavanje, pokazalo je istraživanje učinkovitosti ovog programa. "Mladi u akciji", program koji podupire Europska komisija, ima za cilj potaknuti osjećaj aktivnog građanstva kod mladih, kao i njihovo sudjelovanje u demokratskom životu Europske unije. Svake godine projekt "Mladi u akciji" podupire oko 7.000 akcija koje omogućavaju da više od 130.000 mladih ljudi dobije iskustvo na polju neformalnog obrazovanja.

Zastupnici Europske unije odbacili su prijedlog da se u Europi dozvoli prodaja hrane proizvedena od kloniranih životinja ili njihovih mladih, navodeći kao razlog etička pitanja vezana za industrijsku proizvodnju kloniranog mesa. Europski parlament glasovao je o prijedlozima propisa kojima se regulira prodaja "nove hrane", definirane kao jelo nastalo u novim proizvodnim procesima odnosno kao ono koje nije naveliko konzumirano u 27-članoj Uniji prije 1997. Zastupnici su pozvali Europsku komisiju da predloži dodatne zakone koji će izričito zabranjivati prodaju mesa kloniranih životinja i njihovih mladih u Europi. Osim toga,u budućnosti će i svaki prehrambeni proizvod koji sadrži nano-sastojke morati biti jasno označen.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju općepoznata je činjenica, a posljednjih 500 metara kratak je, ali i zahtjevan put, izjavila je u subotu u Dubrovniku premijerka Jadranka Kosor zatvarajući 5. Croatia summit. Dvodnevni skup okupio je nekoliko premijera iz Unije, regionalnih zemalja i visokih predstavnika brojnih međunarodnih organizacija. Sa skupa je poslana poruka da će Hrvatska snažno podupirati euroatlantske integracije svojih susjeda, a praktično je to i pokazala predajući prijevod pravne stečevine Europske unije susjednim zemljama. Od premijera iz zemalja članica Unije - francuskog Francoisa Fillona, slovenskog Boruta Pahora, bugarskog Bojka Borisova i poljskog Donalda Tuska premijerka Kosor je dobila bezrezervnu potporu za završetak pregovora krajem ove ili početkom iduće godine.

Direktor odjela za proširenje Europske komisije Michael Leigh izjavio je u svom govoru na Croatia Summitu da je, glede proširenja Europske unije na jugoistok Europe, glavni izazov zadržati potporu europske javnosti i političara za taj proces. Također je dodao da je Europska unija u tome uspješnija nego što se čini. Hannes Swoboda, izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, priznao je da u Uniji postoji određeni zamor proširenjem, ali i poručio kako se ne smije dopustiti da to utječe na Hrvatsku. I hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković iznio je u svome govoru sliku jugoistočne Europe kao regije suradnje i razumijevanja, integrirane u Europsku uniju i NATO.

Povjerenje poslovnih čelnika u Njemačkoj u lipnju se vratilo na razine iz razdoblja prije gospodarske krize. Pritom je zabilježeno neočekivano poboljšanje nakon pada u prethodnom mjesecu, objavio je ekonomski institut Ifo. Istoimeni indeks toga instituta za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu u lipnju je uvećan na 101,8 bodova i dosegnuo je razine iz svibnja 2008. godine, odnosno prije nego što je izbila globalna financijska kriza. Ifo indeks poslovne klime također je uvećan za blagih 0,3 boda u odnosu na prethodni mjesec, a većina je kompanija optimistična u vezi nastavka gospodarskog oporavka.

Europska banka za obnovu i razvoj najavila je jače financiranje zelenih projekata u Hrvatskoj. Poseban program EBRD-a fokusirat će se na financiranje savjetodavnih usluga u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. U proteklih deset godina programom je potaknut niz malih i srednjih poduzeća na promjene koje imaju za cilj prilagođavanje tržišnoj ekonomije, a ujedno i smanjenje problema s onečišćenjem okoliša. EBRD smatra kako Hrvatska ima spremnu infrastrukturu i pravni okvir za stavljanje većeg naglaska na zelenu energiju, izvori financiranja su osigurani, a hrvatske su tvrtke također spremne ulagati. U sklopu ovog programa u Hrvatskoj je dosad završeno ukupno 29 projekata iz gotovo svih gospodarskih sektora i grana industrije.

U razdoblju od 2005. godine cijene roaminga u Europskoj uniji pale su u prosjeku za 73 posto. Cijena usluge roaminga ponovno je pala 1. srpnja, a trošak mobilnih poziva u inozemstvu u Uniji pao je na najviše 39 eurocenti po minuti. To je smanjenje za 4 eurocenta po minuti, a za isto će toliko biti umanjena i cijena preuzimanja poziva u inozemstvu unutar Unije. Još jedna promjena koja je stupila na snagu je ta da će potrošači moći postavljati fiksne plafone za skidanje sadržaja preko mobilnih telefona u inozemstvu. Automatski limit postavljen je u visini 50 eura, a nove mjere obvezuju operatere da upozore korisnike čim im iskorištenost limita dosegne 80 posto.

Električni automobil, skuteri i motori u Europskoj uniji morat će najkasnije do sredine sljedeće godine imati standardizirane punjače. Bruxelles promovira električna, hibridna i vozila na pogon vodika radi zaštite okoliša ali i kako bi pomogao europskoj automobilskoj industriji da izađe iz krize. Električni automobili više nisu apstraktni pojam, a kako bi se utro put njihovom komercijalnom uspjehu, i ova odluka zasigurno će pridonijeti višoj kompatibilnosti sustava te manje rascjepkanom tržištu u Europi. Čelnici europskih strukovnih agencija sljedećih bi mjeseci trebali utvrditi zajedničke standarde za utikače i konektore.

U svom turističkom vodiču o lokacijama s vrhunskim kulinarskim specijalitetima CNN je ponudio nekoliko odredišta, među njima i Hrvatsku. Uz dalmatinsku obalu, CNN u četiri top destinacije ubraja i Andaluziju u Španjolskoj, Patagoniju u Čileu te francusku Burgundiju. Opisujući dvanaestodnevno putovanje pod nazivom "Okus Hrvatske", CNN predlaže da se, jedreći uz hrvatsku obalu, obavezno kuša vino Plavac mali na Pelješcu, dagnje u Malom Stonu te divlje kapare na otoku Visu. Večeri u vinskim podrumima Vlade Mihanovića, vinara koji će rado podijeliti sve tajne izrade domaće lozovače poseban su doživljaj, navodi CNN.

Europska komisija predložila je produljenje turističke sezone i usklađivanje školskih praznika među zemljama-članicama Europske unije. Radi se o dijelu paketa mjera koje bi trebale pomoći da Europa zadrži poziciju vodeće turističke destinacije u svijetu. Europa je s 370 milijuna inozemnih turističkih posjeta u 2008. imala udio u svjetskom turističkom tržištu od čak 40 posto i da bi ga očuvala mora postati konkurentnija i prilagoditi se novim trendovima. U sklopu mjera za jačanje konkurentnosti Bruxelles sugerira da se produlji turistička sezona, i to kroz poticanje mladih i starijih građana, obitelji s niskim primanjima i osoba s invaliditetom da putuju van sezone. Pri tome Komisija također sugerira kako bi od velike pomoći bilo i bolje usklađivanje školskih praznika među članicama Unije.

Vijeće notarijata Europske unije pokrenulo je internetsku stranicu na 22 službena jezika Unije te na hrvatskom jeziku. Stranica bi trebala omogućiti građanima lakše snalaženje u različitim nacionalnim propisima o nasljeđivanju, posebice u slučajevima kada je riječ o građanima koji nisu državljani zemlje u kojoj se nalazi naslijeđena imovina. Oko devet milijuna ljudi u Europskoj uniji živi izvan zemlje čiji su državljani, a godišnje prosječno ima 450.000 slučajeva u kojima treba riješiti pitanje naslijeđa. Europska komisija prošle jeseni predložila je uredbu s ciljem pojednostavljenja nasljeđivanja u drugoj zemlji. Prema tom prijedlogu, građani će moći birati hoće li kod nasljeđivanja u takvim slučajevima primijeniti zakone zemlje u kojima se nalazi naslijeđena imovina ili zemlje čije državljanstvo ima umrla osoba.

Program pomoći Europske unije namijenjen obrazovanju odraslih u Hrvatskoj otvoren je prošlog tjedna u Zagrebu. Projekt "Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova" vrijedan je pet milijuna eura, a provodit će se do ožujka 2012. Svrha programa je doškolovanjem i cjeloživotnim učenjem odraslih povećati njihovu konkurentnost na tržištu rada i poboljšati socio-ekonomski status starijeg stanovništva. U sklopu projekta 1,5 milijuna eura utrošit će se kao tehnička pomoć ustanovama za obrazovanje odraslih na područjima od posebne državne skrbi. Preostalih 3,5 milijuna eura bespovratna su sredstva, namijenjena ustanovama za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj koje se prijave na projekt.

Grad Jastrebarsko potpisao je s partnerskim općinama Črnomelj, Metlika, Klinča Sela, Župom Pisarovinska Jamnica i Pisarovima prijavu projekta "Probuđena povijesna baština". Projekt bi se provodio u okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije. Svoju podršku projektu dalo je Europsko udruženje dvoraca i povijesnih zgrada i Europsko udruženje vlasnika zemljišta. Za sufinanciranje iz europskog fonda partneri zajedno traže više od 1,3 milijuna eura od čega Grad Jastrebarsko 515.000 eura. Jastrebarsko se u sklopu projekta kandidiralo za financiranje izrade projektne dokumentacije za obnovu dvorca Erdoedy, kao i obnovu zgrade Žitnice uz dvorac te dio Perivoja. Slovenski partneri planiraju također izradu dokumentacije za obnovu svojih spomenika kulturne baštine kao i investicijske radove.

Treći krug natječaja za sredstva iz pretpristupnog programa Europske unije IPARD počeo je od 1. srpnja i trajat će do 30. rujna, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Riječ je o trećem krugu natječaja za mjeru ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te mjeru unaprjeđenja prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda. U prvom natječajnom krugu za ove mjere zaprimljeno je 37 zahtjeva, ukupne vrijednosti ulaganja oko 140 milijuna kuna, pri čemu su zatražene potpore iznosile oko 73 milijuna kuna. U drugom natječajnom krugu zaprimljeno je 18 zahtjeva ukupne vrijednosti ulaganja oko 60 milijuna kuna, a visina zatraženih potpora iznosila je oko 30 milijuna kuna.

Predsjednik Jadranske euroregije Ivan Jakovčić izrazio je očekivanje da će institucije Europske unije odobriti financiranje projekata koje su prijavili predstavnici šest zemalja članica regije. U radu Jadranske euroregije sudjeluju 22 regije iz šest zemalja - Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Jadranska euroregija kandidirala je projekte vrijedne 46 milijuna eura koji se najvećim dijelom odnose na bolje prometno povezivanje. Nakon prošlotjedne sjednice Izvršnog odbora Jakovčić naglasio je potrebu snažnijeg lobiranja regija iz zemalja koje nisu članice Europske unije za svoje projekte u Bruxellesu. U cilju jednostavnijeg kandidiranja i dobivanja novčanih sredstava ukazao je i na mogućnosti suradnje s regijama koje su već u Uniji.

Francuska poljoprivredna komora spremna je svojim iskustvima pomoći u radu i razvoju Hrvatske poljoprivredne komore, posebice u pitanjima vezanim uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Istaknuto je to nakon prošlotjednog sastanka predstavnika dviju komora u Zagrebu. Također je istaknut značaj Hrvatske poljoprivredne komore u pregovorima s Europskom unijom kako bi poljoprivrednici što spremnije dočekali ulazak u Uniju i promjene koje će se time dogoditi. Na sastanku je bilo govora i o pripremama poljoprivrednika na mogućnost korištenja sredstava iz europskih fondova koji će im biti na raspolaganju, a u svemu tome naglašena je i velika uloga poljoprivredne komore.

Europska unija počet će uvoziti električnu energiju proizvedenu u solarnim elektranama u sjevernoj Africi u sljedećih pet godina. Unija podupire projekte proizvodnje električne struje iz energije Sunca u saharskoj pustinji, koji bi joj trebali pomoći da ispuni zacrtani cilj i do 2020. proizvodi 20 posto energije iz obnovljivih izvora. U početku će se energija proizvoditi u malim pilot-projektima da bi se njezina količina postupno povećavala do više tisuća megavata, nakon što se na distribucijsku mrežu priključi struja proizvedena u projektima poput Deserteca. Europska unija podupire i gradnju novih podmorskih kablova, takozvanih interkonektora, koji bi transportirali struju iz sjeverne Afrike kroz podmorje Sredozemnog mora do Europe.

Hrvatska je prošlog tjedna u Bruxellesu otvorila tri zadnja poglavlja u pristupnim pregovorima i zatvorila još dva. Time je došla vrlo blizu završetku pregovora i potpisivanju pristupnog ugovora, što se očekuje početkom sljedeće godine. Ministar Gordan Jandroković, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo na Međuvladinoj konferenciji, posebno je istaknuo važnost otvaranja pregovora u poglavlju 23-Pravosuđe i temeljna prava, ne samo zbog njegova komplicirana sadržaja, nego i zbog jasnog priznanja za hrvatska postignuća na tom području. Istaknuo je odlučnost Hrvatske da završi restrukturiranje brodogradnje, nastavi reformu pravosuđa i javne uprave te borbu protiv korupcije na temelju načela nulte tolerancije. Također je izrazio privrženost punoj suradnji s haaškim sudom i jačanju dobrosusjedskih odnosa.

Belgija je od 1. srpnja preuzela od Španjolske šestomjesečno predsjedništvo Europske unije s najavama da će do kraja nastojati da profunkcioniraju institucije i odredbe Lisabonskog ugovora. Njime je Europska je unija dobila hibridni sustav predsjedanja, s funkcijom stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Drugi belgijski prioritet je uspostava europske diplomatske službe, koja bi trebala zaživjeti potkraj ove godine. Iako Lisabonski ugovor rotirajuće predsjedništvo pomalo stavlja u drugi plan, u pitanjima proširenja ono ostaje i dalje važno. Belgijski dužnosnici najavili su kako će nastojati osigurati nesmetan nastavak pristupnih pregovora s Hrvatskom, koji se primiču kraju.

Međunarodna financijska korporacija, članica grupe Svjetske banke, najavila je ulaganja do 25 milijuna eura u Fond Zelenilo za rast jugoistočne Europe. Projekt je pokrenut u cilju poticanja energetske učinkovitosti i projekata obnovljive energije u regiji, uključujući i Hrvatsku. Korporacija će najavljena sredstva iskoristiti za financiranje malih i srednjih poduzetnika i privatnih kućanstava putem financijskih institucija. Osim toga u planu je i izravno financiranje energetskih tvrtki te tvrtki koje se bave obnovljivom energijom ili projektima obnovljive energije. To će pomoći stvaranju energetskih ušteda, povećanju konkurentnosti tvrtki te povećanju energetske sigurnosti u jugoistočnoj Europi.

Drugo izdanje "Europskog biciklističkog leksikona" sada je dostupno na još četiri jezika u tiskanom izdanju i na dodatnih šest jezika u internetskom izdanju, među kojima je i hrvatski. Ilustrirana knjižica džepnog formata pruža odgovore na većinu pitanja s kojima se susreću biciklisti kada se zateknu u stranoj zemlji. Prvo izdanje leksikona pojavilo se prošle godine i odmah je postalo hit među biciklistima. Eruospka unija smatra da bi se emisija ugljičnog dioksida u njoj smanjila za četiri posto kada bi samo 30 posto onih koji dnevno automobilom prelaze manje od šest kilometara prešli na bicikl.Biciklist koji se do posla vozi osam kilometara, četiri dana u tjednu, godišnje prijeđe preko 3.000 kilometara. Kada bi tu razdaljinu prešao automobilom potrošio bi 380 litara benzina.

Sjedinjene Države i Europska unija potpisali su dodatak povijesnom sporazumu o otvorenom nebu koji je na snazi već dvije godine. Novi međunarodni sporazum odnosit će se na 60 posto transatlantskih letova koji će manje onečišćivati, bit će kraći i jeftiniji. Nove trgovinske mogućnosti i ojačana okvirna pravila pomoći će europskom sektoru zračnog prometa da izađe iz razdoblja poteškoća s kojima se suočava. Prva faza sporazuma o otvorenom nebu iz 2008. omogućila je europskim i američkim kompanijama da polijeću i slijeću iz zračnih luka po svojem izboru u SAD-u i Europi. Svrha druge faze pregovora o otvorenom nebu je omogućiti europskim zračnim prijevoznicima domaće letove unutar SAD-a i kupnju više od 50 posto udjela u vlasništvu američkih zračnih prijevoznika.

Europski institut za ravnopravnost spolova, nova europska agencija sa sjedištem u litavskoj prijestolnici Vilniusu, službeno je danas započeo s radom. Europski parlament je još 2006. prihvatio prijedlog o osnivanju ovog Instituta, za čije je sjedište izabran Vilnius. Institut je svečano otvoren u prosincu prošle godine, ali tada još nije bio u potpunosti ekipiran. Radi se o prvoj europskoj agenciji koja će biti smještena u Litvi, a drugoj koja će se otvoriti u nekoj od bivših komunističkih zemalja. Financiranje osigurava Europska komisija, a proračun iznosi 52,5 milijuna eura za razdoblje do 2013. Cilj Instituta je podupiranje djelovanja drugih institucija Europske unije i država članica u promicanju ravnopravnosti između žena i muškaraca te u borbi proti spolne diskriminacije.

Najveći BDP po stanovniku u Europskoj uniji, iskazan paritetom kupovne moći, prošle godine zabilježio je Luksemburg, a najmanji Bugarska. Hrvatska je pak dosegnula 64 posto europskog prosjeka, pokazale su prve procjene Eurostata. Luksemburg je u 2009. ostvario daleko najveći BDP po stanovniku u visini 268 posto europskog prosjeka. Time je Velika kneževina potvrdila vodeću poziciju iz 2008. kada je njezin BDP također bio najveći. Hrvatska je sa 64 posto prosječnog BDP-a Europske unije po stanovniku u 2009. bila nešto bolja od Mađarske, Estonije i Poljske. Među zemljama koje su prošle godine zabilježile najniži BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći nalaze se Bugarska s 41 posto prosjeka, Rumunjska s 45 posto prosjeka i Latvija s 49 posto europskog prosjeka.

Njemačke i mađarske banke moći će se osloniti na potporu države do kraja godine, odlučila je Europska komisija. Nakon izbijanja međunarodne financijske krize krajem 2008. godine, vlade europskih država ponudile su svojim bankama jamstva za zajmove i svjež kapital kako bi ih spasile od propasti. Program kreditnih jamstava njemačke vlade ističe krajem mjeseca, a može biti produljen do kraja godine, iako pod manje povoljnijim uvjetima. Europska komisija smatra da su manje povoljni uvjeti državnih kreditnih jamstava nužni kako bi se potaknulo banke na refinanciranje na tržištu bez potpore države. Mađarski program dokapitalizacije banaka također je produljen za šest mjeseci - do kraja godine, a i ostali programi potpore bankama koji istječu krajem lipnja bit će produljeni.

Europska komisija odobrila je planove poljske vlade o širenju kapaciteta za skladištenje plina, koje Poljska namjerava financirati s 390 milijuna eura. Plan bi trebao biti u potpunosti realiziran 2015. godine, a povećao bi kapacitete za skladištenje plina u Poljskoj za gotovo 60%. Time će se Poljskoj omogućiti da se lakše nosi s prekidima opskrbe i sezonskim skokovima u potražnji za tim energentom. Zahvaljujući tom projektu, Poljska će povećati sigurnost opskrbe plinom, a bez neprimjerenog narušavanja tržišnog natjecanja, jer će skladišni kapaciteti biti dostupni svim konkurentima na poljskom tržištu. Osim poljske vlade, sredstva za potrebe financiranja tog projekta osigurat će i Regionalni fond Europske unije.

Europski čelnici izrazili su zadovoljstvo najavom Kine o postupnom rastu vrijednosti i povećanju fleksibilnosti juana. Smatraju kako će taj potez povoljno utjecati na svjetsko gospodarstvo i pomoći u ispravljanju financijske neravnoteže. Europska unija također je ocijenila da će takav potez biti koristan i europskom i globalnom gospodarstvu u cjelini. Provedbu te odluke drži važnom u postizanju održivog rasta globalnog gospodarstva kao i jačanju stabilnosti međunarodnog monetarnog i financijskog sustava. Kina time šalje poruku da vjeruje u snažan oporavak svjetskog gospodarstva, i to u razdoblju obilježenom pojačanim rizicima usporavanja rasta.

Trideset i sedam posto Europljana darivalo je u nekom trenutku života krv. Pokazalo je to istraživanje Eurobarometra objavljeno uoči ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana darivatelja. Istraživanje je provedeno u 27 zemalja članica Europske unije, a najviše onih koji su darivali krv ima u Austriji (66 posto), Francuskoj (52 posto) Grčkoj i Cipru (51 posto). Od 2002. godine kada je rađeno zadnje istraživanje Eurobarometra o darivanju krvi, broj darivatelja narastao je za šest posto. Istovremeno su predstavljeni i rezultati o doniranju organa i transplantacijama koji su obuhvatili i tri zemlje kandidatkinje - Hrvatsku, Makedoniju i Tursku. U Hrvatskoj je 53 posto ljudi odgovorilo da je spremno darivati organe nakon smrti.

Više desetaka tisuća ljudi okupilo se prošlog tjedna, na prvi dan ljeta, kod Stonehengea u Engleskoj kako bi proslavili ljetni solsticij i najduži dan u godini. Stonehenge je 1986. uvršten na popis Svjetske kulturne baštine UNESCO-a, a godišnje ga posjeti više od 800.000 turista. Isti dan u britanskom je parlamentu predstavljeno izvješće o zadržavanju ljetnog vremena cijele godine. U izvješću se procjenjuje da bi to u Velikoj Britaniji donijelo smanjenje emisije ugljičnog dioksida jednako kao što bi bilo uklanjanje 200.000 automobila s ceste svake godine.

Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta podupro je mogućnost da Island postane članica Europske unije. Odbor smatra da se pitanje otplate duga islandske banke Icesave Velikoj Britaniji i Nizozemskoj treba rješavati bilateralnim putem. Također podsjeća da je Island dužan osigurati minimalnu kompenzaciju depozitarima Icesavea u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, što je već ranije utvrdila EFTA. Budući da je Island članica Europskog ekonomskog prostora, islandski su zakoni na visokoj razni usklađenosti s europskim zakonima, najviše u području jedinstvenog tržišta. No, imajući u vidu prošlogodišnji financijski slom, Island treba provesti reformu  svog financijskog sustava te osigurati depozite kako bi se pripremio za ulazak u Europsku uniju.

Rekordan broj studenata sudjelovao je prošle godine u programu Erasmus, usmjerenom na visokoškolsko obrazovanje studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja. Naime, oko 200.000 studenata tijekom prošle akademske godine koristilo je bespovratna sredstva Europske unije za studijski boravak izvan matične države. Erasmus je najpopularniji program Europske unije, u kojem je u protekle 23 godine sudjelovalo preko 2 milijuna i 200 tisuća studenata. Hrvatske visokoškolske ustanove od ove akademske godine po prvi puta sudjeluju u programu Erasmus, a u narednoj akademskoj godini za Hrvatsku će biti dostupni i brojni pripremni posjeti. Riječ je ponajprije o posjetima partnerskim ustanovama i tvrtkama, stručnoj praksi za studente i intenzivnim jezičnim tečajevima.

Politički dogovor o uspostavi europske diplomatske službe otvara mogućnost da ona zaživi potkraj ove godine. Prema postignutom dogovoru Europska služba za vanjsko djelovanje će biti jedinstvena organizacija s vlastitim, zasebnim proračunom koji će biti pod nadzorom Europskog parlamenta. Samo 40 posto osoblja te službe bit će privremeni diplomati iz zemalja članica, a ostali će biti stalno zaposleno osoblje u europskim institucijama. Dogovoreno je da nema nacionalnih kvota za popunjavanje službe nego da se vodi računa o zemljopisnoj ravnoteži. Služba bi trebala imati oko 1.100 diplomata u oko 135 predstavništava Europske unije u svijetu, a ukupan broj zaposlenika mogao bi se popeti na oko osam tisuća.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je prošlog tjedna u Istanbulu, na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja sudionica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. Istaknuo je pritom značaj ovog Procesa kao jednog od najvažnijih multilateralnih foruma u području regionalne suradnje. Izrazio je uvjerenje kako je Turska, stavljajući tijekom svog predsjedavanja fokus na područja trgovine, transporta, ekonomije i financija, napravila pozitivan korak u cilju najboljeg iskorištavanja regionalnih potencijala. Ministar Jandroković također je poručio kako Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi u završnoj fazi pregovaračkog procesa s Europskom unijom, može pomoći zemljama regije u njihovom približavanju Uniji te im na tom putu daje punu potporu.

Europska unija dala je konačno zeleno svjetlo za otvaranje triju preostalih poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, među kojima je najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava. Poglavlja će službeno biti otvorena u srijedu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju. Odbor stalnih predstavnika prihvatio je zajednička pregovaračka stajališta za otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Također su donesene potrebne odluke za zatvaranje pregovora u poglavlju Javne nabave. Od prije mjesec dana za zatvaranje je spremno i poglavlje Porezi, tako da će Hrvatska ove srijede otvoriti tri i zatvoriti dva poglavlja.

Europska unija aktivirala je mehanizam planiranja za slučaj energetske krize, nakon što su se Litva, Poljska i Njemačka suočile s mogućim smanjenim isporukama ruskog plina. Isporuke plina dosad su smanjenje Litvi, a ta se mogućnost pojavila i za druge zemlje uslijed nedavnog spora Rusije i Bjelorusije oko plaćanja tog energenta. Rusija je već izvijestila Europsku komisiju kako je smanjila isporuku prirodnog plina Bjelorusiji nakon što joj ona nije podmirila gotovo 160 milijuna eura duga. Time je u Europskoj uniji drugi puta aktiviran takozvani sustav za pravodobno upozoravanje. U Uniji ipak vjeruju u skoro rješenje spora te se nadaju da on neće dugoročno utjecati na tranzit ruskog plina preko Bjelorusije prema Uniji.

Hrvatski Državni zavod za statistiku dosad je povukao 7,5 milijuna eura sredstava iz EU fondova kroz 10 projekata. Od 2002. kada je započeo prvi projekt Državni zavod za statistiku sudjelovao je u 20-ak projekata uključujući tehničku pomoć, darovnice i bilateralne projekte s članicama Europske unije. Posljednji projekt proveden u okviru PHARE 2006 uspješno je realiziran u svim svojim segmentima te je znatno pridonio unaprjeđenju statističke infrastrukture. Riječ je o projektu od približno 2 milijuna eura, a proveden je u suradnji s njemačkim partnerskim konzorcijem. U planu su i dva nova projekta za koje je natječajna dokumentacija u pripremi. Hrvatska u području statistike dosad ispunila sve zahtjeve postavljene u procesu pregovaranja.

Dok noćenja u kampovima u Europske unije predstavljaju prosječno 15 posto ukupnog broja noćenja u turističkim kapacitetima, u Hrvatskoj oni predstavljaju čak 34,6 posto ukupnih noćenja. Time je Hrvatska na drugom mjestu kada se uzmu u obzir sve zemlje Unije te Island, Lihtenštajn i Norveška. Najviši udio noćenja u kampovima zabilježen je u Danskoj, a najniži u Cipru, Bugarskoj i Poljskoj. Hrvatska, prema podacima Eurostata, ima 212 tisuća mjesta u kampovima, nešto manje od Danske, a nešto više od Austrije. Broj noćenja u hrvatskim kampovima 2008. iznosio je 13 milijuna.

Čelnici zemalja članica Europske unije odobrili su prošlog tjedna na summitu u Bruxellesu ulazak Estonije u eurozonu od početka sljedeće godine. Ulaskom Estonije, eurozona se povećava na 17 zemalja članica. Odluku o primanju Estonije u klub zemalja koje dijele zajedničku valutu već su donijeli ministri financija i Europski parlament. Estonija je treća bivša komunistička zemlja koja ulazi u eurozonu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009. Malta i Cipar priključili su se 2008. Sve nove članice Unije, koje su ušle početkom ovog deseteljeća moraju uvesti euro kada za to ispune uvjete. Za razliku od njih Velika Britanija i Danska izborile su se za izuzeće od uvođenja eura. Od starih članica koje nemaju izuzeće, u eurozoni još jedino nije Švedska.

Hrvatska je u zadnjih godinu i pol dana znatno osnažila svoje institucionalne i administrativne kapacitete u području zaštite intelektualnog vlasništva. Tome je svakako pridonio i projekt jačanja provedbe prava intelektualnog vlasništva, koji je realiziran zajedno s danskim partnerima. S milijun eura financirala ga je Europska unija. Osim unaprjeđenja provedbe prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, projektom se postiglo i usklađivanje hrvatskog zakonodavstvu onome u zemljama Unije. Iako Hrvatska nikada nije bila područje ozbiljnog ugrožavanja i povrede prava intelektualnog vlasništva, zbog skorog ulaska u Uniju i svoje zahtjevne geopolitičke pozicije mora kvalitetno osposobljavati sustav zaštite i provede prava.

Europski parlament otvorio je put eventualnom ulasku Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor u ožujku 2011. Zastupnici su dali zeleno svjetlo preliminarnom izvješću Vijeća Europske unije koje je u travnju zaključilo da su informatički sustavi koje su uvele Bugarska i Rumunjska dovoljno vjerodostojni, posebno u pogledu povjerljivosti podataka.Trenutno su gotovo sve zemlje Europske unije članice tog prostora slobodnog kretanja, osim Velike Britanije i Irske, koje su odlučile ostati izvan, kao i Bugarske, Rumunjske i Cipra. Tri zemlje koje nisu članice Unije, Švicarska, Norveška i Island, također su članice schengenskog prostora.

Pedeset milijuna ljudi dobilo je dosad pomoć Europske unije preko programa za hranu, osmišljenog kako bi se odgovorilo na teškoće s kojima se suočavaju države u razvoju. Program je bio brz i učinkovit odgovor na problem nesigurnosti s hranom, a oko 50 milijuna ljudi širom svijeta primilo je pomoć iz tog mehanizma. Zbog globalno visokih cijena hrane 2008., krajem te godine odobren je milijardu eura vrijedan mehanizam za hranu Europske unije kao reakcija na stanje s hranom u 50 zemalja u razvoju. Akcije na terenu počele su već početkom 2009., a rezultati su svakim danom sve vidljiviji. Samo je u Nigeru, primjerice, 65.000 pothranjene djece ispod 5 godina uključeno u centre za terapeutsko hranjenje.

Povjerenik Europske unije za unutarnje tržište i usluge Michel Barner najavio je da će u listopadu ponuditi plan za oporavak gospodarstva cijele Europske unije. Barnier je kazao da na zahtjev predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa surađuje s financijskim tvrtkama na planu oporavka unutarnjeg tržišta Unije. U tom smjeru izrazio je uvjerenje da Europska unija vlastitim snagama može ostvariti rast u visini jedan do dva posto. Kao dokaz tome podsjetio je na uspješnu suradnju na velikom tržištu s pola milijarde potrošača i milijunima malih i srednjih tvrtki. Također je potvrdio spremnost na uklanjane određenih barijera kako bi se utro put lakšoj i pravednijoj međusobnoj razmjeni.

Važnost komuniciranja s građanima o pitanjima vezanima uz Europsku uniju bila je tema seminara održanog prošlog tjedna u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. O iskustvu Poljske na tom području, posebno o komuniciranju s poljoprivrednicima o europskim integracijama, govorio je poljski državni tajnik Jan Borkowski. Naglasio je pritom kako su poljski poljoprivrednici od najskeptičnije skupine prije ulaska Poljske u Europsku uniju postali najveći zagovornici članstva u Europskoj uniji. Po istraživanjima provedenim 2009., 81 posto Poljaka podupire članstvo svoje zemlje u Uniji, dok ih 70 posto podržava daljnje proširenje Unije.

Oznake na prehrambenim proizvodima u Europskoj uniji moraju obavezno istaknuti nutritivne vrijednosti hrane i smjernice o preporučenoj dnevnoj potrošnji. Zastupnici Europskog parlamenta poduprli su prijedlog da se na pakiranjima mora označiti količina masti, zasićenih masnih kiselina, šećera, soli i energetska vrijednost na 100 grama. Uz to moraju biti istaknute i preporučene dnevne količine. Također su izglasali da se na drugim dijelovima pakiranja označe i detalji o bjelančevinama, vlaknima i transmasnim kiselinama. Parlament je izglasao i da se na oznakama za meso i mliječne proizvode obvezno mora istaknuti zemlja podrijetla.

Prošlog su tjedna u Zagrebu organizirane partnerske konzultacije o nacrtu Nacionalnog strateškog referentnog okvira 2012.-2013. Riječ je o strateškom dokumentu kojim se utvrđuju prioriteti ulaganja iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova, a koji će Hrvatskoj biti dostupni nakon ulaska u Europsku uniju. U prvom razdoblju korištenja tih sredstava, tijekom 2012. i 2013. godine, prema našoj zemlji bit će usmjereno ukupno 2 milijarde i 200 milijuna eura. Hrvatska ovim dokumentom definira svoje strateške prioritete i zahtjeve za financiranje iz europskih fondova. Ulaganja moraju biti usklađena s europskim ciljevima budući da Unija navedena sredstva daje svojim članicama kako bi napredovala kao cjelina, odnosno kako bi sve zemlje dosegle određenu razinu razvijenosti.

Čelnici zemalja članica Europske unije odobrili su kandidatski status Islandu, ali bez određivanja datuma za početak pregovora. Čelnici su prihvatili preporuku Europske komisije da se pregovori s Islandom trebaju otvoriti. U tom smjeru uskoro bi trebale započeti pripreme pregovaračkog okvira za otvaranje pregovora, iako se još ne navodi datum kada će pregovori započeti. U pregovaračkom okviru trebalo bi, između ostaloga, biti navedeno da Island mora ispuniti obveze prema Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, koje su isplatile štednju koju su njihovi građani izgubili u islandskoj banci Icesave. Island bi mogao postati 29. članica Unije, nakon Hrvatske, ako to prihvate islandski građani na referendumu.

Građani Europske unije protiv kojih se vodi kazneni postupak u drugoj zemlji članici mogu dobiti pomoć prevoditelja. Prema odluci Europskog parlamenta pomoć je moguća od trenutka kada se osobi priopći da je osumnjičena ili optužena za kazneno djelo do zaključenja postupka, uključujući presudu i rezultat žalbe. Svi ključni dokumenti također će se morati prevoditi. Troškove provođenja te direktive pokrit će zemlja članica, bez obzira na konačni ishod postupka.Cilj nove direktive je poboljšati prava osumnjičenih ili optuženih osoba koje ne govore ili ne razumiju jezik zemlje u kojoj se vodi postupak. Prijevod mogu dobiti na svoj materinski jezik ili na neki drugi koji razumiju.

Europska unija obilježava 25 godina otkad su Francuska, Njemačka i tri zemlje Beneluxa odlučile ukinuti međusobne granice, potpisivanjem tzv. Schengenskog sporazuma. Sporazum i prateća konvencija zajamčili su ukidanje graničnih kontrola između zemalja, čime se omogućila sloboda kretanja ljudi. Sloboda kretanja preko nacionalnih granica i ukidanje kontrola na unutarnjim granicama posebno su važni za razvoj unutarnjeg tržišta. Danas schengenski prostor ima 25 zemalja i omogućava građanima, njih više od 400 milijuna, da slobodno putuju od Finske do Grčke, od Portugala do poljske granice, a da ne moraju pokazivati putovnicu. Od 15 starih članica Europske unije jedino su Velika Britanija i Irska odlučile ostati izvan schengenskog prostora.

Slično kao u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, i u hrvatskom turističkom sektoru moglo bi biti više njemačkih investicija, posebice imajući u vidu konkurentnost njemačkog gospodarstva i broj dolazaka njemačkih turista u Hrvatsku. Pritom ne treba zanemariti ni konkurentnost hrvatskog turizma u europskim okvirima te žilavost i održivost hrvatske poljoprivrede unatoč kriznim vremenima. Neki su to od zaključaka panela o poljoprivredi i turizmu, održanih u sklopu prošlotjednog Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma. Njemačka je jedno od najvažnijih tradicionalnih tržišta za hrvatski turizam, s kojeg je i prošle, krizne godine ostvaren porast turističkih dolazaka i noćenja.

Povećanje robnog prometa bez negativnog utjecaja na okoliš izazov je za buduću europsku strategiju za Dunav koja bi trebala biti usvojena 2011. godine. Krajem prošlog tjedna tjedna o tome se razgovaralo na skupu u rumunjskoj Mamaji. Danas je robni promet po Dunavu vrlo ograničen dok je potencijal ogroman te bi kao takav mogao dati zamah gospodarstvima središnje i istočne Europe. Svi su stručnjaci složni da bi povećanje riječnog prometa moglo riješiti ozbiljne probleme prijevoza koji pogađaju središnju i istočnu Europu i to na način koji više uzima u ozbir zaštitu okoliša od primjerice kamionskih kolona. Unatoč tome, manje od deset posto onoga što bi moglo biti prevezeno Dunavom služi se tim riječnim putem.

Estonija je ispunila sve potrebne uvjete za priključenje eurozoni i trebala bi postati njezina 17. članica 1. siječnja 2011. Potvrdili su to i ministri financija 16-člane europske monetarne unije. Sve zemlje članice Europske unije, izuzev Velike Britanije i Danske, zakonom su obvezane da se priključe eurozoni nakon što ispune potrebne kriterije. Estonija je uspješno sredila stanje državnih financija unatoč jednoj od najtežih recesija koja je uzdrmala Europu. Euroskupina joj je stoga odlučila dopustiti ulazak u zonu jedinstvene valute zbog impresivnih postignuća usmjerenih na ispunjenje kriterija za pristup eurozoni. Manjak u ovogodišnjem proračunu Estonije procjenjuje se u visini 2,4 posto BDP-a, a dug u visini 9,6 posto BDP-a, što je bolje nego u ijednoj sadašnjoj članici eurozone.

Europska unija odredila je propise kojima bi se trebao ograničiti utjecaj proizvodnje biogoriva iz poljoprivrednih kultura na okoliš. Rezultat je to upozorenja 'zelenih' kako bi neregulirana potrošnja biogoriva mogla potaknuti masovno krčenje šuma u Aziji i Latinskoj Americi. Unija je obećala da će do 2020. podmirivati 10 posto svojih potreba za gorivom iz obnovljivih izvora. Pojačani naglasak na proizvodnju goriva iz poljoprivrednih kultura kao što su pšenica, kukuruz i šećerna repica smatra se ključem postizanje toga cilja. Kako bi se spriječilo daljnje prekomjerno krčenje tropskih šuma ili neke druge vrsta ugrožene vegetacije, revizori će utvrđivati podrijetlo sirovine za proizvodnju biogoriva.

Španjolska vlada priprema uredbu prema kojoj će se određeni proizvodi ubuduće označavati i na Brailleovom pismu. Najava je uslijedila dan nakon što je Europsko vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i zaštitu potrošača dogovorilo minimalnu veličinu slova na etiketama od 1,2 milimetra. Vlada u Madridu odobrit će uredbu u rujnu, a njome će se slijepim i slabovidnim osobama olakšati pristup potrošačkim dobrima. Uredbom će se, naime, utvrditi standardi označavanja proizvoda u supermarketima i distribucijskim područjima kako bi ih slijepe i slabovidne osobe samostalno razlikovale. Inicijativa je dogovorena s ministarstvom industrije i udruženjima slijepih i slabovidnih osoba.

Konferencija "Hrvatska sljedeća članica Europske unije, ekonomski potencijali hrvatskih regija" održana je prošlog tjedna u Europskom parlamentu. Putem ove konferencije europski dužnosnici i relevantni gospodarski i regionalni predstavnici u Bruxellesu upoznati su s gospodarskim mogućnostima hrvatskih regija. Konferencija je bila podijeljena na četiri tematske cjeline: Turizam i transport; Poduzetničko obrazovanje; Obnovljiva energija i energetska efikasnost te Znanost kao pokretač ekonomskog razvoja. Pokrovitelj konferencije bio je parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda, koji je zajedno s hrvatskim državnim tajnikom Andrejom Plenkovićem održao uvodno izlaganje.

Hrvatska je po čistoći kupališnih voda u samu vrhu među europskim kupalištima, iznad europskog prosjeka. Pokazalo je to izvješće Europske komisije o kakvoći kupališnih voda za prošlu godinu u koje je Hrvatska uključena prvi put. Podaci se odnose na kupališta na morskoj obali te na unutarnje vode - rijeke i jezera. Za Hrvatsku su objavljeni podaci samo za kupališta na Jadranu. Po prvom mjerilu, 99,6 posto hrvatskih kupališta ispunjava osnovne standarde, a po drugom 97,9 posto. Hrvatska ukupno ima 905 obalnih kupališnih voda i ni jedno od njih nije moralo biti zatvoreno zbog neispunjavanja norma. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 20.000 plaža, a samo ih 500, uglavnom u Francuskoj, Italiji i Danskoj, treba izbjegavati jer ne ispunjavaju postavljena mjerila.

Ministri zdravstva Europske unije postigli su o pravu na povrat novca europskim pacijentima koji pomoć potraže u inozemstvu. Zdravstvo je u prvom redu odgovornost zemalja članica Unije, ali europski građani mogu u nekim slučajevima potražiti pomoć u drugoj zemlji članici, a da im troškove namiri njihov vlastiti zdravstveni sustav. To se događa, primjerice, kad je liječenje djelotvornije u drugoj zemlji, za rijetke bolesti ili za posebne načine liječenja, ili pak u pograničnim područjima gdje je najbliža zdravstvena ustanova smještena u drugoj zemlji članici. Kako bi omogućila jasnoću i pravnu sigurnost pacijentima, Europska komisija je odlučila ustanoviti europski okvir o prekograničnom pristupu zdravstvenim uslugama.

U okviru prošlotjednog prvog državničkog posjeta Hrvatskoj luksemburškog vojvode Henrija, u Zagrebu je održan gospodarski forum o mogućnostima poslovne suradnje Hrvatske i Luksemburga. Robna razmjena između dviju Hrvatske i Luksemburga kontinuirano je rasla, a iako je prošle godine bila u padu od 3,2 posto, gospodarstvenici očekuju njezin ponovni rast. Obje su zemlje naime uočile potencijale suradnje posebice na području financijskog sektora, metalne industrije i turizma. Luksemburg je jedna od najsigurnijih zemalja u svijetu za ekonomske investicije, te je unatoč recesiji i lanjskom padu investicija luksemburško gospodarstvo i dalje stabilno. Pritom su najjače razvijeni bankarski i financijski sektor čiji je rast nadoknadio pad u proizvodnji čelika.

Predstavnici zemalja u trima ključnim europskim prometnim projektima potpisali su memorandum o razumijevanju, čime će oni dobiti potporu i zamah. Tri ključna projekta su baltička željeznica od Estonije do Poljske, željeznica velikih brzina koja veže Francusku, Španjolsku i Portugal te ključni željeznički pravac istok-zapad Lyon-Torino-Trst-Ljubljana-Budimpešta. Učinkovita provedba prioritetnih projekata transeuropskih prometnih mreža ključna je za jačanje slobode kretanja europskih građana, teritorijalnu povezanost Unije i unutarnje tržište. Potpisivanjem ovih važnih dokumenata Unija je pokazala svoju predanost ključnim projektima koji idu od baltičkih zemalja do Iberskog poluotoka.

Ministri financija Europske unije složili su se da se europskom uredu za statistiku Eurostatu dodijele veće ovlasti za provjeru statističkih podataka. Time bi se spriječilo lažno prikazivanje državnih financija u grčkom stilu. Grčka je lani u listopadu pokrenula krizu u eurozoni i silaznu spiralu vrijednosti jedinstvene valute na deviznim tržištima. Sve je započelo u trenutku kada je nova socijalistička vlada u Ateni priznala da je bivša konzervativna vlada prikazivala manjak znatno nižim no što je stvarno bio. U nastojanju da se izbjegne ponavljanje sličnih problema, Europska komisija je predložila da se Eurostatu dodijele svojevrsne revizorske ovlasti za statističke podatke koje dobiva od pojedinačnih članica Unije.

Europarlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda poručio je kako bi zemlje članice Europske unije trebale donijeti političku odluku o otvaranju poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, ne obazirući se na moguće sitne nedostatke do pune suradnje s Haškim sudom. Time bi se Hrvatskoj dala prigoda da pokaže svoj reformski kapacitet u pravosuđu. Glede hrvatske brodogradnje, odnosno državnih potpora brodogradilištima, Swoboda poziva Europsku uniju da bude realistična, te da Hrvatskoj da više vremena s obzirom na gospodarsku situaciju. Parlamentarni izvjestitelj također je istaknuo kako je primanje Hrvatske u Uniju najbolji način borbe protiv umora od proširenja.

U Zagrebu je u protekla dva dana održan Njemačko-hrvatski gospodarski forum. S oko 250 nazočnih sudionika riječ je o jednom od najvećih i po rangu sudionika najznačajnijih susreta njemačkih i hrvatskih gospodarstvenika od uspostave neovisnosti Hrvatske. Nakon otvaranja foruma, na kojem su sudjelovali predstavnici hrvatske i njemačke vlade te gospodarstvenici, održana je rasprava na temu "Hrvatsko gospodarstvo na putu prema Europskoj uniji". Drugog dana foruma održane su zasebne rasprave o industriji, energetici, poljoprivredi i prehrambenoj industriji, turizmu, infrastrukturi i trgovini. U sklopu gospodarskog foruma potpisano je i nekoliko ugovora, među ostalima na području infrastrukture i turizma.

Pregovori o uspostavi nove diplomatske službe Europske unije sve su bliže dogovoru koji bi trebao omogućiti imenovanje ključnih osoba već u rujnu. Diplomatska služba novo je tijelo koje bi trebalo dati koherentnost europskoj vanjskoj politici. Uspostava službe kasni zbog teškoća vezanih uz dogovor različitih strana - zemalja članica, Europske komisije i zastupnika Europskog parlamenta. Parlament je, naime, posljednji koji bi trebao poduprijeti nacrt plana, a koji je već dobio potporu Komisije i zemalja članica. Diplomatska služba mogla bi biti operativna u prosincu, što bi bio simboličan datum jer se 1. prosinca obilježava prva obljetnica primjene Lisabonskog ugovora kojim je ta služba i uspostavljena.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak vjeruje će Hrvatska na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju krajem lipnja otvoriti sva neotvorena poglavlja, među kojima i najteže - "Pravosuđe i temeljna prava". Također je najavio da će se u sljedeća dva mjeseca, prije ljetne stanke, održati još dvije pristupne konferencije. Jedna je planirana na samom kraju španjolskog predsjedanja 30. lipnja, a druga pod belgijskim predsjedanjem 27. srpnja. Na lipanjskoj konferenciji Hrvatska, osim otvaranja triju još neotvorenih poglavlja, očekuje i zatvaranje dvaju poglavlja, a u srpnju zatvaranje još dva do tri poglavlja.

Hrvatsko-talijanski gospodarski forum održan je prošlog tjedna u Milanu. Tom su prigodom gospodarstvenicima dviju zemalja predstavljeni potencijali za daljnju suradnju, kao i mjere gospodarskog oporavka u cilju stvaranja povoljnog investicijskog okruženja. Italija je u zadnjih desetak godina prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, a u 2009. godini s njom je ostvaren udjel od gotovo 18 posto u ukupnoj robnoj razmjeni. Italija je također šesti najveći strani ulagač u Hrvatsku – u posljednjih 15-ak godina talijanski investitori uložili su preko jedne milijarde eura. Prioritetna područja buduće suradnje leže u srednjem poduzetništvu, energetici i okolišu, građevinarstvu i infrastrukturi te posebice zaštiti i očuvanju Jadranskog mora.

Europski ministri financija dogovorili su uspostavu 440 milijardi eura vrijednog fonda za pomoć dugovima pogođenim zemljama. Fond je uspostavljen u uvjetima pojačane napetosti na tržištima zbog mađarskih fiskalnih problema, koji su se nadovezali na grčku krizu. Gotovo mjesec dana nakon što su zemlje Europske unije postigle dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o 750 milijardi eura vrijednom paketu pomoći, najnovijim potezom želi se otkloniti i posljednji trag neizvjesnosti. Njime se predviđa i pravo na nadzor proračuna zemalja članica. Vlade diljem Europe upozorile su kako nema alternative paketima oštre štednje, te je čak i Njemačka najavila oštro smanjenje državne potrošnje.